Bosna i Hercegovina Novi Pazar Sandžak Srbija Turska Zanimljivosti Život

Ataturk boravio u Novom Pazaru 1908. godine: Došao da ispita mogućnost odbrane Novopazarskog Sandžaka

Službenik turske (Osmanlijske države) ambasade u Beogradu Hirant Noradunkyan u knjizu “U susret Balkanskom ratu” piše da je Mustafa Kemal (Ataturk), kao kapetan Osmanlijske vojske, nakon proglašenje II Ustavne monarhije u osmanskoj državi(1908. godine), mladoturske revolucije, dolazio u prijestolnicu Srbije kako bi tajno boravio u Novom Pazaru i Sandžaku.

U izvodu iz časopisa “Atlas Tarih”(Historijski atlas), pod naslovom “Mustafa Kemal je bio u Novom Pazaru”, a koji je na svom twitter nalogu objavio aktuelni ambasador Republike Turske u Beograd Tanju Bilgic, tadašnji osmanlijski diplomata Noradunkyan je naveo da mu je Mustafa Kemal rekao da je došao s ciljem da ispita mogućnosti odbrane Novopazarskog Sandžaka u slučaju da propadnu pregovori između Austrougarske i Osmanlijske carevine koji su bili u toku.

“U moj kabinet je ušao mladič između 28 i 30 godina, odajući utisak da je siguran u sebe. Na prvi pogled je bilo lahko zaključiti da se radi o vojniku. Srednjeg rasta, imao je energičan pogled koji je ostavljao utisak. Žutih brkova ispod koji su se teško primjećivala usta od autoriteta. Imao je stav. Rekao je da je kapetan Mustafa Kemal, iz Komande Treće vojne oblasti. U tom momentu za mene ovo ime nije ništa značilo niti sam mogao pretpostaviti da će on postati šef države, spasitelj Turske i osnivač Republike. Na početku razgovora lahko je bilo shvatiti i da se radi o iskrenoj i utjecajnoj osobi. Pošto je sjeo rekao je da su sa Austrogarskom počeli pregovori u vezi Bosne i Hercegovine i ako na dođe do sporazuma na koncu tih pregovora, ili da dođe do rata, da je došao da ispita mogućnost odbrane Novopazarskog Sandžaka”, napisao je turski diplomata.

On dodaje da je Ataturk u posjeti turskoj ambasadi u Beograd došao kako bi se od tadašnjih srbijanskih vlasti zatražila pomoć da ga prebace u Novopazarski Sandžak.

“Mladi kapetan je objasnio cilj svog putovanja, dužnost i svrhu, te zvanična dokumenta predao ambasadoru. Bio je siguran da će mu Srbi pomoći na ovom putovanju. Amabasador ga je uzeo sa sobom i odmah poveo u Ministarstvo vanjskih poslova. Kao što smo svi mogli i pretpostaviti Srbijanska vlada je naše zahtjeve sa zadovoljstvom prihvatila, dodjelila mu dva oficira, stručnjaka za ove poslove, koji su mu omogućili da se tajno prebaci do oblasti Novopazarski Sandžak”, predočava ove do sada nepoznate detalje iz života osnivača Republike Turske i dodaje da ovaj dedalj do sada nisu spominjali poznati pisci, od Sefket Sureyya Aydemira do Lorda Kinrossa i Andrewa Manroa, kako je Ataturk, odman nakon proglašenja Druge Ustavna monarhija (II Mesrutiyet), otišao u Novopazarski Sandžak, koji je bio pod upravom Austrougarske, i tajno istražio i imao uvid u situaciju.

Kako podsjeća i zaključuje autor knjige Hirant Noradunkyan, u ovom periodu kada su u tadašnjoj Turskoj vršene pripreme za izbore, u Mladoturcima – Partiji Ujedinjenja i Progresa (İttihat ve Terakki Cemiyeti), koja će kasnije preuzeti ulogu predvodnika Nacionalne borbe, Ataturk neće imati važnu ulogu.

On podsjeća na tadašnje političke okolnosti na Balkanu i ukazuje da su Bosna i Hercegovina i Novopazarski Sandžak Berlinskim kongresom 1878. godine praktično dati pod upravu Austrougraskoj, (Sandžak je 1878. godine ušao u svjetske leksikone i imao je staus “corpus separatum” jer je stavljen pod međunarodni protektorat).

“Mladoturci (İttihat ve Terakki Cemiyeti- Partije Ujedinjenja i progresa) planirali su nakon proglašenje II Ustavne monarhije da sprovedu parlamentarne izbore u Novopazarskom Sandžaku i nadali su se da na ovaj način, teritoriju koja je otrgnuta od osmanlijske uprave, ponovo vrate u okvire Osmanske imperije. Međutim, Vlada Austrougarske kako bi spriječila ovu opasnost donosi odluku prema kojoj Bosnu i Hercegovinu i Novopazarsk vilajet izbacuju iz postojećeg statusa i proglašavaju ih kao dio svoje teritorije. Koliko i Istanbul na ovu odluku je oštro reagirao i Beograd jer su se naljutili Srbi koji žive na ovom području. Izrevoltirani Srbi su svakog dana protestovali po beogradskim ulicama. Dolazili su sa srpskim i turskim zastavama ispred Osmanlijske ambasade i skandirali ‘živjela Turska, prokleta je Austrija’. Čak je osmanlijski ambasador njih pozdravljao sa balkona”, napisao je Noradunkyan koji je za savjetnika u ambasadi u Beogradu postavljen odmah nakon proglašenje II Ustavne monarhije u Osmanlijskoj državi (23. odnosno, 25. jula 1908. godine).

Podsjećamo da je Mustafa Kemal, kasnije Ataturk (otac turske nacije) vojnu školu završio 1902. godine u Bitoli (današnja Republika Sjeverna Makedonija) s činom potporučnika, 1907. je već bio viši kapetan, a 1921. godine mu je Velika turska nacionalna skupština (TBMM) dodijelila čin maršala i zvanje “gazija”.

Povezane vijesti