Bosna i Hercegovina Kolumna Regija

Kažimo svijetu i sebi ko smo, šta smo i kakvi smo

Koliko dugo se naš narod identifikuje sa nazivom Bošnjaci? Onoliko koliko nas služi sjećanje. Oduvijek.

Samo što nam je nacionalni identitet nasilno, dugo i kontinuirano oduziman pa smo dovedeni u apsurdnu situaciju da sami sebe pitamo ko smo.

Nekropola stećaka Pobrežje u Priboju

Dovoljan dokaz za ovo je poslednji popis stanovništva u Republici Makedoniji.

Bošnjaci, Bošnjani pominju se od kad je i Bosne, a islam kao naša religija poslije dolaska Osmanlija na ovaj prostor.
To su podaci zvanične historije, mada i za ovaj podatak postoji mogućnost korekcije, da je islam prisutan na ovim prostorima i prije dolaska Osmanlija.

Ilirska simbolika Polumjeseca i zvijezde Danice sa prapovijesnih stećaka, rimskog novca

Ovo su dva naša glavna obilježja, nezavisno u kojoj državi živjeli, a ima nas širom svijeta.

U ovom historijskom trentku kada su mnogobrojniji narodi od nas, koji žive na kompaktnoj teritoriji i ekonomski jaki, izloženi pritisku globalizacije, onda mi sve to osjećamo daleko jače i sa težim posljedicama.

Kako se oduprijeti? Pamćenjem.

Svaki dio nase tradicije, običaj, pjesma i naročito riječ, u svom izvornom obliku, to je naša odbrana. Pokazati i dokazati sebi kako je sve neobično važno i ustrajati u tome. Neprestano u međusobnim kontaktima obnavljati i održati naš nacin pozdrava, držanja i društveno prihvatljivog ponašanja.


Mi smo skloni da sve što nas veže za prošlost smatramo prevaziđenim i “demode”, zato je neophodno shvatiti da je najteže pobijediti samog sebe, da prihvatimo u sebi da u našoj historiji ne postoji ništa čega se treba stidjeti, na protiv, sve nam služi na ponos.

Stećci u Radimlji kod Stoca, u Hercegovini

Ne govorim ja na gubitku pojedinca na račun većine, nama je važan svaki pojedinac. Tako gradimo bedem svoje pripadnosti nacionalne, a istovremeno budimo otvoreni za svaku dobronamjernu novinu. Možda je ovo upravo naš historijski trenutak da najzad ponosno stanemo pod svoju zastavu jer smo do sada uvijek bili pod tuđom.

“Mi smo kao rukavac odvojen od rijeke, suviše mali da bi bio more, a suviše veliki da ga zemlja upije i tako stojimo vezani za ovaj prostor ljubavlju, a svaka se ljubav plaća pa i ova, mi svoju plaćamo postojano”, ovako piše Meša Selimović.

Sada kada se svijet ujedinjuje i mi imamo svoju sanšu da napokon slobodno kažemo svima, a prije svega sebi ko smo, šta smo i kakvi smo. Znanjem, pamćenjem i dobrotom.

Dr Mensura Mujović (na fotografiji) kaže da Bošnjaci u sebi trebaju prihvatimo da u njihvoj historiji ne postoji ništa čega se treba stidjeti, na protiv, sve im služi na ponos.

Autor je Dr Mensura Mujovic, ugledni ljekar ginekolog u Skopju i borac za ljudska i prava Bošnjaka.

– Bošnjaci u Republici Sjevernoj Makedoniji su ustavno priznata nacionalna manjina. Prema popisu iz 2001. u Makedoniji živi 17.018 Bošnjaka, što iznosi 0.84% od ukupnog stanovništva. Većina Bošnjaka žive u okolini Skoplja i Velesa. Izmjenom zakona o praznicima Makedonije 8. februara 2007. godine, u Skupštini Makedonije, 28. septembar (Dan kada su predstavnici bošnjačkog naroda na drugom Saboru u Sarajevu vratili svoje nacionalno ime Bošnjak) proglašen je za Međunarodni dan Bošnjaka kao praznik za pripadnike bošnjačke zajednice u Makedoniji. Ovaj dan je neradni dan za Bošnjake u Makedoniji.

Povezane vijesti