Aktuelno Kultura Pljevlja (Taslidža)

Dok je Husein pašine džamije biće i pravde

Husein pašina džamija u Pljevljima je zadužbina Husein paše Boljanića, sagrađena je 1569 godine i predstavlja jedinstven primjerak osmansko-islamske kulture i graditeljstva na ovim prostorima. Manje je poznato da ova “sandžačka ljepotica”, pored toga što je simbol Pljevalja (Taslidže), Pljevljaka kao sandžačke gospode, u sebi ima uklesanu poruku “pravde i jamca Božjeg zakona”.

Pljevaljski novinar, publicista i mujezin Husein pašine džamije Jakub Durgut, u tekstu koji prenosi SNews, iznoseći nepoznate i vrlo zanimljive detalje o ovom jedinstvenom primjerku kulture, civilizacije i islamskom vjerskom objektu je opisuje na svojstven i način koji će svakoga zaintigrirati i učiniti ga radoznalim.

– Kao carska, sa pozlatom od 10.000 dukata

Poznati turski putopisac Evlija Čelebija, koji je 1664 godine posjetio Pljevlja, u svom putopisu o ovoj džamiji je zabilježio: ”Ona je kao kakva carska džamija, pokrivena je olovom, ima divan umjetnički izradjen minaret i plavu visoku kupolu. U sva četiri ugla džamije nalaze se takodje četiri ukrasne kupole. Premda ja ova džamija malena, njeni alemi su kao čovjekov uzrast. Kako je njen osnivač bio misirski vezir, on je dao da se ti alemi tamo naprave. Pozlatio ih je sa 10 000 dukata i poslao lađama iz Aleksandrije. Džamija umjetnički izradjena, a precizni majstor je u mermeru tako isklesao da mu se može čestitati”.

U daljem opisu se kaže da je Husein paša zajedno sa pozlaćenim alemima poslao i umjetnički izrađene hasure koje služe kao prostirka u džamiji.

– Na njoj nije ništa promijenjeno, sagrađena kada su Kairo, Bagdad i Taslidža bili u jednoj državi

Pojedini dijelovi Husein pašine džamije su po svom obliku i izradi jedinstveni medju brojnim džamijama ove vrste na Balkanu.

Unutrašnji prostor džamije je kvadratne osnove, zasveden kupolom prečnika 10,85 m i visine 15,25 m. Plava visoka kupola koju pominje Evlija Čelebija je vrlo bogato dekorisana, uglavnom biljnim motivima, dokaz je da na njoj nije ništa promijenjeno od njenog nastanka. Glavna ulazna dvokrilna, masivna vrata, urađena su od tvrdog drveta i ukrašena geometrijskim motivima, tako da umnogome podsjećaju na ornamente sa ulaznih vrata najpoznatijeg islamskog sveučilišta Al-Azhar. Vrata su urađena u vremenu kada su Kairo, Bagdad i Taslidža bili u jednoj državi.

Druga ulazna vrata i portal sa unutrašnje strane su takodje bogato ukrašeni i dekorisani polulučnim širokim okvirom i pravougaonim velikim okvirom sa zaobljenim profilacijama, natpisima na arapskom i persijskom jeziku i odslikan raznobojnim cvijetnim motivima islamske umjetnosti.

– Dok je Husein pašine džamije biće i pravde

Husein pašina džamija ima vrlo visok minaret (42 m) i ujedno je i najveći na Balkanu iz klase građevina ove vrste. Minaret ima 110 stepenika do izlaza na šerefet, koji se nalazi na 30 m visine.

U podnožju četrnaestostostranog minareta na sedam strana nepoznati neimar je vješto uklesao poruku čovječanstvu, koju su 2003 godine na osnovu fotografije preveli: prof. Mustafa Sušić, Ahmetagić Ismail i Karaman Nurko iz Sarajeva.

Podnožje munare Husein pašine džamije. (Foto: Jakub Durgut)

Poruka u prevodu glasi: ”Dok postoji, ona će biti očiti znak postojanja pravde. Dok je u uspravnom položaju, jamac je Božijeg zakona”.

Prvobitno, kompleks Husein pašine džamije sačinjavali su sledeći objekti: džamija sa minaretom, harem sa mezaristanom, šadrvan, sahat kula sa muvekithanom, mekteb, medresa, karavan saraj sa imaretom, hamam, administrativne i stambene zgrade, brojni dućani koji su donosili materijalnu dobit za održavanje džamije, te ostali prateći objekti.

U haremu Husein pašine džamije sahranjivali su se ugledni pljevaljski duhovni i svjetovni dostojanstvenici, paše, veleposjednici, bogati trgovci i drugi zaslužni mještani. I danas na očuvanim monumentalnim nišanima iz perioda zadnjih 250 godina ističu se prezimena pljevaljskih porodica kao: Selmanović, Korjenić, Ćulahović, Šećerkadić, Rizamulić, Halilkavazović, Rašidkadić, Trhulj i drugi. Sa istočne strane džamije nalazi se zgrada u kojoj je sjedište Odbora IZ-e, a nekada je bila zgrada mekteba.

Husein pašina džamija sa Sahat kulom. (Foto: Adel Omeragić)

Na sjeverozapadnoj strani kompleksa nalazilo se više namjenskih objekata kao: hamam, kutubhana, zatvoreni plac za ostavljanje fijakera sa trgovačkom robom, nekoliko brijačnica, radionica za izradu zemljanog posuđa te drugi prateći objekti. Takođe na istoj strani nalazi se šadrvan, do kojeg je u prošlosti dovedena voda drvenim cijevima. Rijetke putopisce iz proteklog perioda najviše je fascinirao šadrvan, jer ga svi ističu i spominju, a nije nam poznato da li je imao današnji oblik.

Tokom svog postojanja džamija je prvi put restaurirana 1888 godine, što se vidi iz tariha iznad ulaznih vrata.
Druga sanacija džamije je izvršena 2006/07 godine, kada je izvršeno ojačavanje temelja, hidroizolacija, zamjena krovnog pokrivača, zamjena stolarije i restauracija na oslikanim dijelovima zidnih površina unutrašnjosti džamije.

– Kur’an iz 1571, dlaka iz brade poslanika Muhammeda a. s. i zastava

U džamiji se nalazi rukopisni Kur’an iz 1571 godine rađen u pozlati, kao i ćilim iz 1573 godine rađen u Egiptu.
U džamiji se čuva i »Dlaka iz brade poslanika Muhammeda a. s.«, kako predanje kaže da je ovaj eksponat donesen u Pljevlja prije više od 200 godina, zajedno sa zastavom koja se nalazi na minberu džamije.

Vrijedno istaći je da je Husein paša dao da se sagradi u pljevaljskoj čarsiji Bezistan (bazar). To je za vrijeme u kojem je sagrađen, bio najsavršeniji objekat trgovinske i zanatske djelatnosti. U tom jedinstvenom prostoru, pod istim krovom, smjestile su se raznovrsne djelatnosti, trgovci sa skupocjenim tkaninama, zlatari i kujundžije sa svojim skupim robama, poput današnjih ekskluzivnih butika.

U toku je izgradnja haremskog zida, čiji je jedan dio sa ulaznom kapijom završen na zapadnoj strani džamije od glavne ulice, a ostalo je da se još uradi sa preostale tri strane, što je prioritet aktivnosti Odbora islamske zajednice u narednom periodu.

– Muslimani, učenjaci i država Crna Gora obilježili 450 godina od izgradnje Husein pašine džamije

Nizom svečanosti i naučnih skupova u Pljevljima (Taslidža) prošle sedmice obilježena je 450. godišnjica od izgradnje Husein-pašine džamije.

Povodom ovog jubileja uspostavljena ja nagrada Husein-paša Boljanić. Nagrade su ove godine uručene čovjeku koji je dao najveći doprinos u obnovi sjaja Husein-pašine džamije Đorđu Džuveroviću, bivšem direktoru Rudnika Pljevlja i vjerskom službeniku Islamske zajednice, koji je dao najveći doprinos u radu zajednice u prethodnoj godini hfz. Sulejmanu Bugariju, objavio je monteislam.

Na naučnom skup “Husein paša Boljanić i njegove zadužbine” učestvovalo je 15 naučnih radnika i istraživača iz Crne Gore, BiH, Srbije i Hrvatske. Naučni skup otvorio je prof. emeritus Enes Pelidija.
Prvom sesijom predsjedavaju akademik Šerbo Rastoder, dr Behija Zlatar i prof. dr Ema Miljković.

U okviru manifestacije povodom obilježavanja 450 godina Husein-pašine džamije upriličena promocija poštanske marke sa motivom džamije.

Povezane vijesti