In memoriam: Džemail (Džemo) Halilagić (1950–2026)

Novinar, publicista, građanski aktivista, borac za ljudska prava, humanista i humanitarac, hronolog devedesetih Džemail Džemo Halilagić, iz Priboja, preselio je u ponedjeljak, 12. januara 2026. godine, u 76. godini života.

Rođen je 1950. godine u selu Dragovići, u sandžačkoj općini Priboj, na granici s Bosnom i Hercegovinom. Svoje obrazovanje započeo je u Priboju, gdje je stekao peti stepen školovanja, a cijeli radni vijek proveo je u Fabrici automobila Priboj. Bio je otac dvojice sinova i ponosni djed četvero unučadi.

Njegov životni put obilježen je predanošću radu, ali i hrabrošću da se uključi u borbu za očuvanje i afirmaciju bošnjačke osobenosti. Od 1992. godine, u vremenu obilježenom agresijom na Bosnu i Hercegovinu i državnim terorom nad bošnjačkim stanovništvom u Sandžaku, Halilagić se posvetio istraživačkom novinarstvu. Nepokolebljivo je dokumentovao kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda, dajući glas onima kojima je bio uskraćen.

Tokom najtežih godina devedesetih bio je politički predstavnik Bošnjaka kroz SDA Sandžaka.

Kao novinar Sandžačkih novina bilježio je događaje u Priboju i okolini, ostavljajući dragocjeno svjedočanstvo o vremenu obilježenom zločinima i represijom.

Godine 2002. osnovao je nevladinu organizaciju Odbor za ljudska prava i humanitarnu djelatnost, kroz koju je nastavio svoju misiju pravde i solidarnosti. Kao aktivista civilnog sektora, sarađivao je s brojnim domaćim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava, kao i s diplomatskim predstavništvima. Njegov humanitarni rad ostavio je dubok trag u zajednici, a njegova borba za dostojanstvo i pravdu bila je neumorna.

Zbog svojih aktivnosti bio je izložen policijskoj represiji, sudskom progonu i čak trostrukom pokušaju ubistva. Uprkos svemu, ostao je dosljedan svojim principima i vjeri u slobodu čovjeka. Njegova hrabrost i istrajnost svjedoče o životu posvećenom borbi za istinu i pravdu.

Autor je knjige „Sandžak bez Bošnjaka – velikosrpski zločinački plan“, koja dokumentuje sistematske zločine i pokušaje brisanja bošnjačkog identiteta. Njegovi tekstovi i intervjui ostaju važan izvor za razumijevanje položaja Bošnjaka u Sandžaku tokom ratnih godina.

Halilagić je bio ključni svjedok i glas koji je dokumentovao i obavijestio svijet o zločinu u Sjeverinu (1992), kada su oteti i ubijeni bošnjački civili, kao i ubistvo porodice Kaltak u Kukurovićima (1993) kada je Vojska SR Jugoslavije granatirala to bošnjačko pogranično selo.

Džemail Halilagić ostat će upamćen kao čovjek koji je svojim djelovanjem pokazao da pojedinac, vođen idealima i moralnom snagom, može biti svjetionik u najmračnijim vremenima. Njegovo ime i djelo ostaju trajno urezani u sjećanje Sandžaka i šire zajednice kojoj je pripadao. Njegov rad ostaje trajno svjedočanstvo o hrabrosti i istrajnosti u vremenu obilježenom nepravdom i stradanjem.

Neka mu je vječni rahmet i hvala za sve što je učinio.