Aktuelno Društvo Globus Novi Pazar Sandžak

Međunarodni dan žena u Sandžaku u znaku cvijeća (FOTO)

Danas se obilježava Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena), međunarodni je praznik, 8. marta svake godine. Širom svijeta 8. mart je i Dan građanske svjesnosti, Dan žena i djevojaka, Dan antiseksizma, Dan pozitivne diskriminacije.

U Sandžaku se, uglavnom skromnim poklonom u vidu cvijeta ili sličnog, majki, supruzi, sestri, kćerci ili koleginici ili koleginicima obilježava ovaj datum. U Novom Pazaru je praksa i da se u radnim kolektivima za sve pripadnice ljepšeg pola ovog dana organiziraju svečanosti i ručkovi samo za žene.

Učiteljicama, nastavnicama i profesoricama učenici, od svojih džeparaca kupuju poklone i cvijeće. Posebna je prilika da momci i muževi svojim izabranicama posvete pažnju. Djeca svojim majkama, posebno.

Za Dan žena je prilika i da se u kuću donese neobičan cvijet, kaktus, ukras ili slično jer se uoči i na dan 8. marta skupe prodavci cvijeća, pa izbor, zbog raznolikosti bude težak. U centru Novog Pazara je više prodavaca, pa se od neobični i zanimljiivh ručnih radova i rukotvorina, ručno vezenih jastuka s ljubavnim i sličnim porukama može kupiti sobno i ukrasno cvijeće.

Od adama, difenbahije, drva života, bambusa, fikusa, filadendrona i palmi do raznih orhideja i narcisa.

Ponuda kaktusa je posebno velika. Tu su i sukulenti, prumule, petunije…ali su za majku, suprugu, djevojku ili simpatiju nezaobilazne ruže ili karanfili. Cijene za svačiji džep. Sobno cvijeće u saksiji, zavisno od veličine i vrste, se kreće od 1200 do 3 i više hiljada dinara. Ruže, karanfili i kaktusi se prodaju po cijeni od 200 do 500 dinara za komad.

– Politička i društvena dostignuća pripadnica ljepšeg pola

U svijetu se 8. marta slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena se slavio 28.2. 1909. u SAD temeljem deklaracije koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih istorijskih događaja, njime se obilježava i požar u fabrici Triangle Shirtwaist u (New Yorku 1911. godine) kada je poginulo preko 140 žena. Ideja da se obilježava međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8.3. 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uslova i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Njemački plakat za Međunarodni dan žena, 8. marta 1914. (Wikipedia)

Protesti na 8.3. su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požar u fabrici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U predvečerje prvog svjetskog rata žene širom Evrope su održale mirovne demonstracije 8.3. 1913.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Alexandra Kollontai nagovorila je Lenjina da 8.3. postane državni praznik, i tokom sovjetskog perioda se koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.

Međutim, u mnogim komunističkim državama je taj praznik izgubio svoju ideološku osonovu i postao prilika za muškarce da iskazuju svoju ljubav i poštovanje prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldovi, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima.

Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Danas mnoge organizacije u svijetu, obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj.

Izvor: SNews, Wikipedia

Foto: SNews, Wikipedia

Povezane vijesti