Aktuelno Globus

Na “Putu očajnika” dnevno stradalo po 6 migranata

Šest osoba izgubilo živote svaki dan u pokušaju da pređe Mediteran u 2018. godini, kaže se u izvještaju UNHCR-a

Alarmantan je broj izbeglica i migranata koji su, tokom 2018. godine, izgubili život u pokušaju da dođu do Evrope preko Sredozemnog mora, dok su rezovi u operacijama traganja i spašavanja učvrstili njegov status najsmrtonosnijeg pomorskog prelaza na svijetu. Najnoviji izvještaj „Putevi očajnika“, koji je danas objavio UNHCR, Agencija za izbjeglice UN-a, navodi da je u izgubljeno u prosjeku šest života svakoga dana.

Procjenjuje se da je 2.275 ljudi poginulo ili nestalo prelazeći Mediteran 2018. godine, uprkos velikom padu broja dolazaka na evropske obale. U Evropu je ukupno stiglo 139.300 izbjeglica i migranata, što je najniži broj u pet godina.

„Spašavanje života na moru nije izbor, niti pitanje politike, već prastara obaveza“, rekao je Filipo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice.

„Možemo zaustaviti ove tragedije tako što ćemo imati hrabrosti i viziju da gledamo dalje od sljedećeg čamca i usvojiti dugoročni pristup zasnovan na regionalnoj saradnji, koji ljudski život i dostojanstvo stavlja u središte”, poručuju iz UNHCR-a.

U izvještaju se opisuje kako je, usljed promjena u politici u nekim evropskim zemljama, došlo do brojnih incidenata u kojima je veliki broj ljudi danima ostajao na moru, čekajući dozvolu za pristajanje. Brodovi nevladinih organizacija i njihove posade suočavali su se sa sve većim ograničenjima u operacijama traganja i spašavanja. Na putevima iz Libije u Evropu, na svakih 14 osoba koje su stigle u Evropu jedna je umrla na moru, što je nagli porast u odnosu na 2017. godinu. Više hiljada ljudi vraćeno je u Libiju, gdje su se suočavali sa užasnim uslovima u centrima za pritvor.

Za mnoge, dolazak u Evropu bio je posljednja stanica košmarnog putovanja na kojem su se suočili s mučenjem, silovanjem i seksualnim napadima, te prijetnjom da će biti oteti i zadržani za otkupninu. Države moraju preduzeti hitne mjere da razbiju mreže krijumčara i da počinitelje tih zločina izvedu pred lice pravde.

Međutim, na nekim mjestima ipak su niknule nove klice nade. Uprkos političkom zastoju u napretku regionalnog pristupa spasavanju i iskrcavanju na moru, kako su zatražili UNHCR i IOM prošlog juna, nekoliko država se obavezalo na preseljenje ljudi spašenih na srednjem Mediteranu, što predstavlja potencijalnu osnovu za predvidljivo i trajno rješenje. Države su takođe obećale hiljade mjesta za preseljenje kako bi se evakuisale izbjeglice iz Libije.

Izvještaj takođe otkriva značajne promjene puteva koje koriste izbjeglice i migranti. Po prvi put u proteklih nekoliko godina, Španija je postala glavna tačka ulaska u Europu – oko 8.000 ljudi je stiglo kopnom (kroz enklave u Ceuti i Melilji), uz dodatnih 54.800 ljudi koji su uspešno prešli preko opasnog zapadnog Mediterana. Usljed toga, broj poginulih u zapadnom Mediteranu gotovo se učetverostručio sa 202 u 2017. na 777. U Italiju je 2018. godine stiglo 23.400 izbjeglica i migranata, što je pet puta manje u odnosu na prethodnu godinu. U Grčku je morem stigao sličan broj ljudi, oko 32.500, u poređenju sa 30.000 u 2017. godini, ali je došlo do približno trostrukog povećanja broja ljudi koji su stigli preko njene kopnene granice sa Turskom.

U drugim djelovima Evrope, Bosna i Hercegovina je zabilježila 24.000 dolazaka izbjeglica i migranata, koji su prolazili kroz zapadni Balkan. Kipar je prihvatio nekoliko brodova koji su prevozili sirijske izbjeglice iz Libana, dok je u Veliku Britaniju krajem godine pristigao mali broj ljudi iz Francuske.

Povezane vijesti