Aktuelno Kultura Sandžak

Prvi tom Enciklopedije Sandžaka izašao iz štampe

Iz štampe je izašao prvi od pet planiranih tomova Enciklopedije Sandžaka , “Uvod u enciklopediju – Abecedar”, čiji je autor akademik Šefket Krcić. Knjiga je izdata krajem 2018. godine u izdanju Matica Bošnjaka – Udruženje pisaca Sandžaka, u Novom Pazaru, na 236 strana. Kako stoji u predgovoru izdavača, ovo djelo sadrži višedecenijski znanstveno-istraživački rad i predstavlja temelj za jednu ozbiljnu petotomnu ili u razvoju istraživačkog rada desetotomnu Enciklopediju Sandžaka.

Sam autor kaže da se ova knjiga pojavljuje poslije dugog iščekivanja i rada na kulturnom projektu “Enciklopedije bošnjačke kulture Sandžaka”. Konkretan povod za objavljivanje teksta “Uvod u enciklopediju Sandžaka” – jeste, da se otvori šira rasprava na univerzitetskim i kulturnim centrima, prije svega u Novom Pazaru, zatim u svim sandžačkim gradovima, i u Udruženju Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka u Sarajevu, Istanbulu, Ankari, Beogradu, Podgorici, Berlinu, Beču, Parizu, New Yorku…

Akademik Krcić navodi, u Umjesto prologa, da ovaj svojevrsni Uvod u Enciklopediju Sandžaka se može dojmiti kao prilog izvještaja rada Matice Bošnjaka Sandžaka u proteklom periodu, posebno na ovom projektu.

“Dakle radi se o konkretnom prijedlogu za razmatranje Abecedara Enciklopedije i zastupljenosti leksikografskih odrednica i jedinica na ovom kulturnom i znanastvenom projektu, koji bi trebao da bude nukleus ideja, za razvoj znanosti u Sandžaku ili svojevrsna sandžačka paideia”, ukazao je profesor Krcić podsjećajući da Aristotelova sabrana djela, praktično čine enciklopediju tadašnjih znanja, te da su u 9. stoljeću islamski filozifi (Al-Farabi i Ibn-Sina) sintezu znanja oblikovali u vidu enciklopedije, a da se u Evropi ona pojavila tek u 18. stoljeću sa francuskim enciklopedistima.

Osvrnuvši se na pripremu i rad na ovakvom, prvom i jedinom do sada u Sandžaku, projektu, vrlo razumljivim pristupom i jezikom, univerzitetski profesor, pisac, pjesnik, polemičar, kritičar, leksikograf, enciklopedist, novinar i bošnjački filozof iz Sandžaka Prof. Dr. Šefket Krcić ukazuje da je i danas teško živjeti i stvarati u Sandžaku, između Srbije i Crne Gore, čiji državni projketi guše svaku iskru duha, spominjanjem samog naziva Sandžak i Bošnjaci.

U Uvodu je prezentiran Predgovor Redakcije enciklopedije, sa konkretnm prijedlozima, u poglavlju Uvodno razmatranje dat je prilog o Sandžaku između vijekova u kontekstu ideja i problemi, sa kojima se sučeljavaju građani ove regije u posljednjih više od sto godina.

U poglavlju Abecedar, kako pojašnjava glavni urednik enciklopedije, date su odrednice preko 2.500 raznih historijskih ličnosti, pisaca, umjetnika, znanstvenika, i drugih značajnih stvaralaca na području Sandžaka, kao i onih koji vode porijeklo sa ovih prostora, a žive u egzilu, u emigraciji. U indeksu su zastupljeni gradovi Sandžaka, te naselja, osnovni pojmovi i fenomeni, te indeks institucija.

“Riječ je o otvorenom projektu, tako da oni koji nisu zastupljeni na valjan način i sa relevantnim obrazloženjem, mogu biti obrađeni, u posebnim odrednicama, bilo da se radi o ličnostima, institucijama, događajima, toponimima ili fenomenima. Na taj način, ova Enciklopedija je otvorena za sve stvaraoce, jer kao takva predstavlja pionirski i jedinstven poduhvat u kulturi balkanskih naroda”, poručio je glavni urednik podsjetivši da su on i većina članova Redakcije javno istupali pred kulturnu javnost i obavještavali o projektu Enciklopedije bošnjačke kulture Sandžaka.

Akademik Krcić ukazuje i da ,,narod sa kratkim pamćenjem, prema mišljenju mnogih povjesničara, dovodi u pitanje svoj opstanak”, a , ,,Enciklopedija Sandžaka’’ će biti “stameni čuvar sjećanja kod Bošnjaka, kao ujedno i prilika, da i drugi etnosi imaju uvid u tradiciju i kulturu bošnjačkog naroda”.

U Abecederu su pobrojani sandžački pisci, umjetnici, znanstveni i društveni djelatnici: Postoji Indeks gradova i varoši Sandžaka, Indeks institucija, Indeks toponima i značajnih naselja, Hronologija važnih događaja u Sandžaku.

Predsjednik Skupštine Matice Bošnjaka Dženis Šaćirović zaključuje da je konačni cilj ,,Enciklopedije Sandžaka’’ da dođe do svih bošnjačkih univerzita i ostalih visokoškolkih ustanova, instituta, kulturnih centara, nacionalnih naučnih organizacija i ostalih subjekata, koji bi nastavili enciklopedijski rad, afirmirali vrijednosti i nastavili neophodna istraživanja.

“Matica Bošnjaka Sandžaka, kao najstarija institucija Bošnjaka u Sandžaku, nakon raspada bivše države, osnovana 1991. godine i koja okuplja društvo za znastvenost, kulturu i umjetnost, ima za cilj da, kao što je i do sada u svom dvadesetosmogodišnjem radu i postignutim rezultatima, nastavi da radi punim kapacitetima na doprinosu bošnjačkom nacionalnom identitetu”, naveo je Šaćirović u svom opisu Prvog toma Enciklopedije Sandžaka.

Nakon publiciranja prvog toma enciklopedije (1. tom: Uvod u Enciklopediju – Abecedar), usljediće publiciranje preostala četiri toma (na ukupno 2.515 strana):
2. tom: Biografije, gradovi, naselja i institucije / (A-E) Indeks imena
3. tom: Biografije, gradovi, naselja i institucije / (F-O) Indeks imena
4. tom. Biografije, gradovi, naselja i institucije / (P-Ž) Indeks imena
5. tom. Sandžačko pitanje (Teorijsko empirijski prilog Enciklopediji Sandžaka)

Matica Bošnajka Sandžaka je najavila promotivne aktivnosti prvog toma i prezentaciju enciklopedije u Sandžaku, Bosni i inozemstvu i pozivala sve znanstvenike i društvene djelatnike da uzmu učešće u ovom projektu.

Povezane vijesti