Aktuelno Društvo Kultura

Srbi > srpski jezik : Hrvati > hrvatski jezik : Bošnjaci > X. Šta je X? Prvi pogled. Zbilja, šta je X? Drugi pogled: X je bosanski jezik. Zašto?

Piše Halid BULIĆ

Služenje jezikom, složenim sistemom znakova za komuniciranje, jedna je od najznačajnijih sposobnosti kojima su ljudi kao vrsta uspjeli ovladati. Budući tako važan, jezik je često tema svakodnevnih razgovora, medijskih izvještaja, političkih govora, naučnih rasprava i kolumnističkih mudrovanja. Jedna od najčešćih “jezičkih” tema u svim tim diskursima jeste imenovanje jezika u Bosni i Hercegovini. Tema najčešće nosi naziv bosanski jezik.

Ta je tema bila posebno aktualna u vrijeme pred popis stanovništva Bosne i Hercegovine iz oktobra 2013. Neki napisi i izjave iz tog vremena imali su cilj učvrstiti određena uvjerenja, dok su drugi imali cilj praviti zabunu i nesigurnost ondje gdje ih uopće nema. Mnogi napisi i izjave iz tog vremena nisu bili dobronamjerni prema bosanskom jeziku, a neki su zapamćeni tako da ih zlonamjernici koriste u svakoj prilici i postoji opasnost da imaju i trajne efekte.

Ovdje ćemo govoriti o jednoj od takvih pojava. Najprije podsjećamo na neosporivu istinu da maternji jezik pripada onima koji se služe njime i njihovo je pravo da ga imenuju onako kako oni misle da je najbolje, i na popisu stanovništva i u svakoj drugoj prilici. Čisto lingvistički gledano, jezik bi postojao i bez lingvista, i bez političara, čak i bez svoga vlastitog imena. Ali jezik nije puka naučna činjenica, puki predmet jedne nauke. Jezik je i politička i psihološka činjenica i nerijetko se shvata kao nacionalno blago i razlog za ponos.

U Bosni i Hercegovini, gdje se koriste standardni idiomi slične materije, a različitog imena, značaj imenovanja maternjeg jezika postaje mnogo veći nego što bi bio u sredini u kojoj među idiomima postoji velika razlika i nerazumljivost. Zato se često pojavljuju određeni “subjekti” koji zbog političkih razloga nastoje “poučiti” druge kako da “ispravno” nazivaju svoj jezik. Konkretno, najčešće se trude da govornike bosanskog jezika uvjere da je naziv bosanski jezik neprikladan i pogrešan te da svoj jezik treba da zovu bošnjačkim. To je, naravno, problem, ali svakako mali problem, jer osobe i organizacije koje su protiv naziva bosanski jezik uglavnom jasno daju do znanja da su njegovi protivnici, pa njihovi “savjeti” malo vrijede.

Veći problem predstavljaju lingvisti i “lingvisti” koji se nenaučno upuštaju u osporavanje prava govornika bosanskog jezika da ga zovu tako – bosanski jezik. Oni se trude uvjeriti javnost da govornici bosanskog jezika na neki način žele prinuditi sve ljude u Bosni i Hercegovini da svoj jezik zovu bosanskim i tako ih ugnjetavati. Međutim, dokazi koji se za to navode, ako se ikako i navode – smiješni su. Tako se neki lingvisti, težeći da dokažu svoje tvrdnje, pozivaju na lingvistiku 19. stoljeća, razgovore koje su vodili na željezničkoj stanici ili na neke “navodne profesore” koji su nešto izjavili u medijima, a neki “dokaze” i inspiraciju pronalaze u nacionalističkim raspravama na internetskim forumima. Ipak, jedan od trikova kojima se koriste protivnici bosanskog jezika može na prvi pogled izgledati uvjerljiv. Ali samo na prvi pogled.

Riječ je o proporciji: Srbi > srpski jezik : Hrvati > hrvatski jezik : Bošnjaci > X. Šta je X? Prvi pogled. Zbilja, šta je X? Drugi pogled: X je bosanski jezik. Zašto? Zato što jezik, lingvistika, imenovanje jezika pa ni jezička politika nisu matematika. A nisu ni logika. Tvrdnje da narušavanje navedene proporcije nije logično ili da takve pojave nema nigdje u svijetu nisu ništa drugo do obmana. “Svi se jezici (srpski, hrvatski…) zovu prema narodu koji ih govori, a samo navodni bosanski zove se po državi”, reći će. Svijet je, srećom, mnogo veći od prostora na kom se govore bosanski, hrvatski i srpski i ne treba otići daleko tražeći nazive koji su izvedeni kao i bosanski. Uzmimo za primjer Poljsku, čiji se stanovnici zovu Poljaci, a govore poljski, a ne *poljački jezik. Isto je i sa nizovima IracIrskairskiFinacFinskafinskiJapanacJapanjapanski. Beznačajnost ovakvih proporcija pokazuju i riječi ŠpanacŠpanijašpanski. Naziv jezika nije ni *španijski niti *španački.

Naziv jezika je, kao što se da vidjeti, stvar opredjeljenja i tradicije. Govornici bosanskog jezika (i Bošnjaci i svi drugi koji ga prihvataju kao svoj) za taj su se naziv već jedanput opredijelili. A što se tradicije tiče, bosanskom jeziku ni toga ne manjka. Prije svega, naziv bosanski jezik obilno je potvrđen tokom historije i to se lahko da provjeriti u svakoj ozbiljnijoj studiji koja se bavi tim pitanjem. A zatim i nešto još važnije: čak i da nije tako, čak i da je naziv bosanski “izniknuo” preko noći početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, on je tad dokazan kao izbor velikog broja ljudi, a do danas je postigao ogroman napredak u vidu međunarodnog priznanja, uvođenja u školski sistem pod pravim imenom, izrade normativnih priručnika i monografija koje opisuju njegov razvoj i sadašnje stanje te mnogo drugih naprednih projekata, koje prati plodna književna produkcija.

I to traje već preko dva desetljeća, ispunjena naprestanim razvojem i jačanjem svijesti o bosanskom jeziku, što bi se i bez detaljnijeg analiziranja ranije historije moglo smatrati značajnom tradicijom. Svjesni činjenica i realne sociolingvističke situacije u Bosni i Hercegovini, govornici bosanskog jezika neće dopustiti da naziv bosanski jezik postane žrtva neke izmišljene proporcije.

(Tekst je na webu Stava objavljen 9. aprila 2017, autor je profesor bosanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Izvor: https://stav.ba/vijest/zasto-bosanski-jezik-nije-bosnjacki-jezik/7729?fbclid=IwAR35qMgXImnlhQLTNbE5RguKlkp3UZ4sq-trxqzrJ5fX8lXueADlpfcFWxA

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Politika Regija

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[ iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom aktualnih događanja u Bosni i Hercegovini i sve izvjesnijoj mogućnosti izbijanja oružanih sukoba pripremio analizu aktualne situacije. Iz opsežne analize „Bosna i Hercegovina 2022: Od ‘non-papera’ do puzajućeg rata” izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Politička kriza u Bosni i Hercegovini nije posljedica odluke tadašnjeg visokog predstavnika u BiH (OHR) Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida nego je posljedica duže vremena brižljivo planiranih aktivnosti prvenstveno srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (SNSD) i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića (HDZBiH) na disoluciji države Bosne i Hercegovine. Za ostvarivanje tog cilja dijelom su uspostavili kontakte i osigurali podršku i pomoć susjednih država, preko Evropske narodne stranke (EPP) kao i preko radikalnih desničarskih političkih krugova u Evropi uz korištenje znatnih sredstava, koja potiču od kriminala i korupcije. Očekivanja su, da aktualni visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donese odluku o zabrani javnog djelovanja osobama pravosnažno osuđenim za ratne zločine i zločin genocida, o oduzimanju građanskih prava tim osobama (zabrana kandidiranja i učešća na izborima) što bi im onemogućilo obavljanje bilo koje javne funkcije i prisutnost na javnoj sceni. Takva odluka bi smanjila napetosti unutar BiH i prekinula bi dalje ponižavanje i vrijeđanje žrtava rata.


Vojne prijetnje Rusije upućene prema Ukrajini, koje mogu eskalirati u vojni sukob su trenutni odraz političkog stanja u EU gdje se pod patronatom mađarskog premijera Viktora Orbana (Fidesz) i uz pomoć Rusije okupljaju političko-kriminalne strukture (uglavnom) skrajnje desne političke orijentacije počevši od profašističkih grupacija iz Austrije, Italije, Španije, Poljske, Francuske, Nizozemske, Slovenije, Hrvatske, koje su u funkciji ruskih interesa i djeluju kao političko-kriminalna internacionala.

Cilj navedenih političkih krugova je uspostavljanje novog svjetskog poretka po njihovoj mjeri. Oni sebe nazivaju „suverenistima“, koji se navodno suprotstavljaju „globalistima“. U osnovi radi se o političko-kriminalnim strukturama, koje zloupotrebljavaju etničke, vjerske, civilizacijske i druge osjećaje građana za ostvarivanje svojih ciljeva i interesa. Dolaskom na vlast novog američkog predsjednika Josepha Bidena (D) kao i novog njemačkog kancelara Olafa Scholza (SPD) nanesen je ozbiljan udarac tim političkim krugovima i njihovim namjerama i interesima.

Završnica dijaloga između Beograda i Prištine – posljednja šansa za prekrajanje granica

Završna faza dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine je posljednja šansa za jedan dio političkih krugova, koji pokušavaju izvršiti prekrajanje granica u regionu, iako je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova. U tu svrhu sa određenim ciljem plasirani su u javnost „non-paperi“, koji se pripisuju premijeru Slovenije Janezu Janši (SDS/EPP). Napadi u regionu su usmjereni prvenstveno prema Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.
U Sjevernoj Makedoniji se odvija obavještajna operacija „Konjićev skok“, koja je imala za cilj srušiti legalnu vladu Zorana Zaeva  (SDSM) i dovesti na vlast Nikolu Gruevskog (VMRO-DPMNE), koji se nalazi pod zaštitom Viktora Orbana i utočištem u Budimpešti.

Obavještajna operacija „Konjićev skok” je u zadnjem trenutku osujećena i spriječena, spretno je izvršen manevar makedonskih patriotskih snaga, jer je poslije ostavke Zorana Zaeva formirana nova vlada ponovo sa SDSM na čelu, koju vodi premijer Dimitar Kovačevski (SDSM). U Bosni i Hercegovini se trenutno odvija obavještajna operacija kodnog imena „Kula“, koja je također koordinirana iz Budimpešte.

Federacija BiH – kičma ekonomskog sistema države

U Federaciji BiH (51% teritorije BiH) se odvija 3/4 ekonomskih tokova u Bosni i Hercegovini. Kičma ekonomskog sistema države je Federacija BiH, koja je i u periodu korona krize prošle godine ostvarila budžetski suficit od 120 miliona KM (60 miliona EUR). Preko kriminalne i nezakonite raspodjele prihoda u Upravi za indirektno oporezivanje, kojom u ime Federacije BiH i države upravlja HDZBiH, više od 800 miliona KM (400 miliona EUR) se godišnje neopravdano i nezakonito isplaćuje entitetu Republika Srpska na štetu Federacije BiH. Od tog iznosa jedan dio sredstava namijenjen je i za korupciju stranih zvaničnika, koji djeluju protiv BiH i njenih građana (i privrednih subjekata), koji kao poreski i drugi obveznici uplaćuju ta sredstva. Istraživanje je pokazalo, da je 95% zvaničnika EU-a koji rade u i vezi s BiH izloženo korupciji, a na nju nisu imune ni američke diplomate. Dragan Čović i HDZBiH blokiraju formiranje nove Vlade Federacije BiH odnosno implementaciju izbornih rezultata iako su izbori održani 2018., uvjetujući formiranje nove Vlade Federacije BiH donošenjem novog izbornog zakona po njihovoj želji i mjeri. Radi se o klasičnoj namjernoj opstrukciji i destabilizaciji (učešće u obavještajnoj operaciji „Kula”), jer je Čoviću jasno da se ne može donijeti novi izborni zakon po njegovoj želji i mjeri, kako bi mu se osiguralo, da ponovno bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Prethodno je potrebno sprovesti ustavne promjene, a za to je potrebna politička volja, ali i vrijeme od najmanje godinu dana. Prije usvajanja usklađenog prijedloga ustavnih promjena u Parlamentu BiH potrebno je pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, a postoji i mogućnost podnošenja apelacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu na ponuđena ustavna rješenja. Tek kada se izvrše ustavne promjene može se donijeti novi izborni zakon. OSCE savjetuje državama da ne mijenjaju izborna pravila u izbornoj godini, a Bosna i Hercegovina prema važećem izbornom zakonu Opšte izbore mora raspisati najkasnije u prvoj polovini maja 2022. U djelovanju specijalnih izaslanika Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, koji pokušavaju u sadašnjoj ratnoj atmosferi u BiH postići ostvarenje ciljeva i interesa Dragana Čovića i HDZBiH i „preko noći” donijeti novi izborni zakon detektirani su visoki korupcijski rizici. Načinu donošenja ustavnih promjena “preko noći” suprotstavile su se patriotske političke snage i stručna javnost.

Blokiranje imenovanja novih sudija Ustavnog suda Federacije BiH

Ustavni sud, prema Ustavu Federacije BiH, broji devet sudija, od kojih četiri mjesta nisu popunjena. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je prije više od dvije godine završilo konkursnu proceduru za nedostajuće sudije i sada su na potezu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH. Međutim, predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZBiH) vrši opstrukciju po istoj matrici HDZBiH kao u drugim slučajevima, jer odbija da potpiše imenovanja, usprkos insistiranjima oba potpredsjednika FBiH (Melika Mahmutbegović i Milan Dunović). Zbog toga Ustavni sud Federacije BiH radi na ivici kvoruma.

Istovremeno, Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH, koje se bira iz reda imenovanih sudija Ustavnog suda Federacije BiH, nije popunjeno i ne može da radi. To znači, da svaki put kada dvije trećine jednog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH pokrenu pitanje vitalnog nacionalnog interesa i kada se Vijeće mora očitovati, u redovnoj proceduri (kada je Vijeće funkcionalno) se predmetni zakon povlači sa dnevnog reda do odluke Vijeća.

Kako Vijeće, zbog namjerne opstrukcije predsjednika FBiH Čavare, po nalogu HDZBiH, ne funkcionara, svaki zakon za koji je pokrenuto pitanje vitalnog nacionalnog interesa ne može biti vraćen na dnevni red.

Analitičari smatraju, da HDZBiH na ovaj način drži sve procese u Domu naroda Federacije BiH pod svojom kontrolom. Jedan od glavnih ciljeva HDZBiH i Dragana Čovića je sprečavanje donošenja zakonodavnog okvira za oporezivanje kladioničara, a u konačnici oštećenje budžeta kroz taj vid neoporezivanja. Neizbor sudija je sastavni dio je strategije HDZBiH za blokadu donošenja svih zakona, koje ne žele da se donesu. Zato i postoji „vitalni nacionalni interes kladioničara“. Cilj HDZBiH  je pljačka budžeta odnosno izbjegavanje plaćanja poreza, koji bi trebali biti prihodi budžeta Federacije BiH, a ne čelnika HDZBiH i njegove oligarhije.

Obavještajna operacija „Kula” preko „respiratora” ruši državu BiH

Montirana afera „Respiratori“, kao dio obavještajne operacije „Kula” nema stvarne povezanosti sa nabavkom respiratora i nije uzrok nego povod da se procesuira premijer Federacije BiH Fadil Novalić i dodatno oslabi Vlada FBiH i umanje njeni postignuti rezultati. Konačni cilj je rušenje ekonomskog sistema Federacije BiH, kao faze u rušenju države Bosne i Hercegovine. Odvijaju se napadi na Novalićeve najbliže saradnike i vrši nezakonito prisluškivanje, vrše prijetnje i pritisci od strane tužilaca. Prijetnje zaposlenima u kabinetu premijera Novalića i slične aktivnosti su nezakonita postupanja tužilaca i ometanje pravde. Ne iznenađuju pritisci i zastrašivanje njegovih najbližih saradnika. Sve se radi sa ciljem, da se dodatno oslabi i osami premijer Novalić sa krajnjim ciljem njegovog potpunog slamanja. U tome zasada nisu uspjeli.

Jedan od ključeva za razbijanje BiH su i napadi na ekonomsko/monetarni sistem BiH. Prema premijeru Fadilu Novaliću se primjenjuje sličan način obavještajnog djelovanja, koji je primjenjivan prema Anti Markoviću, predsjedniku Saveznog izvršnog vijeća (Vlade) SFRJ ili u samim počecima izazivajući aferu Agrokomerc u urušavanju ekonomskog sistema jedne države. BiH je blokirana država, a u rukama negatora holokausta i genocida je izvršna, zakonodavna i sudska vlast. U takvim okolnostima Vlada Federacije BiH uspijeva održati BiH „u životu“.

U svrhu obavještajne operacije „Kula” koriste se i internet news portali, kojih u Bosni i Hercegovini ima oko 600, dok je 1/3 tih portala producira lažne vijesti „fake news” i ima sumnjive i netransparentne osnivače i financiranje. Operacijom „Kula” planirano je izazivanje međubošnjačkog sukoba kao uvoda za pokretanje oružanih sukoba u BiH.

Sistematsko ometanje pravde od strane tužilaca u BiH

Načelo fer suđenja, u krivičnim stvarima koje garantira Evropska konvencija, je jedno od temeljnih načela demokratskih društava zasnovanih na vladavini prava.

Ovo načelo se sistematski zloupotrebljava od strane tužilaca u Bosni i Hercegovini. Javnosti su poznati disciplinski postupci protiv glavnih tužilaca Gordane TadićMahmuta Švrake i Mirsada Bilajca, a zbog zloupotrebe elektronske dodjele predmeta tužiocima (TCMS).

Sistematsko ometanje pravde od strane tužilaca u Bosni i Hercegovini se provodi  na najmanje dva načina:

  • Prvi način je, da glavni tužioci u Bosni i Hercegovini zloupotrebljavajući TCMS,  umjesto da se predmeti dodjeljuju pojedinim tužiocima elektronskim putem, predmete lično dodjeljuju sebi podobnim i poslušnim tužiocima.
  • Drugi način sistematskog ometanja pravde jeste u tome, što se elektronski ne vodi popis tužilačkih spisa.
Ukoliko bi se vodio elektronski popis tužilačkih spisa, onda bi odbrana bila u situaciji, da odmah po završetku istrage, kroz popis spisa sazna koji dokazi su pribavljeni u istrazi. To bi imalo za posljedicu da tužioci odbrani ne mogu sakrivati dokaze.

U situaciji ako se ne vodi popis tužilačkih spisa, onda tužioci mogu zanemariti ili čak sakriti dokaze koji idu u korist odbrane. To za rezultat ima ometanje pravde, odnosno da se na sudu ne utvrdi istina.

Ova dva načina zloupotrebe od strane tužilaca otvaraju neograničenu mogućnost montiranja optužnica, progona na političkoj osnovi, progona na osnovu ličnih animoziteta prema optuženima itd. Ovo sve može imati posljedicu, da se na sudu ne utvrdi istina, te da nevini budu osuđeni. Sistematsko ometanje pravde je izašlo na vidjelo u predmetu premijer Federacije BiH „Fadil Novalić i drugi“.

Profesionalnoj pravnoj zajednici je odavno poznato da postoji sistematsko ometanje pravde, na najmanje dva naprijed navedena načina, od strane tužilaca u BiH.

To ometanje pravde se dešava gotovo svakodnevno, jer tužioci sakrivaju ili zanemaruju dokaze, koji idu u korist odbrane.

Međutim to sistematsko ometanje pravde je daleko od očiju javnosti, a pošto se slučaj  „Novalić i drugi” prati u javnosti, to ometanje pravde je izašlo na vidjelo.

Postavlja se pitanje da li za to ometanje pravde postoji zakonska osnova, naravno da ne postoji.

Načela procesnih krivičnih zakona nalažu, da su tužioci dužni dati odbrani dokaze, kako one koji idu u korist, tako i one koji idu na štetu optuženog. U materijalnom krivičnom zakonu je propisano i krivično djelo ometanje pravde, tj. krivično djelo „sprječavanje dokazivanja”.

Ako krivično procesno i materijalno zakonodavstvo štiti od ometanja pravde, zbog čega se onda dešava sistematsko ometanje pravde. Do sada nije poznat slučaj sudske prakse da je tužilac u Bosni i Hercegovini odgovarao zbog krivičnog djela sprječavanje dokazivanja.

Za to ima nekoliko razloga. Pravdu ometaju tužioci koji sakrivaju dokaze. Naravno, oni sami sebe neće istraživati niti krivično goniti, zbog ometanja pravde. Javnosti je poznat slučaj prijave svjedokinje Edite Kalajdžić, da je zloupotrebljavan njen oduzeti mobilni telefonski aparat što se pokušava prikriti negiranjem tih aktivnosti od strane tužilaca i tužilaštva.

Disciplinski tužilac Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) gotovo redovno odbija prijave zbog ometanja pravde, pod izgovorom da bi se time narušila samostalnost tužilaca. Postupajuće sudije u Bosni i Hercegovini redovno ignorišu ometanje pravde, koja se desi u sudnici. Dužnost sudija je, da profesionalno podnesu krivičnu prijavu za ometanje pravde protiv tužilaca koji to čine. Rezultat svega navedenog je da imamo nekažnjivost zbog ometanja pravde u Bosni i Hercegovini.

Šta je rješenje?

Prema mišljenju eksperata, ne postoji drugo rješenje, nego da se konstatira da reforma  pravosuđa utemeljena na anglo-saksonskim načelima nije uspjela. Nužno je vratiti se načelima kontinentalnog prava u krivičnom procesnom zakonodavstvu, kao u Italiji, Francuskoj itd.

Ukoliko bi se ponovo uvelo kontinentalno krivično procesno zakonodavstvo, onda bi postojao istražni sudija kao „nepristrani tribunal“.

Istražni sudija bi izvršio popis spisa i svi dokazi koji su prikupljeni tokom istrage bili bi dostupni i odbrani. To bi nadalje značilo da bi na suđenju bila lakše utvrđivana materijalna istina i bilo bi potpuno onemogućeno sakrivanje dokaza i ometanje pravde.


U ovakvoj situaciji u sudovima u BiH evidentiran je nedostatak fer suđenja. Naime, istina koja se utvrđuje na krivičnom sudu „dozira se” od strane tužilaca, na način da oni  prezentiraju u sudnici samo ono što njima odgovara.

Poseban problem u ometanju pravde je gotovo redovno zastrašivanje svjedoka tokom istrage. To zastrašivanje svjedoka sigurno ne bi vršio istražni sudija kao „nepristrasni tribunal“.

Ovo može imati dugoročne i teške posljedice za vladavinu prava i demokratiju u Bosni i Hercegovini, jer se zbog „doziranja” istine ili sakrivanja dokaza od strane tužilaca, može dešavati da nevini budu osuđeni.

Analitičari upozoravaju, da Misija OSCE u BiH, koja vrši monitoring suđenja, to nije uočila kao problem vladavine prava u Bosni i Hercegovini i poduzela odgovarajuće aktivnosti.

Modifikacija operacije „Kula” – izazivanje međubošnjačkog sukoba

U naelektrisanoj atmosferi u BiH na ulice su početkom decembra 2021. izvedeni rudari, na koje stanovništvo vrlo emotivno reagira. Namjera je bila, da se pokrene talas nasilja za koje će biti optužen bošnjački politički faktor i tako započeti sukob. Jedan dio aktera u Sarajevu je nesvjesno uvučen u obavještajnu operaciju „Kula“, dok se jedan dio svjesno uključio i nagrađen je za to učešće. Tu su pojedinci i iz pravosudnog sistema, posebno tužioci.

Pošto je taj dio obavještajne operacije „Kula” razotkriven došlo je do modifikacije obavještajne operacije „Kula“. Radi se o tome, da će u narednom periodu doći do izbijanja sukoba na području Unsko-Sanskog kantona (USK) u kojem dominanto živi bošnjačko stanovništvo. Već je na djelu destabilizacija kroz pokrenute štrajkove, političku nestabilnost u kantonalnim vlastima, jačanje „autonomaša Fikreta Abdića i to će se intenzivirati u narednom periodu. Tome treba dodati plansko usmjeravanje migranata sa Bliskog istoka u taj kanton. Cilj je pokrenuti oružani sukob među Bošnjacima tog područja, koji je inače i započet ratne 1993.godine, kako bi se bošnjački politički faktor (a ne srpski i/ili hrvatski politički faktor) optužio za početak oružanog sukoba, a Bosna i Hercegovina pokazala neodrživom, jer bi se pokazalo da se u njoj čak i Bošnjaci međusobno sukobljavaju.

Analitičari smatraju, da organi vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH kao i međunarodne vojne snage moraju intenzivirati svoju prisutnost i djelovanje na području Unsko-Sanskog kantona kako bi se preventivnim djelovanjem spriječio međubošnjački (oružani) sukob.

Brčko Distrikt neuralgična tačka za sukobe u BiH

U jedinstvenoj administrativnoj jedinici lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, demilitariziranom području Brčko Distriktu BiH, evidentirane su sigurnosne prijetnje vezane za nepoštivanje odredaba člana 7. Statuta Brčko Distrikta BiH, člana 1, a u vezi sa članom 77. Statuta Brčko distrikta BiH te tačke 13. Konačne arbitražne odluke za Brčko Distrikt BiH tačnije aneksa od 18.avgusta 1999.godine. O tome je upoznat i Supervizor za Brčko Distrikt Michael Scanlan odnosno predstavnici OHR-a, a radi se o prelasku oklopnih vozila, vozila za specijalne namjene i policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) naoružanih dugim cijevima i municije bez prethodnih najava prelaska preko teritorije Distrikta. Evidentiran je neprijavljeni transport naoružanja preko teritorije Distrikta, nezakonito naoružavanje građana i prisutnost paravojnih jedinica. Supervizor Scanlan zadužen je i za vojni aspekt provođenja Konačne arbitražne odluke, a nije reagirao smjenjivanjem šefa policije Distrikta Gorana Pisića,  koji je prikrio i vojni transport i naoružavanje Srba u Brčkom. Evidentirani su i propusti gradonačelnika Brčko Distrikta Eseda Kadrića, koji je napravio niz propusta zbog akta nečinjenja, a jedan od njih je zašto nije smijenio šefa policije Pisića. Supervizor Scanlan šalje izvještaje o stanju u Brčko Distriktu, koji su nevjerodostojni i ne oslikavaju stvarno stanje i time sprječava dolazak i razmještanje američkih vojnih snaga kao vid preventivnog djelovanja na sprječavanju oružanog sukoba. Također gradonačelnik Kadrić svojim izjavama šalje lažnu sliku o zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji u Brčko Distriktu, koji je postao najneuralgičnija tačka za početak oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini. Član 1 stav 4 Statuta Brčko Distrikta propisuje „Ustav Bosne i Hercegovine, kao i važeći zakoni i odluke institucija Bosne i Hercegovine, izravno su primjenljivi na cijelom teritoriju Distrikta. Zakoni i odluke svih vlasti Distrikta moraju biti sukladni s važećim zakonima i odlukama institucija Bosne i Hercegovine[3].” Dakle, odluka Ustavnog suda BiH o proglašenju neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske se mora poštovati u Distriktu. Zbog toga je supervizor Scanlan odgovoran što je dopustio, da se u Distriktu obilježava neustavni Dan Republike Srpske odnosno što nije poduzeo odgovarajuće mjere, koje ima na raspolaganju kao supervizor.

Ovakvi incidenti i praksa se moraju prekinuti, a odgovorni moraju biti sankcionirani. Ne primjenjuje se Protokol o prelascima vojnih i policijskih formacija i efektiva preko demilitarizirane teritorije Distrikta odnosno ne poštuje se Konačna arbitražna odluka za Brčko Distrikt BiH i njeni aneksi.

Analitičari upozoravaju, da Republika Srpska namjerava poslati u Brčko Distrikt BiH laku policijsku brigadu sa oko 1000 specijalaca, koja bi hermetički zatvorila tu teritoriju i omogućila uspostavljanje zaštitnog koridora između istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske.  Supervizor Scanlan ponaša se kao lobista Milorada Dodika i SNSD-a i potrebno je uvesti superviziju nad radom samog supervizora Scanlana. Umjesto da smijeni šefa policije Distrikta Gorana Pisića „supervizor Scanlan je pohvalio rad Policije Distrikta u proteklih nekoliko mjeseci kao primjer profesionalizma i opredijeljenosti za služenje zajednici, na šta bi se svi zvaničnici u Distriktu trebali ugledati.[4]”.

Eliminacija SAD i njenog utjecaja u rješavanju situacije u BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je: „Sudbina BiH je u dijalogu domaćih političara u konstelaciji Erdogan, Vučić i Milanović“. Tu se podrazumijeva neizrečeni dodatak u izjavi „u sadejstvu sa Rusijom“. Dodik je podržao inicijativu turskog i srbijanskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Aleksandra Vučića, koju je ranije iznio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, da oni posreduju u dogovoru o rješavanju postojeće situacije u BiH između Bošnjaka, Srba i Hrvata.  Dodik smatra, da bilo čije drugo miješanje u događanja u BiH neće donijeti ništa dobro.

Analitičari smatraju, da je inicijativa da situaciju u Bosni i Hercegovini rješavaju Srbija, Hrvatska i Turska u sadejstvu sa Rusijom pokušaj eliminiranja utjecaja  SAD-a kao ključne zemlje za osiguranje mira i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu. Radi se o perfidnom pokušaju institucionalnog uvođenja Rusije i Turske na velika vrata u Bosnu i Hercegovinu i region. Turska je članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) i svoje aktivnosti bi trebala koordinirati sa članicama PIC-a. Bez te koordinacije Turska rizikuje da bude uvučena u vrlo opasne akcije prekrajanja granica na Balkanu. Namjere iz inicijative su odmah osujećene, ali stratešku grešku je napravio predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji se nedavno sastao sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem (HDZ) i time ga legitimirao kao aktera za rješavanje situacije u BiH. Šta bi se desilo kada bi se Bosna i Hercegovina uključila u rješavanje pitanja donošenja izbornog zakona u Hrvatskoj kao što se Hrvatska aktivo uključila u donošenje izbornog zakona u BiH i alarmirala EU i međunarodnu zajednicu u vezi tog tipičnog unutrašnjopolitičkog pitanja BiH.

Obavještajna operacija „Kula” je raskrinkana i pokazalo se ko stoji iza nje. Mađarski premijer Viktor Orban nije otkazao najavljenu posjetu Bosni i Hercegovini zbog pandemije korona virusa nego zbog raskrinkavanja obavještajne operacije „Kula” i njegove uloge u njoj te zbog činjenice da je Međunarodni krivični sud (ICC) otvorio predmet o BiH i radi na prevenciji sukoba i evidentiranju svih onih koji svojim djelovanjem potiču mogući oružani sukob u BiH i posljedično nova stradanja. ICC je poslao jasno upozorenje svima onima, koji rade na razbijanju BiH, od plasiranja raznih „non-papera” i poticanja oružanog sukoba, da ih može zadesiti sudbina Slobodana MiloševićaRadovana KaradžićaRatka Mladića i drugih koji su procesuirani i pravosnažno presuđeni na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu (ICTY). Tužilaštvo BiH je obavezno po službenoj dužnosti pokrenuti postupke protiv domaćih i stranih zvaničnika, koji rade na razbijanju Bosne i Hercegovine i koji svojim djelovanjem potiču oružani sukob i ugrožavaju mir i stabilnost odnosno djeluju neustavno i nezakonito.

Analitičari upozoravaju na tešku sigurnosnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini i činjenicu da ključne sigurnosne prijetnje Bosni i Hercegovini ne dolaze samo od Rusije nego od država članica EU i NATO kao što su Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Poljska, kao i nekih drugih država. Te činjenice su ozbiljno pitanje za čelništvo EU i NATO o ulozi njenih članica u poticanju ratnog sukoba u BiH. Činjenica je, da je situacija u Evropi kompleksna i prepletena policentričnim interesima i centrima moći znači da eventualni ratni sukob u BiH ne bi bio lokalni ili regionalni sukob nego bi zahvatio veći dio Evrope. Historija je učiteljica života i ne smije se zaboraviti da je Prvi svjetski rat upravo započeo u glavnom gradu BiH, Sarajevu. Ukoliko se ne zaustavi destruktivno djelovanje Bosna i Hercegovina ide ubrzano od „non-papera” ka „puzajućem ratu” i svi u tom lancu, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, mogu biti sankcionirani. Bosna i Hercegovina ne bi bila dovedena u postojeću situaciju, da su institucije pravosuđa pravovremeno i odgovarajuće reagirale protiv svih onih koji krše ustav i zakone te ugrožavaju mir i stabilnost u toj zemlji.

Ljubljana/Bruxelles/Washington, 23.januar 2022  

(C) 2022 IFIMES
IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.
Aktuelno Politika Regija Srbija Turska

Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je jasna potreba da međunarodna zajednica djeluje zajednički na prevazilaženju krize u Bosni i Hercegovini i da sve strane izbjegavaju poteze koji ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet te države, javlja Anadolu Agency (AA).

Erdogan se u Ankari sastao sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem, a potom je na zajedničkoj konferenciji za novinare izrazio zadovoljstvo i zahvalnost delegaciji koja je iz Beograda došla na treće zasjedanje Vrhovnog vijeća za saradnju Turkiye i Srbije. Delegacije dvije zemlje potpisale su i četiri nova bilateralna sporazuma o saradnji.

“Naši odnosi sa Srbijom su na izuzetnom nivou i sa uvaženim kolegom Vučićem sam detaljno razgovarao o odnosima i saradnji između naših država, kao i o koracima koje ćemo poduzimati u budućnosti. Razmijenili smo mišljenja o međunarodnim temama, prvenstveno o regionalnim temama i situaciji na Balkanu“, kazao je Erdogan.

– Turkiye prva zemlja koja je u Novom Pazaru otvorila Generalni konzulat

Ističući kako je 2021. godina bila veoma plodna u odnosima između Turkiye i Srbije, Erdogan je podsjetio da je Turkiye prva zemlja koja je u Novom Pazaru otvorila Generalni konzulat i kako je u planu da se ove godine otvori konzulat i u Nišu te je dodao da Srbija sa posljednjim potezima u Alanyi i Bursi povećala broj počasnih konzula na pet.

On je kazao da je trgovinska razmjena Turkiye i Srbije rušila rekorde i uprkos posljedicama pandemije te je dodao da ona prošle godine povećana za blizu 34 posto na dvije milijarde, a da je cilj dostići pet milijardi dolara.

Erdogan je izrazio zadovoljstvo angažmanom turskih kompanija u razvojnim projektima u Srbiji te je rekao da trenutno u Srbiji djeluje više od 1.300 takvih kompanija koje zapošljavaju blizu 8.000 ljudi.

“Naše ukupne investicije u proteklih deset godina smo povećali sa milion dolara na 250 miliona dolara. TIKA je do sada u Srbiji realizirala 323 projekta“, kazao je Erdogan i dodao da je Turkiye spremna i dalje svim investitorima iz Srbije omogućiti sve pogodnosti za poslovanje u toj zemlji.

Podsjetivši da je Anadolu Jet u decembru započela letove na liniji Ankara-Beograd, Erdogan je kazao da je i Air Serbia od ove godine uvela letove iz Niša za Istanbul.

– Sve strane da se ponašaju odgovorno i izbjegavaju poteze kojim se ugrožava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine 

“Uvaženi predstavnici medija, na sastanku smo još jednom potvrdili privrženosti i čvrste stavove o važnosti mira i stabilnosti na Balkanu. Razmijenili smo mišljenja o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini. Podrška Srbije suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine je veoma, veoma važna za mir i stabilnost u našoj regiji. Jasno je da je potrebno zajedničko djelovanje međunarodne zajednice za prevazilaženje političke krize u BiH. Uvjet je da sve strane izbjegavaju poteze kojim se ugrožava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da se ponašaju odgovorno. Turkiye će nastaviti ulagati napore za smirivanje tenzija na Balkanu“, poručio je Erdogan.

Ponovivši iznimnu važnost pitanja poštivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, Erdogan je najavio da bi poslije izbora u Srbiji mogao biti održan trilateralni sastanak uključujući i lidere Bosne i Hercegovine i to u Beogradu ili u Istanbulu.

Komentirajući aktuelne radove na projektu izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd, Erdogan je kazao da bi se taj zajednički projekt mogao znatno efikasnije i brže realizirati ako se postrani ostave neke razlike u nijansama vezanim za rute te je dodao da će i to biti tema budućeg trilateralnog susreta.

“S predsjednikom Srbije Vučićem smo odlučili da okupimo tri lidera – Bošnjaka, Hrvata i Srba i da ostvarimo uspjeh. Došli smo do ove odluke“, kazao je Erdogan.

Na upit novinara da komentira odnose između Turkiye i Izraela, Erdogan je kazao da je imao razgovore s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom i da je moguća Herzogova posjeta Ankari.

Erdogan je kazao da Turkiye zagovara afirmativni pristup i obostrani interes kada je u pitanju i eventualna saradnja sa Izraelom u istočnom Mediteranu.

Izvor:AA

Foto: https://www.tccb.gov.tr/haberler/410/134400/-bosna-hersek-teki-krizin-asilmasi-icin-uluslararasi-camianin-birlikte-hareket-etmesine-ihtiyac-vardir-

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Globus Srbija

Nedavni događaji u Bosni i Hercegovini i Srbiji pokazali su da pojedinci veličaju zločine i osuđene ratne zločince, koriste govor mržnje i podstiču nasilje. Politički i vjerski lideri moraju osuditi i suzdržati se od svakog zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, navodi se u brifingu, poručeno je danas iz iz sjedišta Visokog komesarijata UN-a za ljudska prava u Ženevi.

“Duboko smo zabrinuti zbog nedavnih incidenata u Bosni i Hercegovini i Srbiji u kojima su pojedinci veličali zločine zločina i osuđene ratne zločince, ciljali određene zajednice govorom mržnje i, u nekim slučajevima, direktno podsticali nasilje”, ukazuje se u brifingu u kojem se konstatira da su incidenti dogodili na više lokacija u Republici srpskoj, entitetu BiH, uključujući Bijeljinu, Prijedor, Foču, Gacko, Višegrad, kao i u Brčko distriktu, te u Priboju i Novom Pazaru u Srbiji.

Ukazuje se da ova djela, koja su se dogodila u vrijeme vjerskih praznika proteklog vikenda, uključivala su velike grupe ljudi koji su uz bakljade skandirali ime osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili pjevali nacionalističke pjesme pozivajući na zauzimanje raznih lokacija u bivšoj Jugoslaviji. U jednom incidentu, pojedinci su pucali u zrak dok su prolazili pored džamije.

“Strah i rizik je da će se ovakvi postupci – podstaknuti kontinuiranom zapaljivom, nacionalističkom retorikom i govorom mržnje pojedinih političara – nastaviti sve više u 2022. godini, jer je ovo godina kada bi u Srbiji u aprilu trebalo da se održe izbori. a zatim u oktobru u Bosni i Hercegovini, gdje je političko okruženje već izuzetno napeto. Ovi incidenti -neki na lokacijama na kojima su počinjeni zločini velikih razmjera tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao što su Prijedor i Foča – predstavljaju uvredu za preživjele, uključujući i one koji su se vratili svojim kućama nakon sukoba. Neuspjeh da se spriječe i sankcionišu takva djela, koja podstiču klimu ekstremne anksioznosti, straha i nesigurnosti u nekim zajednicama, glavna je prepreka za izgradnju povjerenja i pomirenje”, stoji u brifingu koji potpisuje portparol visokog komesara UN-a za ljudska prava, Liz Throssell.

Ukazala je porast govora mržnje, poricanje genocida i drugih zločina i veličanje ratnih zločinaca na zapadnom Balkanu i naglašava neuspjehom da se sveobuhvatno bavi prošlošću. Iz UN-ovog komesarijata za ljudsk prava vlastima BiH i Srbije predočavaju da treba da se prdržavaju svojih međunarodnih obaveza u pogledu ljudskih prava kako bi osigurale pravo na istinu, pravdu i reparaciju.

Takođe bi, podvlači se, trebalo da usvoje mjere za sprečavanje ponavljanja i promovisanje daljih napora za pomirenje.

Liz Throssell

“Pozivamo ih da osude i uzdrže se od svakog zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje. Osim toga, države koje su potpisnice Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima – uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu – dužne su osigurati da podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje bude zabranjeno u zakonu i praksi. Svi počinioci i podstrekači takvih djela moraju odgovarati”, ukazuje se.

Dodaje se i naglašava da šolitički i vjerski lideri imaju ključnu ulogu u odlučnom i brzom govoru protiv netolerancije, diskriminatornih stereotipa i slučajeva govora mržnje, kao i da su ohrabreni da su, nakon nekih od nedavnih incidenata, zvaničnici – uključujući visoke političare, kao i vjerske vođe – brzo osudili ta djela, a policija je započela istrage.

“Ozbiljne incidente poput ovih treba istražiti brzo, efikasno i nepristrasno, kako bi se spriječilo njihovo ponavljanje i ovjekovječenje, kao i kako bi se podstaklo povjerenje javnosti u vlasti i institucije, i među zajednicama, što je neophodno za izgradnju društvene kohezije i mirnih društava”, zaključuje u brifingu portparol visokog komesara UN-a za ljudska prava Liz Throssell.

Aktuelno Društvo Kolumna Politika Regija

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije na Zapadnom Balkanu povodom nedavno održanog samita u Tirani čelnika regionalne inicijative „Otvoreni Balkan”. Iz opširne analize „Otvoreni Balkan 2021: Jedan glas i šansa za sve” izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Tokom slovenskog predsjedavanja Evropskoj uniji (EU) početkom oktobra 2021.godine održan je neuspjeli Samit EU i država Zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja, koji spada u okvir strateške saradnje EU sa Zapadnim Balkanom. Samit je potvrdio riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS), koje je izrekao početkom pandemije Covid-19 kada je rekao, da je EU „bajka na papiru” i poručio da „ne postoji velika međunarodna, niti evropska solidarnost”.

Nezainteresiranost EU za proširenjem potakla je čelnike zemalja Zapadnog Balkana da razmišljaju o budućnosti i potraže optimalna rješenja za kompleksnu situaciju. Shvativši situaciju u kojoj se nalaze njihove zemlje u pogledu proširenja EU na Zapadni Balkan trojica čelnika, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev (SDSM) i premijer Albanije Edi Rama (PS) odlučili su se, da u oktobru 2019.godine „preuzmu sudbinu u svoje ruke” i pokrenuli su izvornu vizionarsku ideju uspostave „mini Schengena”, koji je krajem jula 2021.godine prerastao u regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan” i koji ne predstavlja zamjenu za članstvo u EU nego put ka ubrzanom članstvu i iskorištavanju postojećih nedovoljno neiskorištenih potencijala, koji će omogućiti ekonomski prosperitet.

Čelnici inicijative za regionalnu saradnju „Otvoreni Balkan” sastali su se 21. decembra 2021, u Tirani/Elbasanu, gdje su potpisali nekoliko sporazuma, koji će olakšati promet ljudi, robe, kapitala i usluga između tri zemlje i olakšati poslovanje privrednicima. Potpisali su Sporazum o radnim dozvolama, koji omogućava radnicima iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije da lakše dobiju neophodne radne dokumente. Sporazum o integriranim sistemima elektronskih usluga treba da omogući građanima tri zemlje da podnose prijave u drugim zemljama na bilo kom mjestu. Potpisana su i četiri sporazuma iz oblasti veterinarstva i fitosanitarne inspekcije, koji će olakšati promet živih životinja te proizvoda biljnog i životinjskog porijekla.

-Dobrosusjedski i bilateralni odnosi ključni za ekonomski prosperitet

Ekonomski prosperitet je nezamisliv bez izgrađenih dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje. Većina robne razmjene odvija se u regionu što je snažan podsticaj unapređenju bilateralnih i regionalnih odnosa. Nema liderstva i prosperiteta u nesigurnom i nepovjerljivom susjedstvu. S obzirom da je region u nedavnoj prošlosti bio suočen sa tragičnim oružanim sukobima važno je, da države osiguraju adekvatno suočavanje sa prošlošću i da eliminiraju retoriku mržnje koja stvara napetosti i odvraća regionalnu saradnju. Zbog toga je važno zaustaviti zloupotrebu univerzalne nadležnosti u pogledu progona ratnih zločinaca i omogućiti da se sudska procesuiranja prioritetno realiziraju u državama gdje je zločin počinjen i/ili uz dogovor država, bez tajnih ili jednostranih potjernica i hapšenja. Jednostrano ustupanje predmeta za ratne zločine od strane Srbije pravosuđu Bosne i Hercegovine nova je praksa i pozitivno doprinosi suočavanju sa istinom i izgradnji međusobnog povjerenja.

Analitičari smatraju, da je „Otvoreni Balkan” balkanska regionalna inicijativa za 21.stoljeće, jer će eliminirati granične kontrole i ostale barijera za lakše kretanje (ljudi, robe, kapitala i usluga) u regionu, omogućiti građanima da putuju samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama, priznavanje diploma, kao i bolju saradnju u borbi protiv organiziranog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda. Suočavanje sa pandemijom Covid-19 je pokazalo šta znači međusobna saradnja kao i aktualna energetska kriza i međusobna solidarnost. Razmjena iskustva i pomoć u procesu pridruživanja EU između zemalja regiona je dragocjena.

– Inicijativa „Otvoreni Balkan” – jedan glas i šansa za sve

Zemlje Zapadnog Balkana moraju uspostaviti snažnu političku, ekonomsku, naučnu, kulturnu, sportsku i svaki drugi oblik saradnje i da zajednički nastupaju prema EU kao grupa zemalja sa jasno definiranim zahtjevima i interesima. Kada se radi o proširenju EU potrebno je precizirati kada će zaista doći do proširenja, jer EU ne može do unedogled odlagati proširenje. Pri tome je važno naglasiti da regionalna saradnja ne znači, da su zemlje regiona odustale od svoga evropskog puta i članstva u EU.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve članove tzv. Balkanske šestorke (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija), da pristupe „Otvorenom Balkanu”, uz sve razlike koje postoje po pitanju priznanja nezavisnosti Kosova.

U djelovanju inicijative „Otvoreni Balkan” kao iskustvo može poslužiti saradnja u okviru tzv. Višegradske grupe država (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka), koje vrlo često zajednički nastupaju u okviru EU sa jasno izraženim zahtjevima i stavovima. Čak štaviše, Višegradska grupa (V4) je formirana zbog toga, da bi te zemlje lakše i brže postale članice EU i NATO, što su i ostvarile. Zbog toga je važno, da zemlje regiona zajednički nastupaju prema EU i/ili drugim vanjskopolitičkim inicijativama sa jednim glasom, jer pojedinačno djelovanje je nedovoljno i ne garantira uspjeh.

– Kosovo najizoliraniji prostor u Evropi

Problemi sa regionalnom saradnjom i dalje su prisutni na Zapadnom Balkanu. Uspostavljanje „Otvorenog Balkana” odbio je premijer Kosova Albin Kurti (LVV) objašnjenjem, da Kosovo ima jasno zacrtan put, a to je članstvo u EU i NATO. Čak su kosovski zvaničnici uključujući i premijera Kosova Kurtija izjavljivali, da se radi o pokušaju uspostavljanja četvrte Jugoslavije i „velike Srbije”. Slične razloge za odbijanje imao je i crnogorski predsjednik Milo Đukanović (DPS) i jedan dio čelnika u Bosni i Hercegovini. Iznenađuje činjenica da sličnu poziciju zauzima i aktualna crnogorska vlada, koja još uvijek nije napravila jasan otklon od politike i stavova Mila Đukanovića. Jedan dio političkih čelnika u regionu smatra, da se čak radi o stvaranju „velike Albanije”.

Aktuelni predsjednik Albanije Ilir Meta (LSI) je izjavio da, „Velika Srbija nije uspjela, a velika Albanija nije moguća”.

Plasiranje informacija o tzv. velikodržavnim projektima, bez obzira da li oni velikosrpski, velikoalbanski, velikobugarski, velikomađarski ili velikohrvatski odvraća region od nužne saradnje na svim područjima i stvaranju prijeko potrebnog duha saradnje i zajedništva.

Analitičari smatraju, da je Kosovo najizoliraniji prostor Evropi, koji nema uspostavljen bezvezni režim sa državama članicama EU, čak nema uspostavljen bezvizni režim ni sa Bosnom i Hercegovinom što nanosi enormnu štetu Kosovo i njenim građanima. Čelnici Kosova moraju biti svjesni činjenice, da se u regionu mora uspostavljati saradnja i graditi zajedništvo, jer su na svjetskoj sceni takmaci regioni, a ne države. Upravo je EU regionalna integracija, a „Otvoreni Balkan” je ekonomski klaster u nastajanju. Više nije pitanje, da li će se preostale zemlje pridružiti „Otvorenom Balkanu” nego kada, jer će svako kašnjenje ogromno koštati njihove privrede i privrednike, koji kao poreski obveznici najviše uplaćuju u budžete svojih država. Neprihvatljivo je, da Kosovo proglašava dvomjesečno vanredno stanje zbog nedostatka električne energije umjesto da se u okviru „Otvorenog Balkana” solidarno obrati za pomoć.

– Nema prosperiteta bez zbližavanja i zajedništva

Nezamisliv je ikakav ekonomski prosperitet, ukoliko dobrosusjedski odnosi nisu izgrađeni i njegovani. Toga su potpuno svjesni čelnici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije u pokušaju svog historijskog zbližavanja, saradnje i zajedništva kroz regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan”. Perspektiva regiona Zapadnog Balkana je u međusobnom razumijevanju, povezivanju i saradnji, a da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati trajan mir i stabilnost. Kada svih šest zemalja Zapadnog Balkana zajednički nastupe sa jednim glasom prema EU, to će predstavljati novi kvalitet i snagu.

Neiskorištene su brojne međusobne mogućnosti sinergije i saradnje. Ekonomija obima je važan moment za regionalnu saradnju. „Otvoreni Balkan” je ekonomski klaster u nastajanju i predstavljat će konkurentsku prednost zemalja i regiona. „Otvoreni Balkan” je mirovni projekat i predstavlja izbor između prošlosti i/ili budućnosti. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na samitu u Tirani rekao: »Manje razmišljati o prošlosti, više o budućnosti”. U to je potrebno uvjeriti Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Ljubljana/Bruxelles/Washington/Tirana, 30. decembar 2021.

Foto: Predsjedništvo Srbije / Dimitrije Goll

(C) 2021 IFIMES 

IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Sandžak

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV Jasmina Curić uputila je pismo podrške predsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA) Bakiru Izetbegoviću, objavio je hayat.ba.

U pismu predsjednice BNV-a se ističe zabrinutost Bošnjaka Sandžaka zbog političke krize u BiH, naglašava da je hhrabruje saznanje da su predstavnici podijeljene Islamske zajednice u Srbiji nakon dugo vremena stvorili ambijent koji bi mogao voditi jedinstvu Islamske zajednice.

“Izražavam ujedno i uvjerenje da ćete svojom mudrošću i istrajnošću prevazići sve probleme i izdržati sve pritiske sa kojima se suočavate u zadnje vrijeme, te vam želim uspjeh i bolje dane u Bosni i Hercegovini – navodi se u pismu.
Bošnjaci Sandžaka su, dodaje Curić, dio jedinstvenog nacionalnog korpusa sa Bošnjacima iz BiH, te pomno prate dešavanja u BiH, dijele brigu i spremni su pružiti podršku kao što su to, kako je kazala, činili kada je trebalo.

Kao što znate, Bošnjaci Sandžaka imaju dosta neriješenih pitanja i izazova sa kojima su suočeni, a jedan od najvećih u skorijoj historiji je nejedinstvo Islamske zajednice. Ohrabruje nas saznanje da su predstavnici podijeljene Islamske zajednice u Srbiji nakon dugo vremena stvorili ambijent koji bi mogao voditi jedinstvu Islamske zajednice”,  navodi se u pismu predsjednice BNV-a.

Curić dodaje da je okruženje mira i jedinstva Islamske zajednice u Sandžaku garancija sretne, mirne i sigurne budućnosti ljudi u regionu, te smatra kako su stvoreni uvjeti za dijalog i pomiranje.

Aktuelno Bosna i Hercegovina

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović sastali se s predstavnicima Udruženja generala Bosne i Hercegovine, prenosi FENA.

Razgovarano je o aktuelnim sigurnosnim i političkim izazovima u Bosni i Hercegovini, u vezi sa prijetnjama i unilateralnim postupcima iz entiteta RS.

“Istaknuto je da odgovor na sigurnosnu prijetnju po državu Bosnu i Hercegovinu, u prvoj fazi, mora biti institucionalne prirode uz stavljanje naglasak na obaveze institucija međunarodne zajednice po Dejtonskom sporazumu”, navodi se.

Generali Bosne i Hercegovine su, dodaje se, naglasili da se u punom kapacitetu stavljaju na raspolaganje institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Istakli su nužnost da sve probosanski orijentisane snage uspostave patriotsko i političko jedinstvo u pitanjima koja se tiču bazične zaštite države Bosne i Hercegovine, izvještava FENA.

Sastanku su prisustvovali predsjednik Udruženja general Rizvo Pleh, te članovi – generali Vahid Karavelić, Ismet Hadžić, Sulejman Vranj, Nedžad Ajnadžić i Sadik Klinić.

Izvor/foto: FENA

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) posjeduje kartu čiji je izdavač Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove iz Sarajeva, a koja je izdata 1992. godine, objavio je sarajevski Faktor.

Karta koja je u posjedu IGES-a je napravljena po narudžbi tadašnjeg državnog vrha Republike BiH pri čijoj izradi su korišteni isključivo zvanični podaci i dokumenti, temeljeni na međunarodnom i domaćem pravu i pravnim propisima koji tretiraju državnu imovinu.

Upravo ova karta sa pratećim uputama i pojašnjenjima, pored ostalih dokumenata i drugih mapa, korištena je tokom mnogih ratnih pregovora. Prema svjedočenjima direktnih učesnika pregovora u Dejtonu, tadašnji predstavnik agresorske strane Slobodan Milošević je pokušavao ubijediti bosanskohercegovačke pregovarače da prepuste entitetima vlasništvo nad državnom imovinom. I pored velikih pritisaka i prijetnji nastavkom rata, to mu nije pošlo za rukom jer bi podjelom državne imovine bila podijeljena država Bosna i Hercegovina. Stav tadašnjih pregovarača u ime Republike BiH bio je jasan i nepokolebljiv smatrajući da svaka predaja državne imovine entitetima, pa čak i jednog njenog dijela u ruke nižih nivoa vlasti, predstavlja reduciranje ili gubitak same državnosti.

Sve do danas državna imovina je sačuvana što su potvrdile i konačne presude Ustavnog suda BiH u korist Bosne i Hercegovine. Pošto se nije uspjelo silom u ratu, zatim nezakonitim knjiženjima na niže nivoe vlasti, trenutno se pod ucjenama i prijetnjama odlučivanje o imovini pokušava prebaciti na politički nivo kako bi se glasanjem u Parlament BiH imovina oduzela od države i prenijela na entitete. Stoga se postavlja pitanje zašto se ponovo želi pregovarati o nečemu što je Dejtonom definisano, ili Dejtonski sporazum služi kako kome zatreba?

U nastavku je prepisani tekst sa Zemljišne karte Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. godine gdje je jasno navedena definicija državne imovine, zatim njen sastav, kao i površine koje zauzimaju državna i privatna imovina.

Zemljišna karta sa nacionalnom strukturom Republike Bosne i Hercegovine

Zemljišna karta Republike Bosne i Hercegovine sa nacionalnom strukturom pruža informaciju o općedruštvenoj (državnoj) svojini i njenom prostornom položaju, te naseljenost stanovništva po općinskim područjima i na nivou Republike.

Teritorija Republike Bosne i Hercegovine ima ukupnu površinu od 5.119.683 hektara. Općedruštvena (državna) svojina čini 53,26 posto ili 2.726.971 hektara, a u svojini građana 46,74 posto ili 2.392.712 hektara.

U strukturi površina općedruštvene svojine dominantna je površina pod šumom 1.789.307 hektara (34,95 posto od ukupne površine Republike), pod pašnjacima se nalazi 572.856 hektara (11,19 posto od ukupne površine).

U svojini građana obradive površine čine 1.470.318 hektara ili 28,72 posto od ukupne površine Republike.

Razmještaj općenarodne (državne) svojine na teritoriji Republike značajan je sa stanovišta korištenja prirodnih resursa i uticaja države na raspolaganje ovako značajnim površinama. Dosadašnje karte bavile su se pitanjem naseljenosti stanovništva teritorije Republike zanemarajući prostor općedruštvene (državne) svojine koji čini više od polovine površine Republike.

Drugi segment karte je prostorna naseljenost stanovništva teritorije Republike. Za predstavljanje ove komponente karte korišteni su statistički podaci popisa stanovništva iz 1991. godine po naseljenim mjestima.

Gradska područja su predstavljena grafički s obzirom na to da je na malim prostorima koncentracija velikog broja stanovnika i da prostor gradskih rejona čini općedruštvena (državna) svojina. Tako npr. na gradskim područjima 12 gradova (Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Tuzla, Mostar, Bihać, Brčko, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Bugojno i Trebinje) živi ukupno 1.044.450 stanovnika, od čega 110.214 Hrvata, 454.908 Muslimana (Bošnjaka, op. a.), 295.437 Srba i 183.891. ostalih.

Što se tiče državnog posjeda, odnosno vlasništva, jasno je da ono obuhvata cijeli državni teritorij tj. državno zemljište, javna dobra, rudnike, naftna polja, planine, rijeke, drumski, željeznički, morski i vazdušni saobraćaj itd. Pravni titular tog cjelokupnog državnog vlasništva, odnosno teritorija je država, a općine su samo nosioci prava korištenja. Prema međunarodnom pravu državni teritorij odnosno državni posjed, pa i bosanskohercegovački, pripada ukupnom broju njenih građana bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, rasnu, socijalnu i drugu pripadnost. Dakle, u Bosni i Hercrgovini ne postoji bilo čiji pojedinačni nacionalni posjed, pa shodno tome ni bilo čiji pojedinačni nacionalni državni teritorij.

Ovako koncipirana zemljišna karta pruža uvid u teritoriju Republike Bosne i Hercegovine, naseljenost stanovništva po nacionalnosti, te zajednički prostor općedruštvene (državne) svojine.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Regija Turska

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako njegova zemlja neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina doživi patnju koju je doživjela 1990-ih godina, javlja Anadolu Agency (AA).

Erdogan se u nedjelju sastao s predstavnicima bošnjačkih udruženja i organizacija u Turskoj.

“Pružili smo podršku bez ikakve diskriminacije za očuvanje multikulturalnog i etničkog identiteta Bosne i Hercegovine i njene stabilnosti. Od Dejtonskog mirovnog sporazuma, Turska je bila najveća prepreka da se ponovo ne dogode tužni događaji koji su se dešavali u Bosni i Hercegovini u prošlosti”, rekao je Erdogan tokom prijema predstavnika bošnjačkih nevladinih organizacija u Turskoj u nedjelju.

– Saučešće povodom smrti Hasana Čengića i Muamera Zukorlića

Odmah na početku izrazio je saučešće povodom smrti Hasana Čengića, bliskog saradnika rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, i Muamera ef. Zukorlića, poslanika u Narodnoj skupštini Srbije i predsjednika Stranke pravde i pomirenja, bivšeg predsjednika i glavnog muftije Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

Istakao je da zamjenik predsjednika turske Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Numan Kurtulmus zajedno sa delegacijom u Sarajevu prisustvuje dženazi-namazu Hasanu Čengiću.

Podsjetio je da je Čengić igrao značajnu ulogu tokom rata u Bosni i Hercegovini.

“Bio je istinski heroj koji je rahmetli Aliji bio pravi saputnik koji je život posvetio Bosni i Hercegovini. Neka je Bog zadovoljan njime i neka ga nagradi lijepim džennetom. Veoma sam sretan što sam zajedno s vama braćo moja i prijatelji, koji predstavljate naše bošnjačke građane”, kazao je Erdogan.

– U Turskoj oko dva miliona građana bošnjačkog porijekla

Istakao je da je Turska u posljednja dva vijeka ugostila milione ljudi koji su migrirali iz različitih razloga.

“Danas imamo oko dva miliona građana bošnjačkog porijekla u skoro svakoj pokrajini naše zemlje. Tako da ne bi bilo pogrešno ako kažem da ‘u Turskoj živi više Albanaca nego što ima stanovništva Albanije, i više Bošnjaka nego što ih je u Bosni i Hercegovini’. Ova naša braća i dalje održavaju čvrste veze sa svojom domovinom. Svaki negativan ili pozitivan razvoj događaja na Balkanu pomno prate naša braća i sestre koje predstavljate. Dok nas pozitivni događaji koji utiču na dobrobit, mir i spokoj Balkana čine sretnima, problematične situacije izazivaju zabrinutost kod svih nas”, kazao je Erdogan.

Ističući da Bosna i Hercegovina, s kojom Turska ima duboke odnose stoljećima, zauzima posebno mjesto u srcima turskog naroda, Erdogan je kazao da turski narod smatra svojom dužnošću da bude uz Bosnu i Hercegovinu u svakom historijskom momentu, bez obzira na okolnosti.

Podsjetio je da je Turska mobilizirala sve svoje resurse i tokom rata u BiH kada su se desili strašni masakri i zločini protiv čovječnosti.

“Mi ćemo i dalje biti uz našu bošnjačku braću na mnogo snažniji i drugačiji način. Uložili smo, a i dalje to činimo, kako bi mirno okruženje uspostavljeno nakon rata bilo trajno. Pružili smo podršku bez ikakve diskriminacije za očuvanje multikulturalnog i etničkog identiteta Bosne i Hercegovine i njene stabilnosti. Od Dejtonskog mirovnog sporazuma, Turska je bila najveća prepreka da se ponovo ne dogode tužni događaji koji su se dešavali u Bosni i Hercegovini u prošlosti. Korist od projekata koje je Turska implementirala u Bosni i Hercegovini, razvojne pomoći koju pružala kao i od ulaganja turskih kompanija, imaju Bošnjaci kao i Srbi i Hrvati.”

– “Naši radovi na autoputu Beograd-Sarajevo napreduju prema planu” –

Istakao je da je Turska, pored ljudskih i kulturnih veza s tim područjem, ujedno balkanska zemlja u geografskom smislu.

“U konstelaciji odnosa gdje neke zemlje koje ne dijele granicu s tim područjem intervenišu na Balkanu, nezamislivo je da Turska okrene leđa ovom geografskom prostoru. Mi svaki razvoj događaja na Balkanu posmatramo kao naše unutrašnje pitanje i preduzimamo i preduzimat ćemo potrebne korake s ciljem rješavanja problema. Znamo i da napori koje Turska poduzima u zaštitu mira i stabinosti na ovim prostorima uznemirava određene krugove koji se hrane haosom. Ali, uprkos tome mi nstavljamo radtii za dobrobit Bosne i Hercegovine i cijelog Balkana“, rekao je Erdogan.​​​​​​​

Prema njegovim riječima Turska, kroz investicije turskih kompanija te rad turske Agencije za razvoj i saradnju (TIKA), Direkcije za tursku dijasporu i srodne zajednice (YTB), Instituta ”Yunus Emre“ i Odbora za vanjsku trgovinu Republike Turske (DEIK) djeluje na mnogim poljima, od bankarstva do univerziteta.

”Direktne investicije Turske u BiH trenutno premašuju 250 miliona dolara. Cilj nam je što prije obim bilateralne trgovine koji je prošle godine uprkos pandemiji iznosio 650 miliona dolara, povećati na iznad milijardu dolara. Ruku pomoći naših ljudi kroz naše nevladine organizacije pružamo do najudaljenijih dijelova Balkana. Prema planu se odvijaju radovi u vezi auto-puta Sarajevo-Beograd koji će značajno doprinijeti razvoju ekonomije regiona. Ovo nije samo projekt izgadnje puta, nego istovremeno sa svih aspekata projekt mira. Nedavno smo otvorili Generalni konzulat u Novom Pazaru. U narednoj godini će biti otvoren put Novi Pazar- Tutin. Nadamo se da ćemo na svim poljima ubrzati projekte, od avio-transporta do trgovine, od transporta do industrije i obrazovanja“, rekao je Edogan.

Podsjetio je na mnoge patnje koje su zabilježene u prošlosti, te žele da Balkan ne bude spominjan po sukobima i tenzijama nego da bude izvor mira.

”Želimo da Balkan bude mjesto mira u Evropi, razvijeniji i ekonomski jači. Nikako ne želimo da Bosna i Hercegovina postane mjesto borbe i sukoba onih koji imaju interese na tom području. Uz taj stav smo nakon posljednjih tenzija koje su otvorile rasprave o jedinstvu i cjelovitosti BiH, značajno ubrzali naše diplomatske napore. Poduzeli smo inicijative kao zemlja koja poštuje prava svih i razgovara sa svim stranama u BiH. Prvo smo ministra vanjskih poslova poslali u BiH kako bismo jasno dostavili svoju poruku. Nakon toga, tokom moje posjete BiH u augustu, još jednom smo ponovili naš stav na najvišem nivou. Tada je i uvaženi (član Predsjedništva BiH Milorad, op.a.) Dodik predložio posredovanje. Sve strane u BiH su željele da Turska bude uključena u ovaj proces. Mi smo rekli: ‘Vi ste međusobno odlučni, mi nudimo posredovanje, ali uvaženi Dodik, to ne može biti samo na tvoje traženje. Snažnu podršku trebaju dati i (član Predsjedništva BiH Šefik, op.a) Džaferović i )(predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko, op.a.) Komšić“, rekao je Erdogan.

Dodao je kako je o tome 18. septembra u Istanbulu razgovarao i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

“U srijedu sam ugostio (zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije – SDA, op.a.) Bakira Izetbegovića, imali smo radni ručak. S bratom Bakirom sam razgovarao o stanju u državi i tenzijama, razgovarali smo kako postići rješenje prije nego što dođe do eskalacije. Na sastanku smo imali priliku razgovarati o doprinosima koje Turska može imati u ovom procesu. Nadamo se da ćemo u narednim danima moći ugostiti zvaničnike iz BiH, prvenstveno Dodika, Komšića i Džaferovića. Planiram ih ugostiti u Ankari i tu obaviti potrebne razgovore. Ulagat ćemo svaki vid napora kako n bi bilo uništeno ono što je rahmetli Alija Izetbegović ostavio u amanet“, rekao je Erdogan.

Dodao je kako će nastaviti dijalog sa svim stranama kako se BiH ne bi ponovo vratila u stare teške dane.

Rekao je i kako planira možda jednodnevnu posjetu Srbiji ili pozvati i ugostiti i Vučića u Ankari.

– ”Od vas očekujem da vjerujete turskoj diplomatiji i Republici Turskoj“ –

Naveo je kako će oni, bez obzira šta drugi radili, nastavljati spajati promovirati dijalog između Bošnjaka, Srba, Hrvata, Albanaca, Makedonaca…

”Vjerujem da ćemo ovo pitanje prevazići u kratkom vremenu na osnovima pravde i pravičnosti uz pristup baziran na kompromisu i rješenju. Znam da ste i vi kao i svi Bošnjaci u našoj zemlji s razlogom zabrinuti zbog rastućih tenzija. Svjestan sam i da naš narod pomno prati dešavanja. Od vas očekujem da vjerujete turskoj diplomatiji i Republici Turskoj. Turska neće dozvoliti da se ponove patnje Bosne i Hercegovine iz 1990-ih godina. Nastavit ćemo naše inicijative dok ne bude postignuto trajno rješenje. Ne osjećam čak ni potrebu da kažem kako se nećemo suzdržavati i od odlučnijeg stava ako je to potrebno. Nema više ni Turske iz perioda rahmetli Alije, danas postoji druga Turska. Zbog toga će i koraci koje ćemo poduzeti biti značajno drugačiji“, rekao je Erdogan.

Izvor: AA

Foto: tccb.gov.tr

Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika Regija

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je nakon razgovora sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Gabrielom Escobarom, u Sarajevu, rekao da je Escobarova ocjena jeste da ovo što se dešava u Bosni i Hercegovini je vještačka kriza.

“SAD će dobro paziti i ništa što se tiče promjene bilo kakvih granica, definisanih u Dejtonu neće biti prihvatljivi SAD-u. Escobar je jasno definisao pravce njihovog djelovanja i regiji. SAD smatra da je proširenje EU-a na Zapadni Balkan imperativ i za EU, vodeći računa da tu postoje različiti pristupu. SAD smatra da Zapadni Balkan mora što prije ući u jači integratitvni poces sa EU-om”, kazao je Komšić u obraćanju medijima.

S obzirom na to da ovdje postoji veliki kapacitet za ekonomski rast, Komšić je rekao da su se tokom sastanka dotakli pitanja korupcije koja hara cijelom regijom.

“Razgovarali smo o tome da pravosuđe, konkretno tužilaštva rade svoj posao kako to nalaže zakon, ali beskompromisno. Nije bilo govora o izbornoj reformi, niti o sankcijama prema bilo kome. Nije bilo ni pritisaka na probosansku stranu, niti jednom riječju”,  pojasnio je Komšić te dodao:

“Escobar je izričito rekao da rata neće biti i da sve što se tiče Dejtona, bez njihove saglasnosti ne može biti promijenjeno. Ali da li ima dovoljno budala u BiH i cijeloj regiji, svi smo se uvjerili da ima. Takve poruke treba cijeniti i nemam razloga da sumnjam u to. To je ohrabrujuća poruka za sve građane u BiH, samo lud čovjek može ugroziti mir nakon svega što smo prošli”.

Što se tiče proširenja EU-a na Zapadni Balkan, Komšić je naglasio da kako god se zemlje EU postavljale, “mi od toga ne možemo odustati”.

“Priča o EU ne svodi se samo na to da se bude član, već da se implementira sve ono što je sistem vijednosti u EU”, naglasio je Komšić.

Escobar je jučer stigao u Sarajevo, a prvi susret je imao sa američkim ambasadorom u BiH Ericom Nelsonom. Također, razgovorao je s omladinskim aktivistima i poslovnim liderima.

Izvor/foto: Faktor