Bijelo Polje (Akova) Kultura Sandžak

U Bijelom Polju postavljena bista Avdu Međedoviću

U Bijelom Polju su u četvrtak otkrivene spomen biste Avdu Međedoviću i Dragomiru Brajkoviću. Na svečanosti u Parku pjesnika predsjednik bjelopoljskog lokalnog parlamenta Abaz Dizdarević je poručio da ovim činom Bijelo Polje odužuje još jedan civilizacijski “dug prema dvojici svojih sinova, koji su svojim neprolaznim djelom utkali sebe, ne samo u ovaj prostor koji nam je sudbina odredila za život, već mnogo šire na beskrajnim prostorima duha i pjesničkog stvaralštva”.

Kako je prenio Radio Bijelo Polje u ime porodice Međedović zahvalio se Sakib Međedović, unuk Avda Međedovića, a u ime porodice Brajković zahvalnost je izrazio Janko Brajković.

Prisutne je pozdravio i potpredsjednik Udruženja književnika Crne Gore, Veselin Rakčević.

Stihove Brajkovića i Međedovića je kazivao Slobodan Marunović glumac Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), a prisutne su pozdravili i vajar Ljubodrag Bato Mrdović autor biste sa Brajkovićevim likom i umjetnik Zlatko Glamočak čije je djelo Međedovićeva bista.

– Balkanski Homer

Predstavnik Bošnjačkog kulturnog centra (BKC) Kemal Zoronjić je izjavio da je u svom rodnom gradu, pjesnik i guslar Avdo Međedović (1875-1953), dobio spomen obilježje među velikanima pisane riječi Bijelog Polja.

“Na dan opštine, u Parku pjesnika, pored biste Ćamila Sijarića, Miodraga Bulatovića i Rista Ratkovića biće i bista “balkanskog Homera”, kako su Avda Međedovića prozvali profesori sa Univerziteta Harvard u SAD. Često sam sebi postavljao pitanje, zar je trebalo da prođu tolike godine (preko 65) od smrti ovog čovjeka, da bi mu se rodni grad odužio”, naveo je Zoronjić u izjavi proslijeđenoj medijima.

Za one rijetke koji ne znaju ko je bio Avdo, Zoronjić je proslijedio ono šta piše Wikipedija ističući da je Avdo Međedović (selo Obrov kod Bijelog Polja, 1875. – 1953.) jedan je od najvećih bošnjačkih epskih pjesnika.

Njegova epska pjesma Ženidba Smailagić Meha ima 12.311 stihova i duga je kao Ilijada i Odiseja. Američki naučnik Milman Parry, istraživač i profesor sa Univerziteta Harvard iz prve polovine 20. vijeka, nazvao ga je “balkanskim Homerom”. U djetinjstvu nije pohađao nikakvu školu, a nakon navršenog punoljetstva punih devet godina je služio u osmanskoj vojsci i za to vrijeme dobro savladao osmanski jezik i u Solunu završio podoficirsku školu. Poslije povratka iz vojske životni vijek je proveo na imanju u rodnom Obrovu, radeći u porodičnoj radnji (kasapnici) u Bijelom Polju.

Sa guslama se susreo još u ranom djetinjstvu, a guslarsku vještinu je učio prvo od oca Huseina, koji je bio odličan guslar, a kasnije i od drugih čuvenih guslara toga vremena: Ćor Husa Husovića, Nezira Kaljića i drugih. Zahvaljujući izuzetnom talentu i vještini, tokom vremena je postao najveći i najtraženiji guslar i narodni pjevač u kraju.

Istraživajući epsko stvaralaštvo na širim balkanskim prostorima, a u cilju odgonetanja tzv. „homerovskog pitanja”, jedan od najutјеcajnijih klasičnih filologa 20. vijeka, profesor na prestižnom američkom univerzitetu Harvard, Milman Parry, zabilježio je, tokom 1935. godine, na specijalnim aluminijumskim fonografskim pločama, 80.000 Avdovih epskih stihova. Na osnovu tih istraživanja Parry je zasnovao modernu teoriju usmјene književnosti i modernu homerologiju.

Nastavljač Parryjevog rada na sakupljanju epskog stvaralaštva Albert Bates Lord, također profesor na Harvardu, godine 1950./51., zabilježio je još 18.000 Međedovićevih stihova, kompletirajući na taj način impozantnu kolekciju od oko 100.000 stihova „sandžačkog Homera” Avda Međedovića.

Bošnjački kulturni centar (BKC), čiji je Zirinjić osnivača i njegov prvi predsjednik je 2011.godine, organizirao sjećanje na ovog velikog pjesnika.

“Tog dana smo organizovano izašli do Obrova, posjetili mjesto gdje mu je bila kuća, obišli mezar i razgovarali sa njegovim bližim rođacima. Uveče smo imali predavanje o liku i djelu Avda Međedovića, gdje su govorili profesori i akademici Dževad Jahic iz Sarajeva i Tatjana Bečanović iz Nikšića.Na kraju smo dodijelili i nagrade za najbolje kratke priče, koje su predhodno slate na objavljeni javni konkurs”, napisao je Zoornjić dodavši da slučajno ili ne, ulica u kojoj danas živimu Podgorici nosi njegovo ime.

Foto: Kemal Zoronjić

Povezane vijesti