Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo

U Foči svečano otvorena obnovljena Aladža džamija

U Foči je danas svečano otvarena obnovljena Aladža džamija. Ona je jedan od najznačajnijih objekata orijentalne kulture u Bosni i Hercegovini.  Na ceremoniji otvaranja su bili i brojni međunarodni i bh zvaničnivi, te predstavnici Islamske zajednice u BiH i državnih istitucija Republike Turske.

Prisutvovao je i veliki broj vjernika koji su pristigli iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, regiona i dijaspore. Svečanost otvaranja Aladža džamije uživo je prenosila BHRT.

Džamije je, nakon obraćanja i učenja kuranskih sura otvorena uz donošenje tekbira (veličanja Boga), a čast da otvori džamijaks vrata i prva uđe obnovljenu džamiju pripala je majci šehida iz Foče, Azizi Salčin. Njen sin je ubijen je na dan rušenja džamije, a njegovi posmrtni ostaci još nisu pronađena.

Aladža (Šarena) džamija, nakon više od četvrt vijeka otkako je porušena, danas se ponovo otvara za sve vjernike, a ovaj čin, kako je ranije naglašeno, predstavlja jedan od najvažnijih događaja za islamsku zajednicu, a posebno muftijstvo goraždansko, koje je uz pomoć donatora uložilo velike napore da ovaj značajan i zahtjevan projekat bude doveden do kraja.

Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimara Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.

Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. augusta 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki dijelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.

Nakon završetka agresije na BiH, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, tačnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu. Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu.

Bila je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja klasičnog osmanskog stila, koji je imao izvorno sačuvane unutrašnje dekoracije.

Cjelina je bila izuzetno vrijedna, uz sačuvan šadrvan, dio ogradnog zida i kasnije sagrađenu česmu u avlijskom zidu.

– Oglasio se osumnjičeni za rušenje Aladža džamije u Foči

Sarajevski mediji na dan otvaranje obnovljene Aladža džamije prenose izjavu optuženog za njeno rušenje Goran Mojović, koji danas živi u Beogradu. Uz teks su objavljeni i dokumenti koji ukazuju na način kako je planirano i organizirano rušenje i uništavanje ovog vjerskog i kulturno-historijskog dobra.

“Da li je moguće da su se dva uspavana čovjeka, jedan vojnik i jedan oficir, probudila i otišla samovoljno da sruše Aladžu, a da to niko nije znao!? Rajko je mrtav, on ne može da se brani. A na mene i porodicu je pala ljaga, koja je stradalnička, a ne zločinačka”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za „Avaz“ Mojović

Na prvom ročištu, koje je bilo zakazano za 27. mart, nije se pojavio. Očekuje raspisivanje Interpolove potjernice. Pošto Srbija ne isporučuje svoje državljane, suđenje bi moglo biti održano u Beogradu.

Rušenje Aladža džamije nije bilo moguće bez naredbe tzv. Kriznog štaba u kojem su bili Miro Stanić, Vojislav Maksimović, Velibor Ostojić, kao ni bez odobrenja Marka Kovača, komandanta TG Foča, koji živi u Kragujevcu. Zbog velike količine eksploziva oštećena su i okolna naselja, a fragmenti džamije zasuli su pola grada.

“Apsurd je i kukavičluk što su neki vojnici iz TG Foča lažno optužili svog kolegu, sada pokojnog Rajka Miloševića iz Bratunca, koji je oženjen muslimankom. Rajko se protivio rušenju džamije. Džamiju nije srušio ni on niti ja, već osam vojnika. Od njih osam šest ih je živih i u Foči su, troje su zaštićeni svjedoci. Ali, ko će sada reći istinu”, brani se Mojović.

On kaže da je u vrijeme eksplozije bio u komandi TG Foča, gdje je od jednog vojnika saznao ko i prema čijem naređenju ide na taj zadatak.

“Džamija je srušena u 21.05 sati. Sad ne mogu govoriti ko je izdao naredbu, ali mogu reći da je džamija porušena u znak odmazde za porušenu crkvu u Modrom Polju. Pet dana prije je dovučeno zvono, bilo je pored Aladže. Raspravljalo se hoće li se na džamiji graditi crkva ili će Aladžu porušiti, pa graditi crkvu. Tačno je da je i sa mnom razgovarano da rukovodim rušenjem, ali sam odbio. Aladža nije srušena sa 23 protutenkovske mine, kao što pišete, već je srušena sa više od 60 mina. Dijelovi džamije teži od 10 kilograma letjeli su i po 600 metara od mjesta eksplozije. Kako niko nije poginuo, nikada mi neće biti jasno”, kaže Mojović.

Sjeća se da je u objektu nekoliko metara od mjesta eksplozije bila smještena jedinica osuđenog ratnog zločinca Dragoljuba Kunarca Žage, koji je, tražeći krivca, s puškom utrčao u komandu.

“Zatekao je mene, komandanta Marka Kovača, komandanta pozadine Rajka Pušonju i operativca Simu Stanojevića. Uperio mi je pušku u stomak, psovao nam je sve po spisku. Pitao me je ko je srušio džamiju, otišao potom da traži moje vojnike, ali nije pronašao one koji su imali na sebi barutne čestice”, dodaje Mojović.

Iz TG Foča su u prvim momentima objašnjavali da je eksplodiralo skladište, koje je u džamiji ostalo nakon odlaska Bošnjaka.

“Ni u jednoj džamiji u Foči nije postojalo nikakvo naoružanje, niti eksploziv. Ovo znam jer mi je to rekao jedan vojnik koji je s drugima ušao u Aladža džamiju, u nju unio eksploziv da bi je srušili”, ističe Mojović.

Bosanski medij su ovim poovodm podsjetili i na izjavu Biljane Plavšić koja je u Hagu za ratne zločine progona na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi osuđena na 11 godina zatvore je nakon rušenja čuvene džamije Aladže u Foči Biljana je tvrdila: “Kakav bi to bio srpski grad s toliko džamija.”

Aladža džamija je od 1950. godine kao kulturni, historijski i religijski spomenik bila pod zaštitom države u statusu posebno značajnog objekta, uvrštena je na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Izvor: BHRT, avaz.ba, Anadolu Agency (AA)

Foto: Anadolu Agency, avaz.ba

Povezane vijesti