Aktuelno Društvo Sandžak Srbija

U nedjelju 29 godina od zločina u Štrpcima, porodice žrtava u Srbiji i dalje čekaju na sudsku pravdu i status porodica civilnih žrtava rata

U nedjelju 27. februara 2022. godine, navršava se 29 godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar izveli 20 putnika i potom ih ubili. Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava podsjećaju da porodice žrtava u Srbiji i dalje čekaju na sudsku pravdu i status porodica civilnih žrtava rata. Fond za humanitarno pravo objavio je danas arhivsku kolekciju „Zločini u Sandžaku devedesetih godina”.

Kako podsjećaju ove organizacije za za zaštitu ljudskih prava pripadnici VRS su 27. februara 1993. godine oteli i ubili 19 državljana SRJ i jedno NN lice. Od državljana SRJ, njih 18 su bili Bošnjaci, a jedan je bio Hrvat, svi su živjeli u Srbiji i Crnoj Gori – u Beogradu, Prijepolju, Bijelom Polju i Podgorici. Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Ostale žrtve se i dalje nalaze u evidencijama nestalih lica.

Za ovaj zločin su do sada pravosnažno osuđene samo dvije osobe. Nebojša Ranisavljević, komandant dobrovoljačkog voda pod nazivom „Resavac“ ili „Skakavac“, koji je bio dio Interventne čete Višegradske brigade VRS, osuđen je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Mićo Jovičić, pripadnik Višegradske brigade VRS, protiv koga je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu 2016. godine i osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu.

Za zločin u Štrpcima trenutno se vode postupci pred sudovima u BiH i Srbiji. Pred Sudom BiH u toku je suđenje osmorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS, i Boban Inđić, komandant Interventne čete Višegradske brigade. Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je postupak protiv četvero pripadnika Višegradske brigade VRS koji se terete kao neposredni počinioci zločina u Štrpcima. Sudu u Srbiji trebalo je tri i po godine da potvrdi optužnicu protiv njih, podignutu u martu 2015. godine.

Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, do danas ne uspjevaju da dobiju status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im omogućio skromnu materijalnu podršku, kao i priznanje patnji koje su preživjeli. Važeći Zakon o boračko-invalidskoj zaštiti na nekoliko nivoa onemogućava sticanje statusa civilne žrtve rata i civilnog invalida, i višestruko diskriminiše civilne žrtve u odnosu na vojne. Između ostalog, žrtvama zločina u Štrpcima Republika Srbija ne priznaje status civilnih žrtava rata jer su stradale na teritoriji druge države. Na neadekvatnost postojećeg zakonskog rješenja i njegovo diskriminatorno sprovođenje već godinama ukazuju žrtve i njihova udruženja, FHP i druge nevladine organizacije.

Lokalna samouprava u Prijepolju podigla je 2009. godine spomen-obilježje posvećeno devetorici ubijenih iz Prijepolja i dodijelila simboličnu novčanu pomoć njihovim porodicama, dok lokalni zvaničnici učestvuju u organizaciji i obilježavanju godišnjice otmice. Ovo je jedan od rijetkih pozitivnih primjera odnosa institucija Srbije prema žrtvama iz manjinske etničke zajednice. Međutim, žrtve ovog zločina, kao i druge nesrpske žrtve oružanih sukoba devedesetih godina, ostaju nevidljive u praksama memorijalizacije na državnom nivou.

Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava zahtjevaju od institucija Srbije da efikasno sprovedu krivični postupak za zločin u Štrpcima, a od Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i drugih nadležnih institucija da donesu novi zakon, zasnovan na Modelu zakona o pravima civilnih žrtava povreda ljudskih prava u oružanim sukobima i u vezi sa oružanim sukobima u periodu od 1991. do 2001. godine, koji sadrži normativna rješenja za ostvarivanje prava žrtava u skladu sa međunarodnim standardima.

Ove organizacije obilježiće 29. godišnjicu zločina u Štrpcima u nedjelju, 27. februara 2022. godine, sa početkom u 15:48 ssati u Knez Mihailovoj ulici (ispred kafane „Ruski car“), i ovom prilikom pozivaju građanke i građane, predstavnike institucija, medija i nevladinih organizacija da se pridruže.

Fond za humanitarno pravo će, kao i svake godine, 27. februara 2022. godine biti na obilježavanju godišnjice zločina u Prijepolju, zajedno sa članovima porodica žrtava.

Iz FHP-a predočavaju da digitalna arhivska kolekcija „Zločini u Sandžaku devedesetih godina” objavljena danas prikazuje kako su etnički incidenti na početku devedesetih godina u Sandžaku dobili sistemski karakter i prerasli u ratne zločine kao što su otmice, mučenja i ubistva. U okviru kolekcije objavljeni su i izvještaji “Pod lupom” koji dokumentuju zločin u Štrpcima, „Muslimani u Srbiji i Crnoj Gori – Otmica putnika iz voza br. 671“ i „Nestanci – Otmice Muslimana iz Srbije i Crne Gore u vreme oružanih sukoba u BH“, kao i „Otmica u Štrpcima – Analiza suđenja za ratni zločin, činjenice, pravna pitanja i političke implikacije“.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.