Aktuelno Društvo Regija Sandžak Srbija

Ulazak Srbije u NATO značajan za Sandžak, njegovu sigurnost i ekonomski razvoj

Piše: Mr. Emir Ašćerić, pomoćnik gradonačelnika Novog Pazara

Evroatlanske integracije imaju stratešku važnost za budućnost i razvoj Sandžaka i Srbije i jedina su realna opcija, posmatrajući politički, duštveni, ali i sigurnosni aspekt u društvu. NATO integracije u većini zemalja imale su značajan ekonomski utjecaj. Primjeri za to su dvanaest zemalja Istočne Evrope koje su nakon ulaska u ovaj vojni savez privukle investicije u svoje zemlje. Svaki ozbiljiniji investitor razmatra da li je povoljna klima za investicije u nekoj zemlji, a tu se gleda i smanjenje političkog rizika i sigurnosti te zemlje. Budući da NATO garantuje unutrašnju sigurnost, investitori su ohrabreni ulagati u te države.

NATO perspektiva za Srbiju je ne samo pitanje integracije u ovaj političko-vojni savez, već i put koji vodi prema Evropskoj uniji, ali, što je još bitnije, i ka unutrašnjoj stabilnosti i sigurnosti, te sigurnosti i miru regiona Zapadnog Balkana. Modelpo kojem zemlja kandidat bude prvo primljena u NATO članstvo, pa onda bude razmatranonjeno za članstvo u Evropskoj uniji, je nešto što Srbija ne smije ingorisati.

NATO nije samo vojna alijansa i značajan faktor u svjetskoj geopolitici, nego i snažna poluga koja članicama može donijeti i znatne ekonomske koristi. U ovom savezu, kao i uopšte u međunarodnim odnosima, nema malih i velikih, nego za istim stolom ravnopravno sjede sve članice i odlučuju konsenzusom. Tako i naprimjer, jedna Crna Gora, koja je po površini i broju stanovnika mala država, ravnopravno raspravlja sa najmoćnijim državama svijeta o nekim o najvažnijim odlukama i procesima koje se odvijaju na globalnom nivou.

Crna Gora nam je i najbliži primjer o benefitima koje država i njeni građani ostvaraju nakon ulaska u NATO. Priliv direktnih inostranih investicija iz članica NATO-a u Crnu Goru prošle je godine porastao za više od 60 posto u odnosu na 2017. godinu, kada je Crna Gora pristupila Alijansi. Od trenutka kad je Crna Gora postala članica NATO-a došlo je do značajnog povećanja priliva stranih direktnih investicija, a više od polovine su bile investicije iz država članica NATO-a.

Također, važno je istaći i naučnu saradnju sa NATO-om, koja je, veoma široka i može koristiti mnogim institucijama, univerzitetima, istraživačkim centrima, iskusnim, ali i mladim naučnicima, kako u finansijskom pogledu, tako i u razmjeni iskustava i znanja. Smatralm da bi i ove institucije i pojedinci, ne samo država, trebali biti aktivniji u prezentovanju ove vrlo korisnesaradnje. Trenutno su u toku projekti iz oblasti energetske bezbjednosti, podizanja bezbjednosne zaštite od opasnih otpada, sajber odbrane, protiv-terorizma i drugi.

– Dosadašnja saradnja Srbije i NATO-a

Iako je javnost slabo upoznata u priču saradnje Srbije i NATO, ta saradnja itekako ide uzlaznom putanjom. Najviše o tome govori činjenica usvajanja Individualnog akcionog plana partnerstva Srbije i NATO (IPAP), što je najviši stepen saradnje koje može postići jedna država koja nije članica Saveza. IPAP je pretposljednja stepenica pred vratima NATO-a, budući da je Srbija još 2006. pristupila programu Partnerstva za mir, kada je NATO i otvorio svoju Vojnu kancelariju za vezu u Beogradu, potom 2007. započela učešće u Procesu plarniranja i pregleda (PARP), 2008. je zaključila Sporazum o bezbjednosti informacija, a onda se narednih godina dešavao čitav niz različitih aktivnosti saradnje, da bi 2014. bio potpisan i Sporazum o statusu snaga (SOFA).

Najbolji ilustrativan primjer je i da je najveća civilna vježba NATO ikada izvedena upravo u Srbiji 2018. godine – 18. vježba upravljanja posljedicama vanrednih situacija EADRCC-a „SRBIJA 2018“, koji su organizovali Evroatlanski koordinacioni centar za vanredne situacije i Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, u kojoj je učestvovalo preko 2000 spasilaca iz 38 država.

Dakle, i pored toga što zvanična politika Srbije iskazuje svoju vojnu neutralnost, saradnja Srbije sa NATO je neminovna, što se u medijima slabo i ističe. Srpski zvaničnici, u javnim nastupima često govore o toj neutralnosti, ili pak sjedenju „na dvije stolice“ – o saradnji sa EU i NATO, s jedne i Rusiji, s druge strane. Najbolji pokazatelj da se radi o populističkoj politici i zavaravanju stanovništva su podaci o ulaganjima te dvije strane. Naime, NATO ulaganja u Vojsku Srbije od 2000. godine do danas, broje se milijardama dolara, kao i ulaganja Evropske unije u Republiku Srbiju, dok sa strane Rusije u stotinama hiljada.

Što se tiče geopolitičkog konteksta, Srbija ostaje, za sada, ostrvo u moru zemalja članica NATO – pored Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Albanije i Crne Gore, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su već jednom nogom, a i Kosovo je suštinski dio tih struktura, jer se na toj teritoriji NATO snage. Prema tome, balskanska geopolitička cjelina se mora zaokružiti u kontekstu evroatlanskih integracija.

U Srbiji se često postavlja pitanje i da li je za ulazak u EU uslovljen NATO integracijama. Iako niko zvanično u EU ne uslovljava Srbiju članstvom u NATO, s druge strane, teško je povjerovati u to da će neko lako primiti državu koja nije bezbjednosno usklađena. A za sada je jedina zaštita vrijednosti Evropske unije i njenih bogatstava – NATO. Također, mnogi istaknuti zvaničnici EU ističu važnosti ulaska u NATO za otvaranje vrata Evropske unije, te potencijalne (ne)održivosti sistema bezbjednosti bez NATO-a unutar EU.

– Važnost ulaska u NATO za Sandžak

Sandžaku, kao ekonomski nerazvijenom regionu, čiji se građani ne osjećaju sigurno, ni po pitanju unutrašnje sigurnosti, a ni sigurnosti u slučaju vanrednih situacija, je itekako mjesto u NATO-u. NATO je savez zasnovan na temeljnim vrijednostima i interesima zemalja članica, onima koje bi trebale dijeliti sve normalne države: slobodi, demokratskom uređenju, vladavini prava, tržišnoj privredi, međunarodnoj solidarnosti, te stabilnim svjetskim odnosima kojima trebaju vladati mir i sigurnost, čemu ključan doprinos daje strateška transatlanska veza.

Najočiglednije prednosti članstva u NATO-u su pojačana sigurnost i stabilnost zemalja članica. Članstvo pruža pouzdanu garanciju da će članice priskočiti jedna drugoj u pomoć, pojedinačno ili kolektivno, u slučaju oružanog napada na bilo koju od njih.

Nijedna zemlja nije primorana da računa samo na sebe i vlastite ekonomske resurse u suočavanju sa temeljnim sigurnosnim izazovima. Istovremeno, nijedna zemlja se ne odriče ni prava da ispunjava obaveze prema svojim građanima, te je i dalje odgovorna za svoju odbranu. NATO to ne radi umjesto njih; on im samo daje sredstva da djeluju kao cjelina.

Savez omogućava zemljama članicama da zajedničkim naporima ostvare ključne ciljeve nacionalne sigurnosti. Sveobuhvatnoj stabilnosti doprinosi osjećaj da zemlje uživaju u jednakoj sigurnosti u svojstvu članica Saveza, nezavisno od svoga položaja ili vojne snage.

Ulazak Srbije u NATO, a samim tim i Sandžaka će, prvo donijeti „placeboefekat“, što znači da bi na samom početku članstva građani imali autosugestiju i vjerovanje da su „stvari“ već postale bolje. Nakon toga efekta, članstvo u NATO bivremenom, sveviše i više, uvodilo red u državi i njenojpolitičkojeliti,inače naviknutana priličan nered, koja već vijekovima pokazuje da bez usvajanja određenih međunarodnih utjecaja nije sposobna da stvara sopstvene standarde i brine sama o sebi i svojim interesima. Ti utjecaji su, negdje i nekada, dominantnobiliaustro-ugarski, turski, ruski, a posljednjihgodinasu NATO i EU.To znači, da Sandžak po većini pitanja neće zavisiti od političkih okolnosti i nacionalističkih uticaja, kao ni od raznih političkih improvizacija.

Vrlo je bitno da i sandžačka politička elita uzme aktivnije učešće u promovisanju evroatlanskih vrijednosti i benefita koji se ostvaruju uz NATO. Većina političkih stranaka u Sandžaku je suzdržana u odnosu prema NATO i ne pokazuje nikakav stav o evroatlanskim integracijama. Jedino SDA Sandžaka, otvoreno i nedvosmisleno ističe važnost članstva u NATO, kako u svom programu i stranačkim aktima, tako i u javnim nastupima. Također, evroatlanske integracije su i tačka svih potpisanih partnerstava sa drugim političkim strankama sa kojima SDA Sandžaka sarađuje.

Lično smatram smatram da bi određenje odnosapolitičke elite Sandžaka prema NATO savezu itekako uticao na NATO perspektivu Srbije, a i na sliku svih građana Sandžaka po tom pitanju. Također, uticaj te političke elite na medije koji postoje u Sandžaku, odrazio bi se i na predstavljanje NATO u javnosti.

– Edukacija mladih o evrotlantskim integracijama

O ovoj temi diskutovano je i na nedavno održanom višednevnom seminaru „Saradnja Srbije i NATO“ u organizaciji Instituta za evropske poslove i NATO, Odjeljenja za javnu diplomatiju.

Na seminaru je učestvovalo 16 mladim angažovanih ljudi iz raznih dijelova Srbije, koji su u aktivno diskutovali i razmjenjivali mišljenja na temama u oblasti međunarodne sigurnosti, vanjske politike i vojne saradnje. Cilj seminara je bio bolje razumjevanje geopolitičke situacije i položaja Srbije, političke vojne neutralnosti, nivoa i načina na koji se odvija saradnja sa NATO kao i perspektiva alternativa te saradnje.

Smatram da su ovakvi seminari, treninzi i tribine uopšte od velike važnosti za mlade lidere u Sandžaku, te da očekujem u narednom periodu veći angažman organizacija civilnog društva i političkih stranaka u organizovanju ovih vrsta događaja, a u cilju promovisanja NATO vrijednosti i njihove koristi za građane.

Povezane vijesti