Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Globus

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 11. maja o BiH

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) za 11. maj zakazalo je sjednicu posvećenu situaciji u Bosni i Hercegovini na kojoj se očekuje obraćanje visokog predstavnik za BiH Christiana Schmidta i predstavljanje izvještaja Ureda visokog predstavnika (OHR) nakon što mu je to ranije onemogućeno.

Sa sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, foto: UN, arhiv

Također, jedna od ključnih tema sjednice jeste i sadašnje ovlaštenje za multinacionalne stabilizacijske snage koje predvodi EU (EUFOR ALTHEA), a koje ističe 3. novembra 2022. Godine.

U najavi sjednice Vijeće sigurnosti navodi da uloga OHR-a ostaje ključno pitanje za Vijeće.

“RS nije priznala Schmidtove ovlasti kao visokog predstavnika jer Vijeće sigurnosti nije usvojilo nacrt rezolucije koji su Kina i Rusija podnijele 22. jula 2021. godine, a kojom se, iako podržava Schmidtovo imenovanje za visokog predstavnika za BiH, također poziva na zatvaranje OHR-a na 31. jula 2022. Rezolucija je dobila dva glasa za (Kina i Rusija) i 13 suzdržanih. Tokom debate o BiH u novembru 2021., Rusija je očigledno blokirala Schmidtovo obraćanje prijeteći da će staviti veto na obnovu mandata EUFOR ALTHEA misije od strane Vijeća. Kao predsjedavajuće Vijeća u maju, SAD bi mogle pokušati pozvati Schmidta da informiše Vijeće, shvaćajući da Kina i Rusija vjerovatno neće moći dobiti dovoljnu podršku članova Vijeća da blokiraju njegovo učešće pozivanjem na proceduralno glasanje”, navodi Security Council Report.

Ostala ključna pitanja uključuju potrebu da se uhvati u koštac sa rastućom nacionalističkom retorikom, posebno uoči opštih izbora u BiH 2. oktobra, i potrebu da se pozabavi povećanim naporima RS da se povuče iz institucija BiH.

Postoji mogućnost da bi Vijeće moglo predložiti reviziju buduće uloge OHR-a u zamjenu za priznanje Schmidtovog legitimiteta kao visokog predstavnika od strane RS-a i vraćanje pune ovlasti institucijama BiH.

Duboke podjele u vezi sa euroatlantskim integracijama BiH i mogućim pristupanjem NATO-u, posebno između Rusije s jedne strane i američkih i evropskih članica Vijeća s druge strane, boje dinamiku Vijeća za BiH. Situacija u Ukrajini će vjerovatno prožimati angažman Vijeća na BiH i doprinijeti daljoj podjeli između ova dva tabora.

Moskva je u nekoliko navrata zaprijetila djelovanjem ukoliko BiH traži članstvo u NATO-u. Dana 17. marta, ruski ambasador u BiH Igor Kalbukhov je navodno rekao novinarima da „primjer Ukrajine pokazuje šta se može očekivati“ kao odgovor Rusije ako BiH preduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Istog dana, američka ambasada u Sarajevu opisala je Kalbuhovljevu izjavu kao “opasnu, neodgovornu i neprihvatljivu”, dodajući da “nijedna treća strana nema pravo glasa u sigurnosnim aranžmanima između NATO-a i suverenih zemalja”.

Izvor: STAV

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.