Aktuelno Društvo Novi Pazar

Viši sud u Novom Pazaru odbio zahtjev za informacije u vezi postupka rehabilitacije Aćifa Hadžiahmetovića

Viši sud u Novom Pazaru odbio je “zahtjev za pristup informacijama od javnog značaja” koji se odnosi na mogućnost ponovnog pokretanja postupka rehabilitacije Aćifa Hadžiahmetovića.

Ovaj sud je odbio i zahtjev za obavještenje o sadržini rješenja Osnovnog suda u Novom Pazaru kojim je utvrđeno da je prijedlog o utvrđivanju činjenica smrti Aćifa Hadžiahmetovića povučen.

vsud np acif inf

vsud np acif inf2

vsud np acif inf3

U obrazloženju sudskog rješenja, koji je potpisala predsjednica Višeg suda u Novom Pazaru Slađana Čolović, je navedeno da je sud odbio zahtjev za informaciju od javnog značaja u dijelu kojim je tražena informacija o mogućnosti ponovnog pokretanja postupka rehabilitacije Aćifa Hadžiahmetovića “iz razloga što u postupku po zahtjevu za slobodan pristup informacijama od javnog značaja organ javne vlasti ne može davati pravne savjete i pružati pravnu pomoć, obzirom da pružanje pravne pomoći i davanje pravnih savjeta ne predstavljaju segmente ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja”.

Navodi se i da sud nije mogao pružiti obavještenje o sadržini obrazloženja rješenja Osnovnog suda u Novom Pazaru od 30. januara 2019. godine kojim je utvrđeno da je prijedlog o utvrđivanju činjenice smrti Aćifa Hadžiahmetovića povučen, budući da u smislu čl. 2. st. 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja Viši sud u Novom Pazaru “ne raspolaže takvom informacijom jer je nastala u radu ili u vezi s radom Osnovnog suda u Novom Pazaru”.

U dijelu obrazloženja koji se odnosi, kako je navedeno, da se udovolji tražiocu zahtjeva, u predmetu sudske rehabilitacije (Reh.br. 4/2012) Viši sud u Novom Pazaru je donio rješenje 9. marta 2013. godine kojim se prekida postupak do pravosnažnog okončanja postupka za utvrđivanje činjenice smrti Aćifa Hadžiahmetovića.

– Viši sud u Novom Pazaru rehabilitovao 20 osoba, do sada tražena rehabilitacija za 57 lica

Odgovoreno je i da je pred ovim sudom zavedeno 57 postupaka u kojima je tražena rehabilitacija.

“Od tog broja sud je pravosnažno rehabilitovao 20 osoba, dok se kao nerešena vode 3 predmeta sudske rehabilitacije”, predočavaju iz Višeg suda u Novom Pazaru, pojašnjavajući da nisu mogli udovoljiti podnijetom zahtjevu koji se odnosi na dostavu podataka o licima koja su rehabilitovana u pravosnažno okončanim postupcima iz razloga što je, kako stoji u obrazloženju, propisano da Ministarstvo pravde objavljuje imena i podatke o rehabilitovanom licu u “Službenom glasniku Republike Srbije” na zahtjev lica koja su ovlašćena na postupak rehabilitacije.

Podsjećamo da urednik SNews-a Medin Halilović 21. januara, na 75. godišnjicu strijeljanja Aćifa Hadžiahmetovića, posredstvom e-maila uputio zahtjev za izjavu/informacije, nakon što su, zatraživši da se pošalje pismeni zahtjev, iz Višeg suda odbili da daju usmenu izjavu i informacije u vezi predmeta rehabilitacije i postupka u vezi Aćifa Hadžiahmetovića.

Urednik SNews-a, po zakonskoj formi, naslovu, sadržini i utvrđenom obrascu Zahtjeva za informacije od javnog značaja (poverenik.rs) nije na ovu temu, pozivajući se na tačku zakona, takav zahtjev poslao Višem sudu u Novom Pazaru, već samo zahtjev za izjavu/informacije sa pitanjima.

Predsjednica Višeg suda Slađana Čolović je u formi “presude”, na novinarski poziv i zahtjev za izjavu, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, 31. januara 2020. godine donijela rješenju sa oznakom “Su-P-17A-4/20” i uz stavke “udovoljava se” i “odbija se”.

Podsjećamo da je portparol Osnovnog suda u Novom Pazaru Edin Hodžić u telefonskom pozivu 21. januara ove godine potvrdio za SNews da je Osnovni sud u Novom Pazaru 31. januara 2019. godine donio rješenje kojim je povučen prijedlog o otvrđivanju tačnog datima smrti Aćifa Hadžiahmetovića.

Za sada nisu poznati razlozi zbog čega je Osnovnom sudu u Novom Pazaru trebalo skoro šest godina da donese bilo kakvu odluku i koji su sve sudije postupale u tom predmetu, kao ni koliko je ukupno ročišta održano u tom postupku.

SNews je Višem sudu u Novom Pazaru mailom uputio zahtjev da se dostave informacije u vezi predmeta rehabilitacije Aćifa Hadžiahmetovića (br. 4/12) , te sljedeća pitanja:.

“Da li je taj predmet okončan, s obzirom da nam je iz Osnovnog suda saopšteno da je 30. januara 2019. taj sud donio rješenje kojim je povučen prijedlog o utvrđivanju tačnog datuma smrti Aćifa Hadžiahmetovića?”

“Šta stoji u obrazloženuju tog rješenja?”

“U slučaju da je ovaj postupak kod vašeg suda okončan da li postoji mogućnost ponovnog pokretanja?”

“Koliko je do sada u Višem sudu u Novom Pazaru vođeno postupaka, koliko se trenutno vodi, i koliko i koja lica su rehabilitovana, a koja ne?”.

Podsjećamo da je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) još 13. novembra 2012. godine Višem sudu u Novom Pazaru podnijelo prijedlog za rehabilitaciju rahmetli Aćifa Hadžiahmetovića i poništenje presude Vojnog suda Divizijske vojne oblasti za Sandžak br. 6 od 19. januara 1945. godine, kojom je osuđen na smrt strijeljanjem uz trajni gubitak časnih prava.

Postupak za rehabilitaciju Hadžiahmetovića prekinut je 9. septembra 2013. godine do pravosnažnog utvrđivanja datuma smrti Aćifa Hadžiahmetovića.

Bošnjačko nacionalno vijeće je preko pravnog zastupnika Osnovnom sudu u Novom Pazaru podnijelo prijedlog da sud utvrdi da je Aćif Hadžiahmetović umro u Novom Pazaru, dana 21. januara 1945. godine u 11.00 sati.

– Informacija je kiseonik demokratije, mediji imaju ulogu kontrolora rada državnih organa

Vodič kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama na sajtu Poverenika za informacije od javnog značaja, u pojašnjenju “Zašto je donet Zakon? – Informacija je kiseonik demokratije” ističe da su četiri glavna razloga za donošenje ovog zakona

1.Savremena demokratska društva počivaju na ideji da je informacija kiseonik za demokratiju i da javnost ima opravdani interes da zna o državnim poslovima. Građanin može djelotvorno da kontroliše rad državnih organa samo ako su mu informacije kojima raspolažu državni organi dostupne.

2. Slobodan pristup informacijama kojima raspolažu državni organi omogućava da građani budu bolje informisani, a državni službenici odgovorniji, što umanjuje rizik od zloupotrebe moći i obezbjeđuje poštovanje ljudskih prava i sloboda;

2. Novinari i javna glasila u demokratskom društvu, kao uši i oči javnosti, imaju posebnu ulogu kontrolora rada državnih organa. Pravila o dostupnosti javnih informacija obezbjeđuju im uslove za efikasno prikupljanje podataka o radu državnih organa;

3. Napredna demokratska društva se prepoznaju, između ostalog, i po tome da li su donijela zakon o slobodnom pristupu informacijama i da li ga efikasno primjenjuju. Pošto sada i mi imamo Zakon, na svima je, a naročito novinarima, da tražeći pristup informacijama započnu osvajanje demokratije tamo gdje je otpor tradicionalno najčvršći – u državnoj birokratiji, koja informacije o svom radu krije od javnosti;

Povezane vijesti