Foto Kultura Pljevlja (Taslidža) Sandžak Zanimljivosti

Husein-pašina džamija “nenametljiva ljepotica”, znak postojanja pravde i jamac Božijeg zakona (FOTO)

Sandžački biser ili “mjesto sandžaćke gospode”, Pljevlja, ranije poznata kao Tašlidža (kamena banja), simbolizuje Husein-pašina džamija. Pljevlja je mjesto gdje je 20. novembra 1943. godine osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS).

Ova sandžačka ljepotica jedinstven je primjerak osmansko-islamske kulture i graditeljstva na ovim prostorima.

Posebna je i po tome što je u podnožju četrnaestostostranog minareta na sedam strana nepoznati neimar vješto uklesao poruku čovječanstvu, koju su 2003. godine na osnovu fotografije preveli: prof. Mustafa Sušić, Ismail Ahmetagić i Nurko Karaman iz Sarajeva.

Poruka u prevodu glasi: ”Dok postoji, ona će biti očiti znak postojanja pravde. Dok je u uspravnom položaju, jamac je Božijeg zakona”.

Sagrađena je 1569. godine, zadužbina je Husein-paše Boljanića, koji je bio porijeklom iz Boljanića, kod Pljevalja. Od 1961. godine nalazi se pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore, kao kulturno dobro prvog reda i uvrštena je u kulturnu ponudu Crne Gore.

Smještena u samom centru Pljevalja, ova džamija je jedan od prepoznatljivih simbola ovog grada. U čast jubileja, 450 godina postojanja ove džamije, Pošta Crne Gore 2019. godine je publikovala poštansku markicu “450 godina Husein-pašine džamije”.

U kompleksu džamije nalazi se harem sa meziristanom, šadrvan, sahat-kula, mekteb.

Unutrašnji prostor džamije osvijetljen je sa 25 prozora, dok je kupola dekorisana arabeskama. Zidovi su kameni. U enterijeru je šestougaoni mihrab, ukrašen geometrijskim motivima.

Minaret Husein-pašine džamije, koji je visok 42 metra, spada među najviše na Balkanu. Džamija posjeduje i kolekciju starih rukopisa i knjiga na arapskom i turskom jeziku, kao i rukopis Kur ‘ana iz 16. vijeka, bogato ukrašen pozlatom, što ga čini izuzetno vrijednim i značajnim.

– Nenametljiva ljepotica sa ljiljanima

Ova nenametljiva ljepotica – kako Husein-pašinu džamiju naziva poznati putopisac Evlija Čelibi – po svemu sudeći, izgrađena je 1569. godine. Glavni projektant džamije nije poznat, a pretpostavlja se da je plan uradio čuveni neimar Hajrudin, projektant Starog mosta u Mostaru.

Po svom tipu i arhitektonskim karakteristikama – osobito po očuvanim kupolicama nad mihrabskim zidom – Husein-pašina džamija predstavlja jedinstvenu građevinu ove vrste kod nas i zauzima istaknuto mjesto među spomenicima islamske umjetnosti na ovim prostorima. O Husein-pašinoj džamiji pisali su brojni putopisci koji su prolazili kroz ovaj kraj, a zadivljen njenom ljepotom, Evlija Čelebi nazvao je carskom džamijom. I zaista, u izgradnji pljevaljske džamije vješto su kombinovana rješenja glavnog neimara Osmanskog carstva – Kodže Mimar Sinana – koja su primjenljivana na najmonumentalnijim sultanskim i vezirskim zadužbinama.

Husein-pašina džamija dugačka je 17,20 m, široka 13,10 m, zidovi džamije debeli su 112 cm, a zidana je od fino tesanog kamena, pedantno složenog u pravilne horizontalne redove. Izuzetak su minaret i kupolice nad mihrabskim zidom, u čijoj gradnji je umjesto kamena korišćen laporac. Centralni prostor Husein-pašine džamije nadvišava plava, visoka i umjetnički oblikovana kupola raspona 10,85 m, oko koje se nalaze još četiri polukupole (nim kube). Unutrašnjost džamije veoma dobro je osvijetljena – ima 25 skladno urađenih i pravilno razmještenih prozora – što daje mogućnost posjetiocima da mogu razgledati bojenu dekoraciju koja predstavlja vrhunac islamskog slikarstva. Ova igra boja i svjetlosti osobito dolazi do izražaja u potkupolnom dijelu džamije – osvijetljenom sa osam malih prozora – što visoku plavu kupolu čini zaista impozantnom.

Cijelom širinom sjeverozapadnog zida džamije pruža se masivan trijem – podijeljen na tri dijela – koga nose četiri stuba, kružnog presjeka, iznad kojih su razapeti prelomljeni luci. Desno od ulaza u džamiju, diže se četrnaestostrani minare na četvorostranoj bazi, s prstenastim i izuzetno umjetnički oblikovanim balkonom na vrhu – šerefetom, sa koga mujezin poziva vjernike na molitvu. Vitka munara u obliku kule, smatra se najvišom na Balkanu. Visoka je 42 metra, od podnožja do šerefeta ima 110 spiralnih stepenika, a završava se strmom šiljatom krovnom konstrukcijom i alemom – veoma dekorativnim izdankom na vrhu.

U arhitektonskoj koncepciji pljevaljske džamije, osobito se ističu tri elementa – tambur glavne kupole; kupolice nad mihrabskim zidom; kao i zanimljivi kupolni sistem primijenjen nad trijemom. Tambur glavne kupole ojačan je spolja, na uglovima, pilastrima – što je bilo konstruktivno rješenje na kome je glavni neimar Osmanskog Carstva, Kodža Mimar Sinan razvio velelijepne dimenzije, smjelost konstrukcija, ljepotu oblika i bogatstvo unutrašnje dekoracije najmonumentalnijih osmanskih sultanskih zadužbina.

Plitkoreljefnu dekoraciju mihraba, minbera, mahfila i gornjeg dijela prozora čine geometrijski motivi, čije je izvorište bilo u staroj arabljanskoj umjetnosti. Tako, motiv prepletenih poligona – koji u Pljevljima prekriva dovratnike raskošnog mihraba, ogradu i središnji dio minbera – prisutan je u monumetalnim sultanskim zadužbinama koje je u drugoj polovini XVI vijeka projektovao Mimar Sinan. Slično se kretao i ornament sa mahfila i prozora pljevaljske džamije, sastavljen od traka koje se međusobno ukrštaju i naizmjenično zaklapaju u heksagone i šestokrake zvijezde.

Među islamskim rukopisima sačuvanim u Husein-pašinoj džamiji, ljepotom pisanja i brojnim ukrasima, izdvaja se Kur’an iz 1571. godine. Ovo šesnaestovjekovno remek djelo islamske kaligrafije ima 233 lista, veličine 39 x 28,5 cm. Počeci pojedinih poglavlja rađeni su ljepšim i većim pozlaćenim slovima, tekst je napisan u trinaest redova, a tačke na kraju redova su u vidu pozlaćenog osmolista. Kur’an sadrži 352 minijature rađene na zlatnoj podlozi, od kojih je šest izvedeno na cijeloj strani, a na dvijema od njih nalazi se tekst ispisan u sredini. Iluminirani Kur’an sačuvan u Husein-pašinoj džamiji, djelo je nepoznatog kaligrafa i spada u red najljepših islamskih rukopisa sačuvanih na ovim prostorima.

U džamiji se čuva stari ćilim iz 1573. godine, koji je Husein-paša Boljanić poslao iz Misira, kada je tamo bio premještan za namjesnika, svojoj džamiji u Taslidži. Takođe, u ovoj džamiji se čuva i dlaka iz brade poslanika Muhameda a.s, koja se izlaže u 27. noći mjeseca ramazana. Tada imamo veliki broj vjernika, posjetilaca, musafira.

Ovu džamiju karakterišu i ljiljani koji su na vrhu mihraba ili u ramu levhi, ali i oni utisnuti u limu na ulaznim vratima ili kasi za prikupljanje pomoći.

Foto: Medin Halilović, SNews

Izvor: https://www.pvinformer.me/husein-pasina-dzamija-sadrvan-i-hasura-cilim-iz-xvi-vijeka-foto/

AA, SNews

Povezane vijesti