8 Februara, 2023
Aktuelno Crna Gora Kolumna Politika

Crna Gora 2022: Lokalni izbori – rasplet političke krize?

U Crnoj Gori će se 23. oktobra 2022 održati lokalni izbori u 14 jedinica lokalne samouprave uključujući i glavni grad Podgoricu u kojem živi skoro trećina (oko 190.000) stanovništva te zapadno balkanske države. 

Lokalni izbori održat će se u glavnom gradu Podgorici te sljedećem jedinicama lokalne samouprave: Danilovgrad, Bijelo Polje, Bar, Budva, Tivat, Žabljak, Kolašin, Pljevlja, Plav, Plužine, Rožaje i Šavnik i nedavno formiranoj opštini Zeta.

Lokalni izbori u ovim opštinama trebalo je da budu održani tokom proljeća i ljeta, ali su na zahtjev tadašnje vladajuće većine u Skupštini Crne Gore odloženi za jesen 2022.  Inače EU insistira u svojim izvještajima, da se postigne politički dogovor da se lokalni izboru u svim jedinicama lokalne samouprave održe u istom terminu.

Crnu Goru na proljeće 2023.godine očekuju redovni predsjednički izbori, a od rezultata lokalnih izbora zavisti će i rasplet aktualne političke krize odnosno mogućnost održavanja prijevremenih izbora za Skupštinu Crne Gore. Lokalni izbori su test za predstojeće predsjedničke i moguće prijevremene parlamentarne izbore. Za razliku od prethodnih lokalnih izbora ovoga puta dominiraju lokalne teme usmjerene na bolji život građana i unapređenje života u lokalnim zajednicama.

Lokalni izbori će promijeniti političku klimu i odrediti preraspodjelu političkih snaga u Crnoj Gori, jer je nepovratan proces demokratizacije Crne Gore. Ovi izbori predstavljaju uvod u konačni politički obračun, a motivacija birača odnosno izlaznost na izbore biće odlučujući za izborni rezultat pojedinih političkih subjekata.

Izbori u Podgorici – test za rasplet političke krize u Crnoj Gori

Političkim, administrativnim i privrednim centrom države, Podgoricom, već 24 godine, neprekidno upravlja Demokratska partija socijalista aktualnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Kontrola nad glavnim gradom Podgoricom, predstavlja kontrolu nad sudbinom cijele države. Iako je Nikšić kao grad bio slika odnosa unutar Crne Gore. Podgorica je ključ opstanka DPS-a i definitivnog odlaska Mila Đukanovića. 

Usprkos odluci Upravnog suda, da je dosadašnji gradonačelnik Ivan Vuković (DPS) nezakonito imenovan na funkciju gradonačelnika ponovno je kandidat za novi mandat predvodeći koaliciju „Svi za naš grad“, koju čini DPS i osam manjih satelitskih partnera. Vuković se pokušava predstaviti u potpunom drugom svijetlu kao čovjek koji predvodi listu DPS-a sa svojim satelitskim strankama. Na izbornim plakatima i u kampanji uopšte se ne spominje ime stranke DPS-a niti njenog čelnika Đukanovića. 

Na lokalnim izborima 2018.godine uvjerljivo je pobijedio DPS sa Ivanom Vukovićem na čelu, dok je prije dvije godine (2020.), na parlamentarnim izborima, koalicija oko Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Abazovićeve URE osvojila u Podgorici zajedno blizu 20.000 glasova više od DPS-a i njegovih satelita. Đukanović se za sada nije pojavljivao u njegovoj kampanji što protivnici DPS-a vide kao pokušaj Vukovića da popravi svoj imidž i rezultat. Protivnici dosadašnje DPS-ove gradske vlasti u Podgorici nastupaju u sedam odvojenih kolona. Najozbiljniji izazivač aktualnom gradonačelniku je Luka Rakčević (URA), koji ističe svoja tri prioriteta: bolja urbanizacija grada, uvođenje tramvaja i rješavanje saobraćajnih gužvi.

Zahvaljujući zapošljavanju hiljada uposlenika u podgoričkoj gradskoj administraciji, uz mehanizme straha i ucjena radnim mjestima u lokalnim preduzećima, Đukanović je uvijek bio u tzv. institucionalnoj prednosti u odnosu na sve druge političke subjekte. Zbog toga je zadatak mladih političkih opcija raskrinkavanje i sudsko procesuiranje Đukanovića i njegovog kartela.

Analitičari smatraju, da je DPS uspijevao, da dio prosrpskog biračkog tijela drži u izbornoj apstinenciji, ali to se promijenilo nakon 30.avgusta 2020.godine i Đukanovićeva stranka više nema tu mogućnost. Zato će izlaznost odrediti ishod izbora u Podgorici. DPS je sebi donekle olakšao poziciju odvajanjem od Podgorice Golubovaca odnosno stvaranjem opštine Zeta, u kojoj birači tradicionalno nisu naklonjeni DPS-u. Podgoricom je do sada upravljala nekolicina tajkuna, čijim su interesima dosadašnji gradonačelnici podredili glavni grad.

Kraj Đukanovićeve „kartel demokratije

Sukobi u javnosti upravo između predsjednika i premijera Crne Gore, Mila Đukanovića (DPS) i Dritana Abazovića (URA), o umiješanosti u organizirani kriminal obilježili su predizbornu kampanju na kraju koje će se glasati za potpuno drugačije, jer preovladavaju lokalne teme. Nova generacija političara, koju predvodi premijer Dritan Abazović (URA) nudi novi politički program i model djelovanja, za razliku od Đukanovića, koji 33 godine proizvodi vještačke krize i na njima i od njih preživljava. Novcem od šverca cigareta finansirane su izborne kampanje i pojedini mediji.

Foto: DPS

Analitičari smatraju, da je DPS najodgovornija za osiromašenu Crnu Goru, podijeljeno i nerazvijeno društvo. Đukanović i njegov kartel često ističu da su zagovornici evropskih vrijednosti, dok preskaču teme kao što je nezakonita trgovina kokainom i drugim narkoticima, šverc cigareta i drugi kriminal, koji prema Đukanovićevoj percepciji i njegovog kartela očito se pokušavaju predstaviti kao evropske vrijednosti. DPS zasigurno ne može biti partner za budućnost. 

I Đukanovićevi sateliti ušli u rat protiv ambasadora dr. Božovića

Do sada su MUP Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) bili najčešći servis za mafijaško- kriminalne strukture.

Analitičari smatraju, da je nova vlast napravila ključnu grešku što nije raspustila Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB), čiji kadrovi i dalje destabiliziraju Crnu Goru i region i servis su kriminalnih struktura. ANB je u osnovi zločinačka organizacija. Češka je rasformirala i demontirala službe državne i vojne bezbjednosti. To je najbolja opcija za takve službe, iako država jedno vrijeme neće moći dobivati i koristiti informacije relevantne za njene odluke. U primjeru Crne Gore ANB je servisirala kriminal i kriminalce potrebnim informacijama. Kriminalci ne mogu egzistirati, ukoliko to ne dozvoli država i njene institucije. Iako je premijer Abazović pokrenuo reforme unutar sistema sigurnosti, pokazalo se da je jedan značajan dio sigurnosno-obavještajnih struktura pod kontrolom Mila Đukanovića i da je spremao svrgavanje Vlade Dritana Abazovića. ANB još uvijek šalje u obliku međunarodne razmjene nevjerodostojne izvještaje o pojedincima i organizacijama, te tako neosnovano blati pojedince i organizacije nanoseći im štetu. Zbog toga partnerske agencije izvještaje ANB trebaju uzimati sa rezervom, oprezom i obavezno provjeravati navode iz tih izvještaja.

Agencija za nacionalnu bezbjednost - Wikipedia

ANB je ponovno zloupotrijebljena u slučaju ambasadora Srbije u Crnoj Gori dr. Vladimira Božovića, kojem je zbog izmišljenih navoda ANB uskraćen ulazak u Crnu Goru, koja je zemlja njegovog rođenja i u kojoj živi njegova najbliža porodica. 

Analitičari smatraju, da se iza donošenja odluke o zabrani ulaska ambasadora Srbije u Crnoj Gori dr. Vladimira Božovića skrivaju sateliti Mila Đukanovića u aktualnoj vladi Raško Konjević (SDP), ministar odbrane i Ranko Krivokapić (SDP), ministar vanjskih poslova, sa ciljem dizanja tenzija i ponovnog narušavanja odnosa sa Srbijom, u koje je nova Vlada Crne Gore uložila enormne napore te ih relaksirala i unaprijedila. Indikativno da je Đukanovićev kadar i direktor ANB Savo Kentera lažno tvrdio, da je ambasador Božović povezan sa ruskim diplomatama, koji su protjerani što je kasnijom provjerom utvrđeno kao neistina. Kentera je smijenjen svega šest dana pošto je lažno optužio ambasadora Srbije dr. Božovića, da radi za Ruse što je bezočna laž ali i velika zloupotreba ovlaštenja i povjerenja zapadnih saveznika i partnera u NATO, koji se ovakvim izmišljotinama dovode u zabludu i na neki način ismijavaju. Zbog toga je potrebno preispitati sve prijedloge, izvještaje odnosno odluke iza kojih stoji Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer je nosilac svih aktivnosti prema Rusiji Milo Đukanović sa nekoliko saradnika, dok se vodi intenzivna istraga o Đukanovićevim finansijskim transakcijama sa Rusima. 

Ustavni sud može ugroziti regularnost izbornog procesa

Režim Mila Đukanovića osigurao je enormne količine novca za finansiranje odnosno „kupovinu” lokalnih izbora. Kako se Đukanovićev režim obračunavao sa novinarima ilustruje još uvijek nerazjašnjeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan” Duška Jovanovića, nije utvrđeno ko je pucao na Oliveru Lakić, novinarku dnevnog lista „Vijesti“. Zaostavština režima Mila Đukanovića je milijardna nelikvidnost, velika potraživanja, kašnjenja sa stečajima, jer u privrednim sudovima nedostaje čak 4/5 sudija. Godišnje se od trgovine cigaretama ostvaruju nezakoniti prihodi veći od pola milijarde eura. Također međunarodni zvaničnici su dio Đukanovićeve koruptivne mreže. Došlo je vrijeme kada i Milo Đukanović treba da odgovara.

Analitičari smatraju, da regularnost lokalnih izbora može biti ugrožena, jer je Ustavni sud Crne Gore ostao bez kvoruma, ima samo trojicu sudija od ukupnog broja sedam  sudija, iako u radu ima preko 3.000 predmeta. Za podnošenje žalbi u izbornom procesu, kao najviša instanca odlučuje Ustavni sud. Tako da o eventualnim apelacijama u vezi izbornog procesa ne može odlučivati. Demokratizacija Crne Gore je nezaustavljiv i nepovratan proces, važno je izabrati put, koji poštuje demokratske vrijednosti, demokratsku budućnost, nasuprot DPS-ove totalitarne budućnosti, koja je poražena prije dvije godine na parlamentarnim izborima, zbog toga lokalni izbori predstavljaju šansu za rasplet aktualne političke krize u Crnoj Gori.

Ljubljana/Bruxelles/Washington/Podgorica, 21.oktobar 2022.

Izvor: IFIMES

Povezane vijesti