Na “Golom brdu” kod Novog Pazara počela pretraga masovne grobnice ubijenih Albanaca tokom rata na Kosovu

Na lokaciji „Golo brdo“ kod Novog Pazara, gdje postoji sumnja da se nalaze posmrtni ostaci osoba nestalih tokom oružanih sukoba na prostoru Kosova, uz prisustvo zvaničnika Srbije i Kosova i međunarodne zhajednice, u srijedu je nastavljena pretraga terena.

Zemljani radovi na pronalasku potencijalna masovna grobnica izvode se u podnožju nesanitarne deponije, u blizini gdje je izgrađena betonska brana nedovršene “najmodernije deponije u Evropi”.

Kosovska strana navela da je potrebno kopati na dubini od preko 15 metara da bi se došlo do područja za koje se sumnja da se nalaze posmrtni ostaci žrtava.

Predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljkov Odalović i član Komisije za nestala lica Vlade Kosova, Kushtrim Gara, prije početka iskopavanja, obratili su se medijima.

Odalović je, između ostalog, kazao da nastavljaju pretragu ono što su radili prošle godine na mjestu koje može da bude mjesto potencijalne masovne grobnice i da na krajnje transparentan način, uz prisustvo prištinske delegacije i njihovih eksperata, Kancelarije specijalnog izazslanika UN-a u Prištini, EULEX-a, eksperata Međunarodnog crvenog krsta, pretraže ovu lokaciju.

“Želimo da na, krajnje odgovoran transparentan način, zbog porodica koje očekuju rezultate ove pretrage, ovo uradimo na najbolji način i da, ako budemo pornašli posmrtane ostatke ili ne, njima saopštimo da s nmo sve uradili ono što je bilo do nas. Ova lokacija je izuzetno komplikovana, kompleksna i teška. Informacija koju smo dobili od prištinske strane nije bila precizna da bi smo sa sigurnošću mogli da identifikujemoi tačno mjesto”, rekao je Odalović novinarima tokom obraćanja na Golom brdu, gdje je od početka 1999. godine do skora bila nesanitarna deponija.

On je dodao da je prištinska strana tokom nedavnih dogovora u ĐŽenevi istakla još dva zahtjeva za pretragu koji se odnose na lokacoiju u Kozarevu i kod Novopazarske banje, te da je Priština preuzela obavezu po zahtjevima Beograda da provjeri neke lokacije potencijalnih masovnih grobnica.

Prema njegovima riječima sa prostora Kosova se još 1.590 lica se vodi kao nestalo i to je “ogroman broj koji zabrinjava sve, humanitarno i civilizacojsko pitanje, na koje svi moramo da damo odgovore i sa porodicama nastavimo dalju komunijaciju”.

“To je obaveza nas koji predstavljamo organe kojima je povjereno ovo da rade. To je jedini out kojim možemo da idemo dalje, jer bez te saradnje i tog mehanizma ne znam šta bi ko mogao drugo da uradi”, poručio je Odalović, dodavši da je cilj da tokom ove godine izvrše provjeru što više lokacije i naprave plan za narednu godinu i kažu porodicama šta će raditi..

Potvrdio je da je prištinski zahtjev za ovu lokaciju legitiman i da nije upućen na osnovu satelitskog snimka, kao što je to bio slučaj sa lokacijim bivšeg rudnika Kiževak kod Raške, koji je pomogao da se precizira tačna lokacija na kom su pronađeni posmrtni ostaci više osoba.

Prema njegovim riječima bilo bi mnogo značajnije kada bio postojao svjedok koji bi mogao da da konkretnu informaciju.

“Toga, za sada, nema. Sa nama su, po njihovom nalogu ovo radimo, predstavnici Tužilaštva za ratne zločine, tako da su i oni obavljali razgovore sa potencijalnim svjedocima, tu su i ljudi iz MUP-a Službe za otkrivanje ratnih zločina, tako da smo cijeli sistem stavili u funkciju i u ovom poslu smo zajedno”, kazao je zvaničnik Vlade Srbije.

On je odgovarajući na novinarsko pitanje rekao da nema pretpostavke o broju lica i njhovih posmrtnih ostataka jer se ne vezuju sa određeni događaj kako bi na osnovu zajedničle liste nestali mogli da približno kažu eventualni broj, kao što je u slučaju Kiževka i Rudnice se znalo da su žrtve iz Rezala.

“Šta god nađemo to ćemo transparentno da podijelimo sa javnošu i nadležnim organima, uz prisustvo prištinske delegacije, a i porodice ćemo pozvati da budu prisutne. To je način rada koji umiruje javnost, umiruje porodice i goovri o ozbiljnom i odgovornom odnosu”, zaključio je predsjednik srbijanske Komisije za nestala lica.

Iz Komisije za nestala lica Vlade Kosova je danas saopšteno da je pretraga na ovoj lokaciji dio tekućih zahtjeva u okviru sastanaka delegacija i dijaloga kako bi se pojasnila sudbina osoba nestalih tijekom rata na Kosovu.

Napominju da je još prošle godine planirano , no nakon višednevne pripreme terena zaustavljena su iskopavanja.

“Lokacija Kožlje je jedna je od lokacija na kojima se više puta obraćala tokom zvaničnih sastanaka, uz tekuće zahtjeve za prioritetni povratak u Batajnicu i druge već označene- Isto tako, ostaje ponovljeni zahtjev da zemljani radovi budu popraćeni podacima iz relevantnih arhiva sbijanskih institucija, koji bi pomogli da se utvrdi lokacija masovne grobnice i obezbjedi dokazi neophodni za potpuno rasvjetljavanje slučaja”, navedeno je u saopštenju.

Dodaje se da će terenske procjene na ovoj lokaciji proslijediti i predstavnici Delegacije Republike Kosovo, odnosno vladine Komisije za nestala lica i Instituta za sudsku medicinu.

“Bol porodica koje više od dva desetljeća čekaju odgovor na sudbinu svojih najmilijih otvorena je rana našeg društva. Svaki korak ka rasvetljavanju istine je korak ka pravdi, ka nedostajanju mira i ljudskog dostojanstva. Vladina komisija za nestale osobe nastavit će predano i ustrajno raditi sve dok se u potpunosti ne utvrdi sudbina svake nestale osobe”, poručeno je.

Predstavnici kosovske Vlade su poručuli da Srbija ne smije da ovu pretragu pretvori u beskrajan proces, kao što se desilo sa Kiževkom i Rudnicom, razvlačeći radove godinama i nedjući tačne koordinate.

Istovremeno, kako je naveo šef Komisije za nestala lica Vlade Kosova Andin Hoti, pozvali su Srbiju da počne raditi i na drugim lokacijama za koje ima obaveze, kao što su Batajnica i još 16 lokacija navedenih u svom izvještaju.

Član Komisije za nestala lica Vlade Kosova Kushtrim Gara je u obraćanju medijima kazao je da je zahtev porodica nestalih osoba je da se posmrtni ostaci njihovih najbližih vrate i da je protivno dostojanstvu porodica, kao i žrtava, te da će se obdukcijom da je prvi zločin bilo ubijanje i skrivanje tijela, a nakon 26 godina zločin skrivanje istine.

“Uvijek pridružujeno i sa drugim zahtjevima da se posmrtni ostaci vrate nazad, iz Srbije, i ovaj je prioritetan kao Batajnica. Na osnovu mog iskustvu, strane kao što je ova trebaju biti upoznate sa informacijama iz arhive države Srbije. Uz takve informacije bolje bismo upravljali vremenom i precizno bi odredili gdje se nalaze tijela. I ako bi tijela bila pronađena, tada, naravno bi proces identifikacije bio presudam, što bi bilo okončano njihovom povratku u otadžbinu i predaja tijela njihovim porodicama”, izjavio je Gara.

Viče od deset čalanova delegacija Srbije i Kosova, zajedno sa stručnim timovima forenzičara, predstavnicima EULEX-a, UN-a i Međunarodnog crvenog krsta (ICRC), zajedno sa predstvnicima državnih organa Srbije i radnicima sa mehanizacijom sprovodit će šretrage u toku naredne dvije sedmice.

M. Halilović