19 Avgusta, 2022
Društvo Globus Kultura Nauka i tehnologija

Prvi i originalni Kur’ani srušili zabludu da Kur’an koji muslimani danas imaju nije originalni

Jedan od najčešćih mitova u vezi Časnog Kur’ana je da je Osman r.a., treći pravedni halifa, prikupio kur’anski tekst u jednu zbirku i, između mnoštva kontradiktornih verzija, odabrao jedan Kur’an. Ovaj Kur’an, kojeg svi muslimani svijeta smatraju Božjom objavom, isti je onaj Kur’an koji je objavljen posljednjem Božjem poslaniku Muhammedu s.a.v.s. Kur’anske sure su pisane i grupirane pod direktnim nadzorom Božjeg Poslanika. Ovdje ćemo analizirati korijene mita o tome da je Osman r.a. odabrao današnji Kur’an.

Sačuvani prvi primjerci, sprovedena istraživanja i izdanja tih musafa u printanom i elektronskom formatu ruše zablude da Kur’an koji muslimani danas imaju nije originalni Kur’an…

– Božji poslanik je lično nadzirao pisanje kur’anskog teksta

Kad god bi Božji Poslanik s.a.v.s. primio Objavu, najprije bi objavljene ajete naučio napamet, a zatim ih citirao ashabima r.a., koji bi ih, također, naučili napamet. Odmah nakon toga, Božji Poslanik je tražio od pisara da zapišu ono što je objavljeno, poslije čega bi provjerio zapisano. Muhammed a.s. je bioUmmijj, poslanik koji nije znao ni čitati ni pisati.

Zato je sve objavljene ajete citirao ashabima koji su ih zapisivali. Nakon toga je tražio da prouče ono što su zapisali. Ako bi se desila bilo kakva greška, Poslanik bi odmah reagirao i tražio da se ispravi. Isto tako, on je povremeno provjeravao ono što su ashabi ranije zapisali i naučili napamet od Kur’ana. Na taj način je Kur’an zapisan pod direktnom kontrolom Božjeg poslanika Muhammeda s.a.v.s.

 -Redoslijed kur’anskih sura i raspored ajeta su Božja odredba

Kur’an je objavljivan u periodu od 23 godine, dio po dio, u skladu s potrebama. Kur’an nije kompletiran onako kako je objavljivan Božjem Poslaniku. Njegov raspored je određen putem objave od Allaha. Uzvišeni Allah je Svom Poslaniku s.a.v.s. direktno naređivao kakav treba biti raspored ajeta i sura.

Zato je Božji Poslanik pisarima nalagao u kojoj suri i iza kojeg ajeta moraju biti zapisani objavljeni ajeti. Svakog Ramazana Božji Poslanik je pred melekom Džibrilom učio sve što je od Kur’ana do tada objavljeno, uključujući i redoslijed ajeta. U toku posljednjeg Ramazana, prije nego je preselio na Ahiret, dva puta je pred Džibrilom proučio cijeli Kur’an.

Iz ovoga se vidi da je Kur’an kompletiran i provjeravan još za života Božjeg Poslanika. On je provjeravao i ono što su ashabi napamet naučili i ono što su pisari zapisali.

-Kur’an je sakupljen u jedan Mushaf

Kompletan Kur’an je zapisan još dok je Božji Poslanik bio živ, zajedno sa redoslijedom ajeta i sura. Međutim, Kur’an nije bio napisan na materijalu iste vrste; neki dijelovi su bili napisani na kamenu, neki na životinjskim kožama, neki na palminim listovima… Nakon smrti Božjeg Poslanika s.a.v.s., Ebu Bekr, prvi halifa, naredio je da se sav kur’anski tekst prepiše na materijalu iste vrste i ukoriči u jedan Mushaf. Tako je Časni Kur’an prvi put ukoričen u tvrdi povez i ništa se od njegovog teksta nije moglo zagubiti.

-Osman je napravio nekoliko kopija originalnog rukopisa

Mnogo ashaba je zapisivalo sve što je objavljeno Božjem Poslaniku s.a.v.s. Pošto Božji Poslanik nije verificirao šta je svaki od njih zapisivao, postojala je realna opasnost da su neki pogriješili u nekim dijelovima, pa čak i da su neki dijelovi Kur’ana, možda, i nedostajali. Možda neki ashabi nisu zapisali samo ono što su direktno čull od Božjeg Poslanika. Ashabi su za vrijeme trećeg halife, Osmana r.a., strahovali od mogućih sukoba oko različitog rasporeda kur’ansicih sura.

Osman r.a. je od Hafse r.a., Poslanikove supruge, pozajmio originalni Mushaf, čiji je tekst odobrio lično Allahov Poslanik. Zatim je pozvao četiri ashaba koji su bili pisari Allahovog Poslanika s.a.v.s., na čelu sa Zejdom ibn Sabitom, i naredio im da Kur’an prepišu u nekoliko perfektnih primjeraka. Te Mushafe je poslao u razne krajeve velike islamske države.

Kopija orginalnog Kur’ana u Topkapi palati u Istanbulu, foto IRCICA

Bilo je i drugih primjeraka Kur’ana koje su neki ljudi imali kod sebe, ali je postojala opasnost da nisu kompletni i da su imali grešaka. Osman r.a. je pozvao muslimane da unište sve neautorizirane kopije koje se ne slažu s originalnim tekstom kako bi se Kur’an sačuvao. Dva primjerka kopija originalnog Kur’ana postoje i danas: jedan je u Taškentu (Uzbekistan), a drugi u Istanbulu.

­­_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Islamski istraživački centar za historiju, umjetnost i kulturu (IRCICA) objavio je prije sedam godina, tačnije u julu 2015. godine najstarije primjerke Kur’ana iz prvog vijeka po Hidžri, koji se nalaze u važnim bibliotekama i muzejima širom svijeta.

Objavljivanjem mushafa u štampanom i digitalnom obliku, kao rezultat pedantnoga rada, IRCICA je po prvi put u svijetu napravila važan iskorak.

Generalni direktor IRCICA, Halit Eren je u svojoj ocjeni na ovu temu objasnio detalje projekta i proces spajanja dijelova mushafa.

Eren je naveo da su kao IRCICA počeli da rade na dobijanju primjeraka Mushafa, pripremajući ih za objavljivanje i objavljivanje 2005. godine.

“Od istraživanja do objavljivanja, stručni tim formiran u IRCICA-u, uključujući dr Tayyara Altikulaca i mene, pratio je proces. Ovi mushafi, koji su pisani kufi i hidžazi kaligrafijom, čitani su i prepisivani red po red od početka do kraja, slovo po slovo sa postojećim mushafima. Bivši predsjednik Uprave za vjesrke poslove- Diyaneta  Dr. Tayyar Altikulac, izvršio je proučavanje i poređenja od slovo po slovo, riječe po riječi sa velikim strpljenjem i pedantnošću. Ova djela koja pripadaju prvom vijeku po Hidžri ne prelaze broj prstiju jedne ruke. Počeli smo od najbliže kopije, one što se čuva se u Muzeju palate Topkapi i objavili smo faksimil Mushafa koji se pripisuje Hz. Osmanu. Objavili smo akademsko izdanje upoređujući ga sa mushafima koje imamo. Pregledali smo i objavili Mushaf iz Topkapije uz dozvolu Ministarstva kulture. Međutim, nismo mogli da uradimo karbon test , iako smo željeli”, rekao je tada Eren.

Jedan od najstarijih primjeraka Kur’ana na svijetu danas se čuva u ćeliji izgrađenoj u Beylerberi džamiji u Taškentu. Tvrdi se da je Mushaf Hz. Osmana. (vidjeti Dr. Osman Keskioglu, Poznavanje Kur’ana, Ankara, 1989; str. 137-138).

U Muzeju turske i islamske umjetnosti u Istanbulu postoje sljedeći historijski mushafi: Mushaf sa potpisom Osmana i naznakom da je napisan 30. godine po hidžri, kopija sa potpisom Hz. Alije, kopija koja ukazuje na pisanje Hz. Alije, te Egiptu, primjerak, koji je prvi put pronađen u Fuštatu, bio je jedan od mushafa pisanih u doba Osmana, a potom je poslat u Sultan Gavri džamiju, a odatle je prebačen u džamiju Hz. Huseina.

Na Univerzitetu u Birmingemu u Engleskoj 2015. godine otkriven je jedan od najstarijih dijelova Časnog Kur’ana ikada pronađenih. Ispitivanje ugljenika pokazalo je da je rukopis na dva svitka star 1.370 godina.

„Uvjeren sam da će ovo izuzetno uzbudljivo otkriće izazvati veliku radost u islamskom svijetu“, rekao je tada Mohamed Isa Vejli, specijalista za rukopise u Britanskoj biblioteci.

Navedeno je da je Kuran, napisan na hidžaz arapskom jeziku, u Biblioteci Univerziteta u Birmingemu pronašao ga je  doktorand koji je pregledavao knjige i dokumente sa Bliskog istoka.

Suzan Voral, direktorka specijalnih kolekcija na Univerzitetu u Birmingemu, rekla je da je na prijedlog njenog doktoranta primenjen test ugljenika da bi se utvrdila starost rukopisa i da ih je rezultat testa iznenadio.

„Imati jedan od najstarijih Kur’ana na svıjetu na našem univerzitetu bilo je nešto što nismo mogli da zamislimo“, rekao je Vorall.

Vjeruje se da je osoba koja ga je napisala, živjela o u isto vreme kada i Muhamed a.s.

Testiranje na Radio Carbon Accelerator Jedinici Univerziteta u Oksfordu otkrilo je da su stranice napisane između 568. i 645. godine.

Dejvid Tomas, profesor hrišćanstva i islama na Univerzitetu u Birmingemu, rekao je: „Ovi rukopisi pripadaju prvim godinama islama. Mislimo da je pisar čak poznavao i Poslanika“, rekao je.

Podsećajući da su dijelovi Kurana prvi put pisani na pergamentu, kamenu, palminom lišću i kamiljim lopaticama, Tomas je rekao da je sveta knjiga kasnije pretvorena u knjigu 650. godine i da ju je distribuirao treći halifa Osman bin Afan.

Rukopisi Kur’ana su među oko 3.000 knjiga i dokumenata koje je prikupio Alfons Mingana, član Kaldejske crkve koji je rođen u Iraku i donio ih je u Englesku 1920-ih.

______________________________________________________________________________________________________________________________

-Znaci interpunkcije su dodati radi nearapa

Originalni rukopis Kur’ana nema znake interpunkcije koji u arapskom jeziku označavaju samoglasnike. To su fetha, kesra i damma. Arapima ne trebaju znaci interpunkcije, niti tačke kod pojedinih harfova, zato što im je to matemji jezik. Međutim, muslimanima nearapima je bilo teško učiti Kur’an bez tih dodatnih znakova. Ovi znaci su prvi put dodati kur’anskom tekstu za vrijeme hilafeta petog Umejjevićevog halife, Malika ibn Mervana (66-86. po hidžri / 685-705. nove ere).

Neki ljudi kažu da današnji Kur’an sa tačkama i znacima interpunkcije nije Kur’an koji je postojao za vrijeme Muhammeda s.a.v.s. Međutim, oni zaboravljaju da riječ Kur’an znači recitiranje, učenje. Zato je očuvanje učenja Kur’ana bitno, bez obzira da li se njegov tekst pisao znacima interpunkcije ili ne. Ako su izgovor i pisanje arapskih riječi isti, onda im je i značenje isto.

 –Allah je lično obećao da će čuvati Kur’an

Uzvišeni Allah je obećao u Kur’anu: „Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjetir (E1-Hidžr, 9)

Autor: dr. Zakir Naik, AA

Preveo: Senad Redžepović

Izvor: Duhovnost, AA

Povezane vijesti