Aktuelno Društvo Ekonomija Globus

Najsnažnija kriptovaluta na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji, Bitkoin, pala je za 8,9 posto i sada vrijedi 24 hiljade dolara, što je najniži nivo od decembra 2020. godine.

Veliki pad najjače kripto valute, 13.6.22

Bitcoin je pao na azijskom trgovanju na najniži nivo u posljednjih 18 mjeseci, pod uticajem zabrinjavajućih podataka o inflaciji u Sjedinjenim Američkim Državama koji su izazvali averziju investitora prema ulaganjima u rizičnu imovinu, javlja Bloomberg.

Najsnažnija kriptovaluta na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji pala je za 8,9 posto i sada vrijedi 24.903,49 dolara, što je najniži nivo od decembra 2020. godine.

Oslabili su i drugi digitalni tokeni budući da rasprodaja uzima maha, a indeks MVIS, koji mjeri vrijednost 100 vodećih kriptovaluta, pao je za 9,7 posto.

Pojedini čak procjenjuju da bi se bitcoin mogao spustiti ispod 15.000 dolara, pa čak i na jednocifren iznos u hiljadama dolara zbog cjelokupnog makrookruženja i nivoa straha koji je zahvatio tržište.

Izvor:Al jazeera/Snews

Aktuelno Ekonomija Globus

Cijena Bitcoina porasla je za više od 10 posto i u petak je bila veća 30.000 dolara, javlja Anadolu Agency (AA).

Vrijednost bitcoina, najznačajnije kriptovalute počela je rasti nakon što je u četvrtak bila manja od 27.000 dolara zbog paničnih rasprodaja investitora.

Prethodna najniža vrijednost zabilježena je 28. decembra 2020. godine, kada je iznosila 26.144 dolara.

Najpopularnija svjetska kriptovaluta izgubila je 55 posto vrijednosti za samo šest mjeseci nakon što je u novembru dostigla najviši nivo svih vremena od 69.000 dolara.

Ukupna vrijednost kripto tržišta u petak u 5.29 GMT iznosila je 1,31 bilion dolara.

Izvor: AA

Aktuelno Društvo Ekonomija Globus

Broj bitkoina koji su izrudareni i pušteni u opticaj dostigao je 19 miliona, javlja Anadolu Agency (AA).

Na dan nastanka bitcoina 3. januara 2009. godine broj bitcoina u opticaju bio samo 50, ovaj broj konstantno povećavao korištnjem posebnih uređaja za rudarenje.

Kada broj bitcoina dosegne 21 milion, rudarenje će prestati. Stručnjaci predviđaju da će sva proizvodnja bitcoina završiti 2140. godine, obzirom da se proizvodnja u prosjeku prepolovi svake četiri godine.

Iako su troškovi rudarenja porasli, povećanje vrijednosti bitcoina u odnosu na protekle godine uzrokovalo je povećanje prihoda onih koji rudare ovu kriptovalutu.

Ukupan prihod koji su oni ostvarili na bitcoin mreži prošle godine iznosio je više od 15 milijardi dolara.

Bitcoin je najpopularniji među kriptovalutama sa tržišnom kapitalizacijom većom od 870 milijardi dolara, zbog čega privlači pažnju i investitora i rudara.

Kriptovalutom, koja je svoj istorijski vrhunac doživjela kada joj je vrijednost prešla 68.000 dolara u novembru prošle godine, posljednjih se sedmica trgovalo po cijeni od 40.000 dolara.

Aktuelno Ekonomija

Bitkoin kriptovaluta ima sve karakteristike novca, a njegova prednost u odnosu nacionalne valute je što je fiksnog broja i ne može se doštampavati. Bitkoin je zapravo deflatorna valuta, a sve transakcije bitkoina koje su se ikad desile zapisane su na internetu u okviru takozvanih blokova – blokova informacija koji su povezani u nerazdvojivi niz, po čemu je blockchain i dobio naziv.

Zakonom o digitalnoj imovini regulisano je da se prihodi od digitalne imovine oporezuju porezom na kapitalni dobitak, pri čemu je poreska stopa 15 odsto. Kapitalnim dobitkom smatra se razlika između kupovne i prodajne cene.

“Ako je osoba kupila kriptovalutu za 10.000 dinara, a onda je prodala za 15.000 dinara, ta osoba bi trebalo da plati porez od 15 odsto na 5.000 dinara, kada podnese poresku prijavu sa dokazom o kupovnoj i prodajnoj ceni. U ovom slučaju taj porez bi iznosio 750 dinara”, pojašnjavaju iz udruženja Belgrade Crypto Community.

Dodaje i da se tek očekuju izmene i dopune koje će bliže definisatu kako se tačno podnosi ovaj dokaz.

Kada da investirate?

Foto: Shutterstock/Wit Olszewski

Oni koji su zainteresovani da investiraju u bitkoine trebalo bi da znaju kako se kretala cena bitkoina u prošlom periodu, i od čega sve cena bitkoina zavisi.

“Vrlo je bitno da kupac ne bude podložan uticaju mase koja će, kao i uvek, reagovati pozitivno (hype) kada je cena najviša i reagovati negativno (fud) kada je cena niža. Jer upravo kada je cena niža treba investirati. Međutim, predvideti kada je tačno cena niža je već malo teže. Najbolje bi bio ako bi budući investitor bio deo neke kriptozajednice jer bi mu to dosta olakšalo kupovinu”, kaže Marija Blešić iz Belgrade Crypto Community.

Rudarenje, kako objašnjava, fukcioniše tako što mašine rešavaju algoritamske zadatke i time “otvaraju” blokove u okviru blokčejna.

Kada mašina reši algoritamski zadatak dobiće nagradu u vidu te kriptovalute. Rudarenje možemo da zamislimo kao rešavanje neke vrste sudokua: bilo ko može da rešava, ali onaj koji tačno i najbrže reši dobiće nagradu. Različite kriptovalute imaju različite algoritme za rudarenje, zahtevaju različitu opremu, različit nivo investicije u nju, ali i različitu dobit na kraju.

Za one koji bi želeli da budu dio kripto ere, a nemaju previše iskustva – kupovina na berzi je rešenje, savetuje sagovornica Ekapije, dok je rudarenje, pak, predviđeno za one koji imaju malo više tehničkog znanja, te i nije previše preporučljivo za totalne početnike.

Opcija da neko dođe do kriptovalute može biti i prodaja proizvoda i usluga za kriptovalute. Ukoliko osoba ima neki svoj biznis ili hobi – može uplate ili donacije da prima u kriptovalutama.

Oprema za rudarenje može biti ozbiljan izdatak

Cena opreme za rudarenje zavisi od vrste opreme i od količine.

“Ako pričamo o ozbiljnom rudarenju to jeste izdatak, ali onda je bolje pitanje: Za koliko vremena bi se ta inicijalna investicija povratila? Da bi rudar to znao morao bi da istraži isplativost rudarenja date kriptovalute. U tu računicu ulazi količina kriptovalute koja može da se izrudari i proda po tržišnoj vrijednosti, a oduzme cena opreme, struje, održavanja i ostalih rashoda uključujući i porez. Rudari imaju na umu i da tržišna cena valute koju rudare može da poraste, te ukoliko odmah ne moraju da prodaju na berzi – ostvariće dodatni profit”, navodi sagovornica.

Oblast kriptovaluta je relativno mlada i tek joj predstoji dalji razvoj, ali će bitkoin, kako smatraju upućeni, biti sredstvo za čuvanje vrijednosti .

izvor:ekapija

Aktuelno Društvo Ekonomija Globus

Bitkoin i druge digitalne valute snažno su pale jutros brišući preko 260 milijardi dolara vrijednosti kripto tržišta.

Na današnjem trgovanju oko 14:06 sati po pekinškom vremenu, cijena bitcoina iznosila je 49.281,40 dolara, što je pad od skoro 10 podsto u poslednja 24 sata, prema podacima CoinDeska, prenosi Tanjug.

Etereum se spustio na 2.202,05 dolara, ili za više od 11 procenata. XRP, peta po veličini svjetska kriptovaluta, stropoštala se za više od 22 posto, pokazuju podaci sa web sajta za praćenje cijena CoinMarketCap.

Time je zbrisano oko 260 milijardi dolara vrijednosti sa cijelog tržišta kriptovaluta.

Za sada nije jasan uzrok ovako masovne rasprodaje, ali je poznato da su kriptovalute podložne ekstremnim promjenama cijena.

Izvor:Agencije

Aktuelno Ekonomija Globus Srbija

Jedni predviđaju rast do 20.000 dolara, a drugi su skeptični jer su nakon ranijih skokova slijedili padovi.

Bitcoin je skočio za 9,2 odsto i vrijedi 15.301 dolara, što je na najvišem nivou od januara 2018. Sve to je pokazalo da su strahovi zbog neizvjesnih američkih izbora i razvoja pandemije bili neopravdani, kada se govori o kriptovalutama, konstatira portal startit.rs, koji se bavi razvojem domaće IT zajednice, promociji preduzetništva, inovacija i dijeljenju znanja.

Gotovo istovremeno iz Ministartsva pravde SAD stiže vijest o zaplijeni bitcoina u vrijednosti od milijardu dolara, što je najveća akcija zaplijene kriptovaluta u historiji te institucije.

Na rast digitalne valute su utjecale značajne investicije, poput Square Inc. i Paul Tudor. Pristalice tvrde da bitcoin može biti diverzifikator u vremenima neizvesnosti, pa bi događaji poput zatvaranja širom Evrope usljed pandemije ili kašnjenja rezultata izbora u SAD-u mogli da podstaknu njegov porast.

Cijena bitcoina na današnji dan, 16. novembra 2020. je 1.665.938,13 RSD.

Izvor: https://startit.rs/