– Danas se u Turskoj obilježava deveta godišnjica neuspjelog pokušaja državnog udara koji se dogodio u noći između 15. i 16. jula 2016. godine. Taj krvavi događaj izvela je frakcija unutar turske vojske, za koju se smatra da je bila pod uticajem terorističke organizacije FETO, predvođene
Kolumna
Foto: MC Srebrenica (arhiv) Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista Teško mi je. Bolan je 11. jul. Svake godine sve više. Bolan je zbog sjećanja koja ne blijede, zbog rana koje ne zacjeljuju, zbog ćutanja koja odjekuje kroz savjest čovječanstva Stanem. Razmislim. Zapitam se gdje je istina, trideset godina kasnije? Jedina istina je 8372 mezara […]
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista Draga braćo i prijatelji Bošnjaci, Kroz vrtloge historije, kroz gorke trenutke poricanja i ponosne riječi otpora, stajala je vaša zastava kao živa zakletva, vidljivo lice nevidljive vjernosti. Ona je bila riječ kad su riječi bile zabranjene, ime kad su imena branili, domovina kad je domovina osporavana. Nije bila samo […]
Četnici nisu nikakvi “rodoljubi” već dželati historije. Pavle Đurišić, kojeg Joanikije poredio sa Pavlom Orlovićem (izmišljenom mitskom ličnošću!), nije simbol junaštva, već simbol zločina. Njegova “vojska” u Sandžaku i istočnoj Bosni ostavila je za sobom genocidne tragove.
U Sandžaku i Srbiji nekažnjivost nasilja nad novinarima i medijima traje decenijama.
Tog dana, 1999. godine, kod Kaluđerskog Laza, (Husaja) na teritoriji Crne Gore, ubijeno je 21 civilno lice albanske nacionalnosti žene, djeca, starci. Bježali su iz ratnog užasa sa Kosova, tražeći zaklon, spas, možda nadu. Umjesto toga, naišli su na smrt.
Vaši potezi nisu samo politički – oni su moralna sramota. Vi više ne predstavljate nikoga osim sebe, a narod to vidi, pamti i bilježi.
Na današnji dan, sjetimo se i važnosti nacionalnog imena Bošnjak, koje je zasjalo i zaživjelo u Crnoj Gori kao izraz historijske istine, kulturne samosvijesti i duhovne zrelosti.
Taj 1. mart 1992. godine bio je potvrda viševjekovne borbe, povratak državnosti, krvlju i suzama natopljena zakletva da Bosna i Hercegovina neće biti ničija do svoja.
Zbirka Pjesme iz zatvora Faiza Softića nije samo lirsko svjedočanstvo jednog zatočeništva – ona je pjesnička hronika zatvora u svim njegovim oblicima: fizičkom, društvenom, egzistencijalnom, istorijskom, ali i unutrašnjem, onom koji svako od nas nosi u sebi.
Najnoviji komentari