Aktuelno Bosna i Hercegovina

Danas se obilježava “Dan bijelih traka”, sjećanje na ubijene Prijedorčane

U znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline, nekoliko organizacija predvođenih predstavnikom roditelja ubijene djece Prijedora Fikretom Bačićem, danas se obilježava Dan bijelih traka.

Iako svake godine obilježavanju prisustvuje nekoliko hiljada građana Prijedora, za ovogodišnji Dan bijelih traka zbog pandemije koronavirusa odobreno je okupljanje do 50 osoba.

Bačić naglašava da će samo obilježavanje biti simbolično, kao i svake godine, mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća za 102 ubijene djece iz Prijedora, ali da je poruka koju žele poslati vrlo snažna, a to je ukazati svim institucijama, domaćim i međunarodnim, da vlasti Republike Srpske još uvijek diskriminiraju povratnike te da oni nemaju ista prava kao i građani srpske nacionalnosti.

“Nemamo pravo da postavimo spomen-obilježje našoj ubijenoj djeci, iako .

U Prijedoru, Sarajevu i više gradova u Bosni i Hercegovini danas se obilježava “Dan bijelih traka”, povodom masovnh ubistava i progona civilnog stanovništva od strane srpskih snaga na području Prijedora od 1991 do 1995. godine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je ovim povodom poručio da “nikada nećemo zaboraviti 3176 ubijenih Prijedorčana i danas je dan kada odajemo pijetet tim nedužnim žrtvama”.

“Simbolika bijelih traka ostaje strašna opomena šta su zločinci počinili nad nesrpskim, u najvećoj mjeri bošnjačkom stanovništvom Prijedora. Sjećanje i opomena su jedini put ka tome da nikada više ne dozvolimo da nam se ponovi zlo koje nam se dogodilo u periodu 1992-1995”, napisao je Džaferović na društvenim mrežama.

Napad na Kozarac

Od 24. do 26. maja 1992. srpske snage izvršile su napad na Kozarac u opštini Prijedor. Nakon zauzimanja Kozarca bošnjačko stanovništvo je proterano i odvedeno u logore Omarska, Keroterm i Trnopolje. #pamtimoCeo film Zločini pred Tribunalom: Prijedor 👉 https://www.youtube.com/watch?v=egxYAmDXZAc

Gepostet von Fond za humanitarno pravo am Dienstag, 26. Mai 2020

U Prijedoru obilježavanju prisustvuju predstavnici organizacija “Kvart”, “Jer me se tiče”, “Oštra nula” te još nekoliko prijateljskih organizacija. Dan bijelih traka biće obilježen i u Sarajevu, Kaknju, Tuzli, u Zagrebu te u Holandiji, Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj.

Među brojnim objavama i reagiranjima povodom ovog dana je i ono autora više knjiga i pibliciste Jusufa Džafića koji nvodi da je 31. maj Dan bijelih traka, dan kada je Republika Srpska, kopiraju Hitlerovu Njemačku, pokazala ponovo svoje fašističke namjere.

“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice.”,  proglas Radija Prijedor, 31. maja 1992. godine, čitale spikerice Senija Džafić i Jadranka Vejo-Rečević.

Dan bijelih traka obilježen je u Sarajevu. Na Ajfelovom mostu na Skenderiji postavljen je privremeni memorijal sa imenima ubijene djece Prijedora.

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša Mirsad Duratović podsjetio je da su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice” glasio je poziv na radiju.

Duratović je rekao kako je prvi put nakon Drugog svjetskog rata naređeno da se na takav način obilježi jedna etnička zajednica koja je, istakao je, sistemski odvođena u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm te ostale logore, koje je mali broj njih preživio.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

Vlasti bosanskih Srba su 31. maja 1992. godine u Prijedoru izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, i čiji je konačni ishod bio uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Članovi Evropske posmatračke misije su posvjedočili da su čak u avgustu 1992. tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su živjeli i Srbi i Muslimani vidjeli bijele zastave na muslimanskim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovništa koja je uslijedila uporedio sa genocidom.

3172 ljudi je ubijeno, na hiljade je zatočeno, mučeno, deportovano ili silovano i Prijedor kao zajednica se promijenio zauvijek.

Opštinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama ove genocidne kampanje na bilo koji način odali poštu za patnje kroz koje su prošli. Lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zločini počinjeni u Prijedoru, uprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika u spomen prijedorskim žrtvama u gradu nije dozvoljen, a pristup mjestima zločina onemogućuju mnogi uključujući i Acelor-Mittal, kompanija koja je danas vlasnik lokacije na kojoj se nalazio zloglasni logor Omarska.

 

Povezane vijesti