Lice dana

Dr Adnan Mehonić

Genijalac i ekspert u oblasti nanotehnologije, porijeklom iz Prijepolja, Dr Adnan Mehonić (rođen 1987. u Sarajevu) je profesor (docent) na University College London, Fakultet za elektroniku i elektroinženjering, i naučni član Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije (Research Fellow of Royal Academy of Engineering).

Završio je Bachelor studij na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2006. kao najbolji student i dobitnik je nagrade “Zlatna značka”. Magistrirao je na University College London (UCL) u oblasti nanotehnologije i dobitnik je “Oxford Instruments Award” za najbolji magistarski rad u 2009. Titulu doktora nauka elektronike i elektrotehnike na UCL dobio je 2013., te je njegov doktorski rad ocijenjen kao jedan od tri najbolja u 2013. godini. Od 2013 do 2017 radio je kao postdoktorski naučni istraživač (Research Associate) na UCL-u, a od 2017. je naučni član Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije (Research Fellow of Royal Academy of Engineering). 2019. godine izabran je na profesorsku (docentsku) poziciju na Fakultetu za elektroniku i elektroinženjering na UCL-u.

Autor je preko 35 radova objavljenih u prestižnim naučnim časopisima (uključujući Nature časopise) i preko 60 konferencijskih radova i izlaganja.

Ima 5 međunarodnih patenata i nagrađen je UCLB-om “One to Watch Award” za najinovativnijeg istraživača UCL-a u 2015. godini. godine na UCL.

On nije tipični akademik, suosnivač je “Intrinsic”, kompanije koja se bavi inovacijama nanouređaja. Trenutno je glavni tehnički direktor u kompaniji.

Svakodnevno radi na transferu znanja prema Bosni i Hercegovini!

Website: https://www.ee.ucl.ac.uk/~uceeadm

Abstrakt:

Razvoj umjetne inteligencije u posljednjoj deceniji predstavlja jedan od najznačajnijih tehnoloških napredaka u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija. Umjetna inteligencija je dovela do ogromnih poboljšanja u svakodnevnom životu, te je omogućila rješavanje sofisticiranih problema koji su do sada bili ograničeni samo na ljudsku aktivnost (kao što je ljudski govor, vožnja automobila ili kreativno razmišljanje). Međutim, elektronska tehnologija je još uvijek daleko od ekonomičnosti i funkcionalnosti sistema kojeg želimo emulirati. Trenutačni elektronski sistemi troše preko stotinu hiljada puta više energije za izvršavanje samo malog dijela aktivnosti koje ljudski mozak vrši svakodnevno. Zašto pametni asistenti na našim mobitelima nisu u stanju da funkcioniraju bez pristupa internetu, šta je potrebno da bi umjetni sistemi bili istinski autonomni i fleksibilni, kako nas biološki sistemi inspirišu u razvoju umjetnih sistema, šta je neuromorfološki inženjering, zašto su neuroni i sinapse efikasniji od tranzistora u elektronskim uređajima samo su neka od pitanja o kojima ćemo govoriti u ovom predavanju.

Izvor: Asocijacija za napredak nauke i tehnologije, Bosnia & Herzegovina Futures Foundation

Foto: Adnan Mehonić, privatna arhiva

Povezane vijesti