Gorčin Dizdar

„I za mene su stećci u Sandžaku bili svojevrsno otkriće. Doktorirao sam na temu stećaka i bilo mi je poznato da stećaka ima i na ovom području, ali obično se govori o graničnom području sa Bosnom i Hercegovinom u Srbiji i Crnoj Gori, a nisam bio svjestan da je kompletan Sandžak bogat tim lokalitetima i da se taj teritorij prostire čak do kosovske granice u Crnoj Gori. Jako je bitno da se to naučno utvrdi, da se objave adekvatni članci i da se kompletan Sandžak uvrsti kao punopravni član porodice teritorija na kojima se prostiru stećci. To će nam pomoći da dođemo do nekih odgovora jer još uvijek nije jasno koji su najstariji, koji su kasniji. Jako bi bilo korisno da se formira neka vrsta instituta koji bi se time bavio. Treba, naravno, biti baziran u Bosni i Hercegovini, ali to treba biti međunarodni institut kojim bi taj fenomen, konačno, bio dovoljno proučen i poznat, te dobio pažnju koju zaslužuje u čitavom svijetu“.

„Stećci su spomenici koji su uvijek u nekoj harmoniji i dijalogu sa svojim prirodnim okruženjem. To nisu spomenici koji su smješteni u muzeju, crkvi ili nekoj drugoj građevini, nego ljudi koji su ih postavljali pažljivo su razmišljali o lokalitetima. Ako idete u istraživanje stećaka, uvijek idete u istraživanje vaše okoline i vaše prirode, i na kraju krajeva i ljudi koji i dan-danas žive na tim područjima. Bavljenje stećcima ujedno znači i bavljenje prirodom, društvom, društvenim oblicima, kulturom, identitetom, čak i ekonomijom.“

Dr. Gorčin Dizdar, ekspert za stećke, historičar umjetnosti i unuk Mehmedalije Maka Dizdara, u razgovoru za SNEWS na promocoji projekta “Stećak Map” u Sjenici 7. novembra 2025. godine.