19 Aprila, 2024
Aktuelno Knjigofil Kultura

Haris Plojović najbolji mladi pisac

Uzimajući u obzir vrijednost spomenutih rukopisa, stručni žiri odlučio je da književna nagrada “25. novembar” za mlade pisce bude dodijeljena Harisu Plojoviću za zbirku pjesama Tespih. Pisana u slobodnom stihu, ova sasvim moderna zbirka donosi sedamdeset i tri pjesme.

Piše: HAMZA RIDŽAL, predsjednik stručnog žirija za mlade pisce

Nagradu “25. novembar” utemeljio je prije šest godina sedmični list Stav uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke, a dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018), Tvrtko Kulenović (2019), Halil Tikveša (2020) i Ivan Kordić (2021).

Stručni žiri tokom prošle godine činili su prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Almir Bašović, književnik Almir Zalihić, prof. dr. Sead Šemsović, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, doc. dr. Nehrudin Rebihić i glavni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović.

Od 2019. godine nagrada “25. novembar” dodjeljuje se i u kategorijama za knjigu godine. U 2019. godini nagrada “25. novembar” prvi put u sarajevskoj Vijećnici dodijeljena je u kategoriji “knjiga godine” književniku Asmiru Kujoviću za knjigu Nestorov pehar. Godine 2020. nagrada za knjigu godine uručena je dr. Esadu Zgodiću za trilogiju Naučnici i upravljanje državom. U 2021. godini nagrada za knjigu godine pripala je književniku Dragoslavu Dedoviću za knjigu Zemlja pod abažurom.

Jedini bosanskohercegovački sedmični list Stav u 2020. godini proširio je nagradu “25. novembar” s kategorijom “mladi pisci” te raspisao javni konkurs za najbolje neobjavljeno književno djelo (poezija, proza, drama) na bosanskom jeziku. Stručni žiri dodijelio je 2020. godine u kategoriji “mladi pisci” nagradu Ahmedu Kurti za knjigu pjesama Nebeski senat. U 2021. godini laureat nagrade za mlade pisce bio je Nermin Šehić s knjigom pjesama Ranjenik. Imenom nagrade i datumom proglašenja pobjednika sedmični list Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine.

Na ovogodišnji konkurs nagrade “25. novembar” za mlade pisce pristiglo je trinaest rukopisa. U uži izbor stručnog žirija uvrštena su četiri djela: Negacije Ersana Muhovića, Priviđenje Đane Handžo Feriz, Tespih Harisa Plojovića i Dva zla i jedno dobro Kerima Sefera.

Muhović i Plojović poslali su zbirke pjesama, a Handžo Feriz i Sefer prozna djela. Važno je istaknuti da su Sefer i Muhović i ranijih godina učestvovali u konkursu te da su obojica ulazili u uži izbor. Ovi mladi talenti pokazuju nadarenost i književni talent, ali i spremnost da rade na vlastitom stilu. Ispisujući poeziju kao potragu za ontološkim dimenzijama vlastitog identiteta, Muhović je zagazio u intertekst, posebno registar bošnjačke divanske književnosti, pokazujući da klasični motivi mogu biti inspiracijom i za savremene mlade autore. S druge strane, s pričom smještenom u jedan savremeni kontekst, ispisanom na palimpsestu postmodernih književnih postupaka, Sefer je s romanom Dva zla i jedno dobro pokazao da umije pričati priču i vješto manipulirati narativnim tehnikama, te se možemo nadati da će ovaj autor pronaći autentični književni glas za kojim traga.

Đana Handžo Feriz i Plojović prvi put su ove godine konkurirali za nagradu i svojim djelima privukli pažnju stručnog žirija. Prozni rukopis Đane Handžo Feriz, u kojem do izražaja dolazi autoricina sposobnost izgradnje likova, bavi se temom migracija ka Zapadnoj Evropi. Ispisujući djelo koje se stilski kreće od dnevničkih zapisa do porodične hronike, Handžo Feriz je ispod površine osnovnog narativnog diskursa protkala slojeve identitarnih i kulturoloških kodova, u čemu je posebna vrijednost Priviđenja.

Uzimajući u obzir vrijednost spomenutih rukopisa, stručni žiri odlučio je da književna nagrada “25. novembar” za mlade pisce bude dodijeljena Harisu Plojoviću za zbriku pjesama Tespih. Pisana u slobodnom stihu, ova sasvim moderna zbirka donosi sedamdeset i tri pjesme. Čest izostanak posebno istančanog osjećaja za ritam autor nadomješta pjesničkim slikama i čudesnom mogućnošću sažimanja semantičkih slojeva kroz kontraste. Bilo da pjeva o svome iskustvu ili pokušava dokučiti smisao narodnih običaja u Novom Pazaru, pjesnik uspijeva u jeziku zalediti trenutak i izgraditi upečatljive pjesničke slike.

Bez tehniciziranja i sintaksičkih igara, pokušaja da gradi rimu i zagazi u velike teme, Plojović je ipak pokazao poetsku suptilnost upečatljiviju i značajniju od one u finom vezu soneta. Po tome je, ali i po činjenici da smisao pjesme nerijetko otkrije tek u posljednjem stihu, blizak poljskom klasiku Różewiczu: Gestapo je četrdeset četvrte ubio mog brata Janoša / Njegovu smrt smo sakrili od majke / Majka nas je prozrela / I to isto sakrila od nas – pjeva Różewicz. Ugledajući se na ovakav princip pisanja pjesme, Plojović izbjegava velike teme kakve je Różewicz majstorski uspijevao misliti u svega četiri stiha, ali ipak gradi pjesničku priču čiji kraj oneobičava svakodnevnicu: Poslije dugo vremena / Promijenio sam grad, / Kuću i ulicu. / Gledaju me ljudi / Podozrivo, /  Starija gospođa / Uljudno mi reče: / Nisam vas ranije viđala ovdje. / Nisam ni ja.

Efekt oneobičavanja pjesnik postiže i uvođenjem leksema iz različitih jezičkih registara, ali istinsko umijeće pokazuje spajanjem različitih, nekada i prividno isključivih jezičkih svjetova u smislena pjesničke cjeline. Od huke aviona i eksploziji bombi što padaju s neba, naprimjer, ostaje samo zvuk okruglih zrna naninog tespiha. Birajući pojam “zrna” pri opisu naninog tespiha, pjesnik vješto uvezuje različite značenjske svjetove, praveći kontrast između užasa rata i smiraja molitve, istovremeno uspostavljajući asocijativne nizove što dovode do zaključka kako je i tespih vrsta oružja. Ipak, kontrast između avionske huke s neba i dodira tespiha, uspostavljenom u stilskom registru ratnog pisma, implicira nove slojeve semantičkih igara pod reflektorima društveno-političke stvarnosti na Balkanu s kraja 20. stoljeća. U tom smislu, Plojovića poezija itekako je društveno angažirana.

Pravo učešća imali su svi državljani Bosne i Hercegovine, kao i građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine u domovinskim zemljama i bosanskohercegovačkoj dijaspori starosne dobi do 30 godina.

Najbolji rukopis bit će nagrađen objavom knjige u tiražu od 1.000 primjeraka.

Generalni sponzor projekta nagrade “25. novembar” za mlade pisce jeste “BH Telecom”, ponosni partner jeste BBI banka, a sponzor Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

https://stav.ba/vijest/odluka-zirija-haris-plojovic-najbolji-mladi-pisac/7918

Povezane vijesti

%d bloggers like this: