26 Septembra, 2022
Aktuelno Društvo Srbija

Istraživanje: Sudije se boje novinara, tužioci se ne osjećaju sigurno, a pravosuđe smatra da novinari nisu stručni

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Partneri za demokratske promene Srbija (Partneri Srbija) predstavili su rezultate dva istraživanja o transparentnosti pravosudnih organa i saradnji pravosuđa sa medijima.

Vida Petrović Škero, sudija u penziji i autor istraživanja NUNS-a “Iskustvo i percepcije novinara o transparentnosti pravosuđa u Srbiji”, smatra da je ovo najobimnijije istraživanje kod nas o odnosu pravosudne institucije i novinara. Prema njenim riječima novinari smatraju da je pravosuđe zatvoreno, da sudije ne smiju sa njima da komuniciraju, a pravosuđe smatra da mediji i novinari nisu dovoljno stručni, i da krše mnoga prava. Škero je posebno apostrofirala činjenicu da je zaštita novinara pred pravosudnim organima „veoma labava“.

„Sudije se boje novinara koji će da ih izlože pritisku, a novinari smatraju da sudije rade pod pod pritiskom vlasti“, navela je Škero citirajući izjavu novinara iz fokus grupe da se dešava da “ novinar koji je bio u sudnici, dok stigne u redakciju, konstatuje da medij čiji novinar nije bio u sudnici već ima objavljenu informaciju sa suđenja. Mašinerija tabloida i vlasti kao da radi zajedno, a ništa se ne preduzima i nema volje institucija da se ovo promjeni”.

Kristina Kalajdžić, iz Partnera Srbije, ukazala je da veliki problem prestavlja što sudovi u 85 posto slučajeva ne objavljuju vijesti i saopštenja na svojim sajtovima, dok osnovna tužilaštva to ne rade u 72 posto slučajeva. Ona je posebno istakla problem nepostojanja odgovornosti i stvarnih sankcija za institucije koje ćute i koje su netransparentne u svom radu.

“U praksi ne postoje kazne za predsjednike sudova ili portparole za neodgovaranje na upit novinara, ili zbog neobjavljivanja vijesti na sajtovima. Stoga, nedostatak stvarne odgovornosti omogućava ovim insitutcijama da se sve više zatvaraju”, istakla je Kalajdžić.

Lidija Komlen Nikolić, iz Udruženja javnih tužilaca, rekla je da postoji trend otvaranja tužilaštava, ali da tužioci ne vole da se eksponiraju jer se ne osećaju sigurno.

“Komunikacija sa medijima je zapravo zaštita rada Tužilaštva”, navela je Komlen Nikolić dodajući da portparoli često nemaju odobrenja tužioca i to zato jer ih nisu pitali.

Ivana Obradović, sudija Višeg suda u Kragujevcu, istakla je da je za sliku pravosuđa bitna otvorena saradnja sa medijima. Prema njenim riječima neke sudije misle da će mediji loše da napišu o njima jer ih u startu svrstavaju u režimske, i da se tako brane.

“Nerealno je da svaki redakcija ima obučenog novinara za pravosuđe, ali je bitna dobra volja”, istakla je Obradović.

Istraživanje NUNS-a pokazalo je da se u radu novinari suočavaju sa velikim brojem barijera u dobijanju odgovarajućih podataka jer postoji nepovjerenje između predstavnika pravosudnih organa i novinara. Novinari su konstatovali i da postoji nedovoljna obučenost portparola u pravosudnim organima, koji bi trebalo da budu ključni izvor informacija za medije. Otuda se novinari često u izvještavanju okreću drugim izvorima podataka kao što su advokati, samostalni eksperti i drugi medijski izvori, a koji pružaju samo ograničene mogućnosti za objektivno izvještavanje.

Percepcija novinara je da pravosudne institucije i sudije ne ulažu trud u unaprjeđenje saradnje sa medijima i novinarima jer su često nedostupni za novinare. Ujedno, procedura za dobijanje sudskih odluka je spora. Redakcije najčešće nemaju novinare koji su specijalizovani isključivo za praćenje rada sudova i tužilaštava. Opterećenje novinara drugim poslovima u većoj ili manjoj mjeri onemogućava ih da redovno prate suđenja i tako na najneposredniji način dolaze do željenih informacija. Veličina sudnice često ne omogućava prisustvo svim novinarima koji žele da prate suđenje i novinari smatraju da su male sudnice bile izgovor sudijama da im se onemogući pristup u suđenjima.

Ujedno, zanemarljiv je broj novinara koji su prošli obuku o proceruralnom znanju za pravilno izvještavanje o svim fazama krivičnog postupka.

Rezultati izraživanja Partnera Srbije pokazuje da ne postoji ujednačen pristup u komunikaciji sudova, odnosno tužilaštava, bilo da se radi o informacijama koje su dostupne na sajtovima ovih institucija, odgovaranju na zahjteve za pristup informacijama od javnog značaja ili direktnoj komunikaciji i saradnji sudova i tužilaštava sa medijima. Ovo istraživanje je pokazalo i da komunikacija, bilo usmjena ili pisana, najviše zavisi od pojedinaca koji su unutar sudova, odnosno tužilaštava, zaduženi za komuniciranje sa javnošću.

Na osnovu pretrage sajtova sudova i tužilaštava uočena je neusklađenost u broju, vrsti i kvalitetu informacija koje su na sajtovima dostupne. Većina sudova i tužilaštava ne objavljuje vijesti o svom radu, čak ni kada se radi o postupcima za koje postoji povećan interes javnosti.

Kada se radi o postupanju po zahtevima za pristup informacijama od javnog značaja, ovo istraživanje je pokazalo da transparentnost sudova i tužilaštava opada ukoliko su predmet zahtjeva informacije koje su medijski interesantne i potencijalno uključuju nosice javnih funkcija.

Cijeli izvještaj NUNS-a “Iskustvo i percepcije novinara o transparentnosti pravosuđa u Srbiji” možete pronaći ovdje.

Snimak cijelog događaja nalazi se i na sajtu nuns.rs, kao NUNS-ovom youtube nalogu.

Izvor: NUNS/Miloš Miloradović

Foto: PrtSc https://www.youtube.com/watch?v=2zojQM5QaQU&t=1s

Povezane vijesti