Nataša Kandić: Tema masovne grobnice na Pasuljanskim livadama bila je otvorena još 2008. godine

Foto: MC Beograd/RECOM

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić izjavila je da je još 2008. godine razgovarala sa tadašnjim ministrom odbrane Srbije Draganom Šutanovcem o mogućoj masovnoj grobnici u vojnoj bazi Pasuljanske livade.

Kandić je navela da je došla do informacije od osobe koja je tvrdila da je bila vozač hladnjače kojom su sa Kosova tijela prebačena u pomenutu vojnu bazu. „Tražio je novac za više informacija, ali se nikada više nije javio. Odmah sam obavijestila ministra Šutanovca. Ni on mi se nikada više nije javio“, kazala je Kandić.

Prema njenim riječima, ovo pitanje je od izuzetnog značaja za rasvjetljavanje sudbine žrtava i za suočavanje sa prošlošću. Kandić je naglasila da je nužno da se institucije ozbiljno pozabave ovim navodima, jer se radi o potencijalnom mjestu masovne grobnice povezane sa ratnim zločinima na Kosovu.

Njena izjava ponovo je otvorila pitanje odgovornosti institucija Srbije u procesuiranju ratnih zločina i rasvjetljavanju sudbine nestalih.

Najpoznatije masovne grobnice u Srbiji

U Srbiji je tokom ratova devedesetih otkriveno više tajnih masovnih grobnica, najpoznatije u Batajnici, Petrovu Selu, Perućcu i “Kiževak” kod Raške. Procjenjuje se da je u njima sahranjeno nekoliko stotina žrtava, uglavnom kosovskih Albanaca ubijenih tokom sukoba 1998–1999. godine.

Tela su tajno premeštana iz Kosova u Srbiju kako bi se prikrili ratni zločini.

Dokazi iz ovih grobnica korišćeni su u predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), uključujući slučaj protiv Vlastimira Đorđevića.

Zvanične institucije Srbije dugo su negirale postojanje ovih grobnica, a javna rasprava o njima i dalje je ograničena.

Koalicija za REKOM je postigla značajne rezultate u dokumentovanju ratnih žrtava i mjesta zatočenja: Documenta je utvrdila identitet i okolnosti smrti najmanje 7000 žrtava u ratu na području Hrvatske; FHP je dodatno utvrdio identitet i uzrok smrti još 1100 ratnih žrtava na području Hrvatske (državljana Srbije i Crne Gore); Fond za humanitarno pravo i Fond za humanitarno pravo Kosovo su registrovali iz više izvora 13.500 žrtava u vezi sa ratom na Kosovu. Do danas su istraživači ove dvije organizacije provjerili identitet i okolnosti smrti najmanje 8.000 žrtava, a u toku su dodatno istraživanje i provjera podataka o okolnostima smrti/nestanka oko 5500 žrtava u periodu od 1. 1. 1999. do 31. 12. 2000. godine; Istraživačko – dokumentacioni centar (IDC) je prikupio podatke o 96.000 žrtava u ratu na području BiH, koje je uz podršku FHP-a, 2012. godine, objavio u 4 toma; Udruženje za tranzicijsku pravdu, odgovornost i sjećanje u BiH (TJAR) i Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTJ) do kraja 2019. godine dokumentovali su preko 1000 mesta zatočenja na području BiH, u kojima je u vreme rata više od 100.000 civila bilo zatočeno i izloženo nehumanom postupanju.

Oružani sukobi u bivšoj Jugoslaviji (1991–2001) doveli su do 130.000 nasilnih smrti, a više od 10.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo

M.H.