Aktuelno Društvo Regija Srbija

Pravoslavni hrišćani obilježavaju blagdane Božića

Uoči najvećeg i najradosnijeg blagdana hrišćana, Božića, pravoslavni vjernici u regionu danas obilježavaju Badnji dan. On se proslavlja 24. decembra, odnosno 6. januara po gregorijanskom kalendaru za crkve i vernike koji prate julijanski kalendar).

Badnji dan i Božić su nerazdvojni, ne samo zato što dolaze jedan poslije drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih. Badnji dan je posljednji dan Božićnog posta i slavi se u porodičnoj atmosferi.

Badnji dan se obilježava tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka (drva hrasta), liturgijama u crkvama i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom pred najradosniji hrišćanski praznik.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) uputio je božićnu poslanicu poručujući da rađanje Isisa predstavlja poziv na pravu ljubav, prožetu iskrenim osećajem bratstva među ljudima.

“Srećan vam i Bogom blagosloven ovaj dan u koji nam se rodi Spas i Izbavitelj Hristos Gospod! Sa ovim željama i molitvama Bogomladencu Hristu Mi vam kao celom sabornom crkvenom telu i opet kao pojedincima želimo svako istinsko dobro u Novoj 2022. godini. Zato vas sve pozdravljamo radosnim Božićnim pozdravom: Mir Božji – Hristos se rodi!”, naveo je u Patrijarh Porfirije u božićnoj ćestitiki.

– Najradosniji hrišćanski blagdan – Božić

Najradosniji praznik među svim praznicima je Božić. Tog dana se, prema hrišćanskom ulenju, rodio Isus Hristos i postao čovjek. Praznuje se tri dana. Prema kalendaru Srpske pravoslavne crke(SPC) prvi dan Božića slavi se 7. januara. Na Božić ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i Božićnog slavlja.

Kako se pojašnjava rođenje Bogomladenca je najavila zveijzda, kojom su se rukovodili mudraci bila je, u stvari, jedna posebna pojava (pojavivši se, po svetom Dimitriju Rostovskom, još na Blagovesti). Sveti Teofilakt Ohridski veli: „Kada iđahu mudraci, iđaše i zvijezda, kada oni odmaraše, ona stajaše.“ Nijedno nebesko tijelo se ne kreće iz pravca sjever-jug (pravac Jerusalim-Vitlejem) već samo istok-zapad, stoga Vitlejemsku zvijezdu i ne treba objašnjavati prirodnim putem, astronomijom. Dolazak mudraca od istoka samo je dokaz da su Mesiju očekivali svi narodi, a ne samo Jevreji, i da je Mesija došao da spase sve ljude o čemu govori psalmopojac David, proroci Isaija i Mihej, kao i apostol Pavle u poslanici Rimljanima.

Domaćin i svi ukućani na Božić oblače najsvečanije odelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Posle službe u crkvi se prima nafora i prvo se ona uzima na Božić. Ljudi se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!” Valja napomenuti da se ovako pozdravlja i govori sve od Božića do Bogojavljenja.

Položajnik – Na Božić, rano prije podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namjernik, i on se posebno dočekuje u kući, i zove se položajnik. Položajnik pozdravi dom Božićnim pozdravom, ljubi se sa ukućanima i odlazi kod šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i govori zdravicu: “Koliko varnica, toliko srećica, Koliko varnica toliko parica (novca) Koliko varnica toliko u toru ovaca, Koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca, Koliko varnica, toliko gusaka i piladi, A najviše zdravlja i veselja, Amin, Bože daj”.

Položajnik simvolički predstavlja one Mudrace koji su pratili zvezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica posle toga posluži položajnika, i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovek, koji na Božić, i za celu narednu godinu donosi sreću u kuću.

Rano ujutro na Božić poslije Svete Liturgije, domaćica zamesi testo od kojeg peče pogaču, koja se zove česnica. U nju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić, odozgo se bode grančicom badnjaka, i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gdje je već postavljen Božićni ručak. Domaćin od pečenice za Božić seče najpre lijevu plećku, glavu i dio od rebara. Kada svi stanu za sto, domaćin zapali svijeću, uzima kadionicu, okadi ikone, kandilo i sve prisutne, preda nekom mlađem kadionicu koji kadi cijelu kuću. Pjeva se božićni tropar i čita se “Oče naš”. Kad se molitva završi pristupa se lomljenju česnice. Česnica se okreće kao slavski kolač i na kraju lomi. Ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu.

Izvor: http://www.spc.rs/sr/bozhitsh

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.