Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović uputio je otvoreno pismo vlastima kantona i grada Sarajeva, u kojem od njih traži da u skladu sa svojim nadležnostima preuzmu odgovornost za javni moral u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

“Kao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pozivam vlasti u Sarajevu da u skladu sa svojim nadležnostima preuzmu odgovornost za javni moral i red u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Od vlade kantona, gradonačelnice, gradskih vlasti, općinskih načelnika i vijeća, pa do drugih nadležnih vlasti, građani, među kojima je velika većina članova Islamske zajednice, s pravom očekuju da preuzmu odgovornost, ili barem osude, ukoliko nisu direktno nadležni, sve češće incidente u kojima se u javnom prostoru organiziraju javni skupovi koji narušavaju javni moral i prelaze granice opće pristojnosti.

U sekularnoj državi vjerske zajednice su s pravom izuzete iz odlučivanja o ovim pitanjima, ali su zato nadležne vlasti jedine odgovorne za ono što se nudi u javnom gradskom prostoru koji pripada svim građanima i u kojem ne bi trebalo biti sadržaja koji očito krše javni red i moral, uznemiravaju one koji nisu pristali da u njima učestvuju i naročito ugrožavaju maloljetnike, koji ne samo da su izloženi nepoželjnim sadržajima, nego ih se i zloupotrebljava u okviru istih.

Na kraju ja dijelim zabrinutost velikog broja vjernika zbog sve češćeg otvaranja javnog prostora za neukusne i nemoralne sadržaje i šutnje državnih zvaničnika, akademske zajednice i medija, dok se istovremeno javnost postepeno priprema za problematiziranje zvuka ezana u javnom prostoru. Takvi trendovi zaslužuju da se na njih upozori i da ih se osudi, jer nisu primjereni imidžu glavnog grada” kaže se u otvorenom pismu reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo da je juče u Sarajevu održano više skupova pripadnika LGBT zajednice, a u jednom “peformansu” ispred Narodnog pozorišta, na sred ulice jedan od glumaca , Marko Mandić iz Slovenije, potpuno nag, među prolaznike, šetao ulicom.

On je priveden i prekršajno kažnjen, a zbog ovog incidenat policija Kantona Sarajevo je pokrenula prekršajni postupak.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo

Upravna zgrada Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini danas je svečano otvorena, u prisustvu zvaničnika Islamske zajednice, države Bosne i Hercegovine, predstavnika Republike Turske, te predstavnika diplomatskog kora u našoj zemlji, domaćih privrednika, vakifa i predstavnika javnog i kulturnog života naše zemlje.

Izgrađena na vakufu Gazi Husrev-bega, Upravna zgrada raspolaže sa više od 5.000 metara kvadratnih prostora, odnosno desetinama kancelarija, amfiteatrom, salama za sastanke, ali i predivnim terasama sa pogledom na Baščaršiju.

Islamska zajednica je nakon više od stotinu godina konačno dobila trajno sjedište koje i dolikuje ovoj vjerskoj zajednici, a Sarajevo prelijepo arhitektonsko zdanje u starom dijelu grada.

“Upravna zgrada bit će kuća iz koje će ići neophodne smjernice i napuci mreži promotora dobra i pozivalaca miru, toleranciji i ljubavi. Ovdje ćemo graditi planove i strategije kako našu misiju učiniti jačom, organiziranijom i primjerenijoj vremenu, a učenja vjere bližim ljudima”,  izjavio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović na svečanosti otvaranja Upravne zgrade.

Poručio je kako se veličina novootvorenog zdanja ne ogleda u njegovoj monumentalnosti, već u ljubavi i prijateljstvu između dva naroda i dvije vjerske zajednice, Bošnjaka muslimana i Turaka, Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Dijaneta.

“Izgradili smo još jedno zdanje koje će nas učvrstiti u bratstvu i prijateljstvu i koje će našu djecu i unuke povezivati u njihovom muslimanskom zajedništvu i identitetu”,  naglasio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.

Poručio je da smo ponosni i radosni što smo uspjeli doći do kraja ovog velikog posla, ali i početka nove ere u našem radu.

“Ako Bog da, ovdje ćemo imati sve na jednom mjestu i u združenosti rada naših službi veće izglede za bolji i uspješniji rad”, kazao je reisul-ulema.

Obraćajući se prisutnima, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović podsjetio je da islam naglašava važnost zajednice i odgovornost pojedinca unutar nje, te da su ovim dezivama u prethodnih šest vjekova rukovodili svi istaknuti prvaci, podižući vakufe u Bosni i Hercegovini.

“Zato te građevine stoje i danas, jer su podizane u namjeri da koriste zajednici. Islamska zajednica je vjekovima bila izvorište takvih napora i pojedinaca u Bosni i Hercegovini, preuzimajući emanet vakifa i brigu o javnim dobrima u korist cijeloga društva, zajednica koja je nastojala i nastoji da interesi države Bosne i Hercegovine budu primarno zastupljeni u radu njenih institucija”, naveo je Džaferović.

Dodao je kako su otvaranjem novog i modernog sjedišta Islamske zajednice, na mjestu posebne simbolike, oplemenjeni napori generacija koje su sanjale ovaj trenutak, djelujući u teškim i neizvjesnim prilikama, te da je podizanje ovoga zdanja, naknada svima koji su izabrali vlastiti duhovni put i kulturni obrazac, istrajni u svojoj riješenosti da se prosvjećuju i budu brana barbarima.

“U lahkoći i strpljivosti života sa drugima, tragove našeg iskustva je lahko prepoznati. Ono stoji na početku svih nastojanja koja imaju za cilj da budu u funkciji javnoga dobra, kao konačna potvrda toga – šta je stvarna zadaća čovjekova. To je poruka i ovoga hajrata i njegovih vakifa: da je sve što se podiže sa ciljem da koristi ljudima, trajno i nepotrošivo dobro”, poručio je Džaferović.

Serdar Džam, zamjenik ministra kulture i turizma Republike Turske ocijenio je da je ovo veliki dan jer se Upravna zgrada Rijaseta otvara upravo ovdje u prisustvu naših dragih šehida i vođe rahmetli Alije Izetbegovića.

“Ne smijemo zaboraviti da ova država, ova zajednica, treba da pošalje svijetu poruku mira i suživota koji se ovdje njeguje. Upravna zgrada Rijaseta kazuje priču kako ni jedna zajednica, ni skupina, ne može biti uništena nasilno, bombama. Ona opstaje, ostaje uspravna. U vremenima kada svjedočimo najintenzivnijim agresijama, nepravdi, Bosna i Hercegovina treba da pošalje poruku koliko je važan suživot, da je moguć, jer vi ga ovdje živite. Mi kao muslimani ćemo se uvijek boriti za mir i blagostanje”,  poručio je Džam.

Ali Erbaš, predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet), prisutnim je prenio selame turskog predsjednika Redžepa Tajiba Erdogana, te poručio kako se bratski odnosi muslimana Bosne i Hercegovine i Turske dodatno učvršćuju, kad god „učimo dove na Ajvaz-dedinom dovištu, tekbire na Baščaršiji, u Srebrenici“.

“Upravna zgrada Rijaseta je još jedno znamenje našeg zajedništva i prijateljstva. Ova zgrada je zapravo primjer čestitosti, plemenitosti, koju baštine Bošnjaci na ovom području. Vjerujem da će biti čvrst simbol koji će uporno odbijati propagandne informacije o islamu kao vjeri koja se ne zalaže za mir. Mi smo predstavnici civilizacije koja se zalaže za mir i bratstvo među ljudima. Mi smo ljudi koji se povinuju Božijoj naredi ‘Ko ubije jednog čovjeka, kao da je ubio cijeli ljudski rod’. Mi smo ummet Poslanika, a Poslanik je govorio da niko nema prednost nad drugim. Naš najveća želja je da svi narodi žive u miru. Muslimani u BiH su primjer kako je moguć suživot”,  kazao je Erbaš.

Poručio je kako smo svjesni da se danas nastoji unijeti sjeme razdora među muslimane, protiv čega se mora čvrsto boriti.

“Kako bismo se zaštitili podjela, moramo se svi čvrsto držati Allahovog užeta. Moramo svim ljudima pružiti primjer, kako je moguće zajedno živjeti, jer islam u prvi plan ističe jedinstvo. Naša najveća dužnost jeste da se borimo za promociju ove ideje. Današnji svijet više nego ikad treba da vidi i primi tu poruku islama, a ova zgrada je garant da će ovdje uvijek biti prisutna mogućnost zajedničkog života”, poručio je Erbaš.

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Senaid Zajimović ocijenio je kako je Upravna zgrada iznimno važan objekat, ne samo za Islamsku zajednicu, već i za Grad Sarajevo, pa i za Bosnu i Hercegovinu.

“Ova zgrada je administrativni centar Rijaseta Islamske zajednice i ona će biti mjesto donošenja važnih odluka i mjesto obavljanja važnih poslovnih zadataka. U ovoj zgradi ćemo dočekivati delegacije iz raznih zemalja svijeta, sa Istoka i sa Zapada. Ovdje će biti smještena Kancelarija reisul-uleme Islamske zajednice i kompletna administracija svih uprava Rijaseta i njihovih odjela”, naglasio je Zajimović.

Burhan Ersoy, generalni direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske prenio je selame i pozdrave predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

Ovom prilikom Ersoy je kazao kako Generalna direkcija vakufa od 2011. godine provodi aktivnosti restauracije u bratskim zemljama, povećavajući broj obuhvaćenih objekata iz godine u godinu.

“Ponosni smo što smo okončali radove na brojnim građevinama u Bosni i Hercegovini. Zahvalan sam Allahu za vašu podršku i saradnju, kako u okviru dovršenih objekata, tako i onih čija rekonstrukcije je još u toku. Želim zahvaliti svima koji su učestvovali u izgradnji ove zgrade”, kazao je Ersoy.

Adnan Ertem, bivši direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske i trenutni zamjenik ministra za rad i socijalnu sigurnost Republike Turske, također je uputio svoju čestitku povodom otvaranja Upravne zgrade, ističući žaljenje zbog nemogućnosti da prisustvuje otvorenju objekta za koji se, kako je naveo, nada da će donijeti blagoslov cijeloj Bosni i Hercegovini.

“Isto kao što naše bogomolje nisu samo mjesta za molitve, već su se istakle i kao centri znanja, mudrosti i pomoći, vjerujem da će tako i zgrada koja se danas svečano otvara biti centar mudrosti i smjernica koje će biti od koristi, ne samo muslimanima, već cijelom društvu. Kao Republika Turska, sa svojom ambasadom, Vakufskom direkcijom, TIKA-om i svim relevantnim institucijama, nastavit ćemo podržavati razvoj i očuvanje historijske i kulturne baštine Bosne i Hercegovine”, kaže se u njegovoj poruci.

U ime privrednika vakifa, obratio se Fahrudin Radončić, koji je kazao da je otvaranje Upravne zgrade historijski momenat, kojim će se ponositi i generacija koja je iznijela ovaj projekat i generacije koje će doći.

Podsjetio je da je, uz njih nekoliko oficijelnih inicijatora, „svoju ciglu“ u zgradu Rijaseta ugradilo je više stotina ili hiljada ljudi koji su svojim donacijama pokazali iskren nijet i privrženost svojoj vjeri i njenim institucijama.

“Danas nema mjesta finansijskoj logici, da je neko važniji jer je dao više od onog koji je dao deset KM, jer je i on dao od srca, odvojio je od svojih usta, od onog što ima. S obzirom na to da ovih dana traje tradicionalna manifestacija ‘Danu vakufa’, možemo kazati da su uspješni ljudi lokomotiva razvoja društva. Ovaj objekat je važan za Bošnjake, muslimane, Islamsku zajednicu i naš identitet. Mnogo uspješnih ljudi u našoj domovini je uradilo mnogo toga, izgradili su mnoge objekte, ali smo danas svi najsretniji što smo bili samo mali dio ove historijske priče. Važno je da imamo jaku Islamsku zajednicu i njene institucije”, naglasio je Radončić

Dovu na kraju svečanog programa proučio je dr. Mustafa-ef. Cerić, reisul-ulema od 1993. do 2012. godine, u čijem je mandatu i počela izgradnja ovog velikog, strateškog i generacijskog projekta Islamske zajednice i muslimana Bošnjaka ovog vremena i ovih prostora.

28 05 2022 01 reis otvaranje upravne zgrade 2

Svečanim presijecanjem vrpce Upravna zgrada Rijaseta je i zvanično otvorena, čime je Sarajevo u starom dijelu grada dobilo prelijepo arhitektonsko zdanje.

Odluka o izgradnji je donesena u junu 2007. godine, a kamen temeljac položen je u septembru 2008. godine. Gradnja je počela sredstvima koja su prikupili domaći privrednici i vakifi, a akciji se 2009. godine priključila i tadašnja Vlada Libije koja je donirala značajna sredstva od kojih je sagrađena konstrukcija objekta.

Predviđeni rok za završetak radova bio je kraj 2011. godine, ali su zbog nedostatka sredstava radovi bili obustavljeni od 2010. do 2018. godine.

Na inicijativu reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH u partnerskom odnosu sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske osigurala je potrebna sredstva za nastavak gradnje. Protokol o saradnji na realizaciji ovog projekta potpisan je 2017., a 2018. su počeli radovi koji su završeni krajem 2021. godine. Ovim sporazumom osigurano je nešto više od preostale dvije trećine potrebnih sredstava za završetak objekta.

Projekt je uradio akademik Zlatko Ugljen sa saradnikom Huseinom Dropićem, a osnovna zamisao Ugljenovog arhitektonskog djela ogleda se u sedam kubeta, kao refleksija sedam nebeskih svodova, o čemu se u Kur’anu Časnom govori na više mjesta.

Izvor i foto: MINA

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Politika Sandžak

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović primio je danas delegaciju uspješnih mladih političara i aktivista iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), javlja Anadolu Agency (AA).

Sastanku su prisustvovali narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Republike Srbije Enis Imamović, predsjedavajući Upravnog odbora Savjetodavnog vijeća za BiH iz SAD-a Nedim Mušić, član Upravnog odbora Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije Denis Striković, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Hrvatske Armin Hodžić, odbornik u Skupštini Novog Pazara Emir Aščerić te zamjenik ministra kulture Sjeverne Makedonije Daim Luci.

“Razgovarano je o odnosima BiH s državama regiona te o položaju bošnjačkog naroda u BiH, regionu i dijaspori, kao i mogućnostima unapređenja saradnje i koordinacije zajedničkih aktivnosti u predstojećem periodu”, saopšteno je nakon sastanka.

Gosti su informirali Izetbegovića o aktivnostima koje provode i planovima za buduće djelovanje.

-Mudrost Reisu-l-uleme

Delegacija bošjačkih političar iz regije i SAD tokom posjete Saraevu se susrela i sa reisom Kavazovićem.

“Mudrost Reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića je veliko blago, a čast koju nam u Ramazanu ukazao danas predstavlja veliki motiv i ohrabrenje, prenio je svoje utiske nakon ovog susreta zastupnik SDA Sandžaka Enis Imamović.

 

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Intervju Regija

Ne možemo se praviti da to ne vidimo i ne čujemo i ne možemo se opustiti dok ne budemo sigurni da smo kadri odlučivati o svojoj sudbini, da imamo svoju građansku političku volju koju možemo pretočiti u odluke i da imamo mehanizme kojima ćemo se moći zaštititi u slučaju da oni koji svoju mržnju i prijezir prema nama ne kriju, odluče ponovo krenuti u neku novu agresiju i ne daj Bože genocid. Mislimo da je to prioritet ove generacije i da moramo uraditi više kako bi se naši strahovi čuli, kako bi naši prijatelji u svijetu ali i među našim komšijama, prije svega Srbima i Hrvatima, shvatili šta mi to želimo – poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović za Ramazanske novine, koje izdaje Medžlis Islamske zajednice Tuzla.

S reisu-l-ulemom razgovarali su hafiz Ahmed Huskanović i Ibrahim Softić.

Intervju iz Ramazanskih novina Medžlisa Islamske zajednica Tuzla prenosimo u cijelosti:

Ramazanske novine: Poštovani reisu-l-ulema, na samom početku želimo Vam zahvaliti što govorite za jubilarni deseti broj Ramazanskih novina Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Jubileja imamo više, jedan je i trideset godina obnoviteljskog rada Muftijstva tuzlanskog, na čijem ste čelu Vi bili prvih dvadeset ratnih i poratnih godina. Molimo Vas da se osvrnete na svoj i uopće rad ovog najvećeg muftijstva i koliko je ono važno za našu Zajednicu?

Reisu-l-ulema: Godine u kojima sam bio muftija Muftijstva tuzlanskog su bile godine obnove, ne samo rada muftijstva nego ukupne obnove našeg identiteta, vjerskog, kulturnog i nacionalnog, ali i državnosti naše domovine. Nažalost, to su bile i godine u kojima se taj naš preporod, taj tedždid, obnova i san o slobodi pokušao ugušiti agresijom i genocidom, pa su to bile i godine borbe za opstanak, naročito na područjima naše domovine gdje je počinjen genocid. Zajedno sa svojim saradnicima, imamima i džematlijama radili smo najbolje što smo znali i mislim da smo u tom periodu obnovili čvrste temelje našeg institucionalnog i svakog drugog slobodnog bivstvovanja i samosvijesti na kojima su oni koji su došli nakon nas, i koji će voljom Milostivog dolaziti, gradili nove bijele kule bosanske, bošnjačke i muslimanske slobode.

Ramazanske novine: Medžlis Islamske zajednice Tuzla jedan je od većih medžlisa, koji snažno doprinosi radu Muftijstva tuzlanskog. Nedavno ste bili u posjeti našem medžlisu povodom obilježavanja 450 godina vakufa Gazi Turali-bega u Tuzli. Kakvi su Vaši dojmovi o snazi Bošnjaka da reafirmiraju privrednu aktivnost i socijalnu zaštitu koju su vakufi imali u prošlosti, te da našu širu zajednicu učine prosperitetnijom i pravednijom?

Reisu-l-ulema: Jako sam zadovoljan onim što sam tokom posjete Muftijstvu tuzlanskom i Medžlisu Tuzla vidio, a i onim što znam i pratim u njihovom radu. Muftija Vahid-ef. Fazlović  je vrijedan i predan sluga islama i Zajednice, koji ima širok i kvalitetan tim saradnika, a MIZ Tuzla vrijednog prof. dr. Amira Karića i Vas hafize Ahmed-ef. Vama je Zajednica ukazala povjerenje u nošenju emaneta na ovim prostorima. Ponosni smo na ono što radite i rezultate koje ostvarujete.

Svaki pedalj naše domovine i naših domovinskih zemalja, svaka institucija koju u dijaspori oformimio nam je jako bitna, ali Tuzla je kičma Bosne, podjednako naše države i zajednice. Imamo mi i svoju desnicu, ljutu Krajinu, naše derviško srce u srednjoj Bosni, glavu u Sarajevu, noge u istočnoj Hercegovini i Sandžaku koje nam pokušavaju poljuljati, ali kičma je Tuzla. I zato vrlo često s pravom očekujemo da ona ponese i veći teret. Da se prva ispravlja i da nas drži ponosito uspravnim.

U mnogo čemu Muftijstvo tuzlansko, a posebno njegov MIZ Tuzla, prednjači. Često od Tuzle dolaze nove ideje, nove inicijative i nerijetko drugi u Zajednici kopiraju vaš rad. Dosadašnji rezultati vas u tom smislu samo još više obavezuju da ne posustanete i da vazda budete na usluzi dinu i ummetu.

Ramazanske novine: Uvaženi reisu-l-ulema, na čelu ste Islamske zajednice skoro deceniju, i u drugom ste mandatu na poziciji vrhovnog poglavara. Zajednica je u tom periodu reorganizovana i ojačana. Koliko je ona u mogućnosti odgovoriti izazovima ovoga vremena na očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta i naše tradicije, ali i pomoći našem narodu u raznim teškim situacijama?

Reisu-l-ulema: Zajednica je prije svega jaka onoliko koliko je mi muslimani osjećamo svojom. Njeni organi, institucije, ustanove, njeno pravno uređenje i efikasnost se uvijek mogu jačati i razvijati. Ali pravi pokazatelj naše snage je naše jedinstvo, naš osjećaj zajedništva i rad za više ciljeve naše vjere i naroda na dobrobiti svakog Božijeg stvorenja, svakog muškarca i žene.

Neumjesno je da ja ocjenjujem vlastiti rad. To će ako Bog da drugi raditi i rade. Ali mi je želja da Zajednicu konstantno razvijamo i jačamo na svim njenim nivoima i u svim segmentima naše misije. Ne zato što je ona sama sebi cilj, nego zato što je ona garant našeg institucionalnog jedinstva i opstojnosti, što je uslov svih uslova za misiju očuvanja islamskog učenja, emaneta vjere i čistog Tevhida na ovim našim prostorima.

Ramazanske novine: Trideset godina je prošlo od vremena kada su Bošnjaci u agresiji na Bosnu i Hercegovinu (1992 – 1995) spašavali svoje živote i domovinu. Naše sadašnje političko i životno okruženje pokazuje nam da ideologije i projekti koji su tada doveli do neslućenih ubijanja i razaranja i dalje žive i djeluju. Kako se trebamo nositi sa stalnim egzistencijalnim pitanjima i boriti za sigurniju i bolju budućnost?

Reisu-l-ulema: Nažalost, nadali smo se da će nakon genocida i drugih stravičnih zločina nad našim narodom devedesetih, koji su se, pravdi za volju, dešavali i ranije, ali su ovaj put počinjeni pred očima čitavog svijeta, zadokumentovani dok su se dešavali i presuđeni pred međunarodnim sudovima, svjetska ali prije svega naša regionalna javnost shvatiti o kako zlim ideologijama se radi i da će one biti poražene. Nažalost, to se nije desilo. Naprotiv, ne samo da kod onih koji su planirali, proveli i kasnije pokušavali prikriti genocid i udružene zločinačke poduhvate protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kao naroda nije došlo do suočavanja s prošlošću, nego oni u globalnom svijetu koji se ubrzano mijenja pokušavaju naći one koji će ih u njihovim zlim namjerama podržati, kako bi, izgleda, završili posao koji nisu mogli devedesetih. Postoji plan da Bošnjaci nestanu kao narod, ili barem da ne budu politički suveren narod, odnosno da budu svedeni na vjersku manjinu na dijelu teritorije. Autori tog plana ne čine puno da svoje namjere skriju. Oni vrebaju svoju priliku, neko veliko novo globalno preslagivanje pa da ponove ono što su radili od vremena srednjovjekovne bosanske kraljevine, progona bosanskih patarena, istrage poturica i realizacije zle ideologije Načertanija,  a to je genocidni projekat uništenja  muslimana kao Drugih, a u konačnici Bošnjaka i države Bosne kao političkog okvira koji ih štiti.  Otud potreba da se veličaju ratni zločinci i njihovi politički rezultati, otud agresivna svetisavizacija i donekle ustašizacija kulturnog, obrazovnog i medijskog prostora, svakodnevno ponižavanje, ismijavanje i dehumanizacija Bošnjaka koje nazivaju muslimanima kao da je to pogrdan naziv, onima kojima treba sapun, i šta sve što čujemo od najviših državnika naših susjeda i komšija. Cilj ovog hibridnog rata je održati zlu ideologiju živom, dok se ne ukaže povoljna prilika da ta mržnja koju svakodnevno siju ne postane gorivo nekog novog sukoba i ne daj Bože novog genocida. Sve ovo nas s razlogom zabrinjava kao narod i kao Zajednicu vjernika. Islamska zajednica se ne miješa u politiku, niti to želi, ali dijeli strahove svojih pripadnika i ja kao reisu-l-ulema imam obavezu da o tim strahovima javno progovorim.

Ramazanske novine: Mnogi međunarodni faktori uključeni su na razne načine u našu političku i društvenu stvarnost. Vi skoro svakodnevno s njima razgovarate i upoznati ste sa stajalištima međunarodnih zvaničnika naspram Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Šta bi nama trebali biti prioriteti u djelovanju u svakodnevnici kao i strateški ciljevi dugoročno gledano?

Reisu-l-ulema: Snažne nacionalističke politike naših susjeda u Bosni i Hercegovini i okruženju, te njihove veze sa nekim režimima koji ne baštine ono što nazivamo evropskim vrijednostima nas s razlogom brinu. Ne možemo se praviti da to ne vidimo i ne čujemo i ne možemo se opustiti dok ne budemo sigurni da smo kadri odlučivati o svojoj sudbini, da imamo svoju građansku političku volju koju možemo pretočiti u odluke i da imamo mehanizme kojima ćemo se moći zaštititi u slučaju da oni koji svoju mržnju i prijezir prema nama ne kriju, odluče ponovo krenuti u neku novu agresiju i ne daj Bože genocid. Mislimo da je to prioritet ove generacije i da moramo uraditi više kako bi se naši strahovi čuli, kako bi naši prijatelji u svijetu ali i među našim komšijama, prije svega Srbima i Hrvatima, shvatili šta mi to želimo.

Ramazanske novine: Svi primjećujemo da nam se porodice smanjuju, a neke i nestaju. Sve je manje rađanja i, uz primijetno iseljavanje mlađe populacije, stalno se smanjuje broj stanovništva i istovremeno postajemo društvo starih. Smatrate li ovo usudom našeg i drugih društava i da li bismo mogli nešto učiniti da to promijenimo?

Reisu-l-ulema: Ovo je nažalost problem i izazov s kojim se susreću sva evropska društva, a u posljednje vrijeme i sve više država u svijetu, čak i na istoku gdje to doskora nije bio problem. Ali to ne znači da se ovim problemom ne treba baviti. Naprotiv, to ukazuje da sve politike u našem društvu trebaju u prioritet staviti zaštitu porodice, blagostanja mladih, djece, porodilja, porodica sa djecom. Politike se trebaju oblikovati da ih se ohrabruje da im se pomaže.

Može se tu jako puno uraditi kada se prioriteti pravilno poredaju. Pogledajmo samo za koje programe se izdvajaju sredstva iz budžeta, šta to svakodnevno država pomaže i podržava i biće nam svima jasno da li smo stvarno uradili sve što možemo kako bismo povećali natalitet i osigurali mladima perspektivu da žele ostati, raditi i zasnovati svoju porodicu u svojoj domovini, gradu ili selu u kojem su rođeni.

Mi kao zajednica, kao imami i ulema možemo pomoći u tim nastojanjima, ali država treba napraviti ozbiljnu strategiju koja će, ako neće ovaj problem u potpunosti riješiti, makar ublažiti njegove posljedice.

Ulema treba i može učiti ljude da budu odani svojoj domovini. Da budu vezani za dom. I naš je čuveni mostarski alim Mustafa Ejubović-Šejh Jujo iz sedamnaestog vijeka još tada pisao kako bi „da nije ljubavi prema domovini, opustjeli krševiti krajevi“. Mi možemo ukazivati na mudrost našeg islamskog nauka utemeljenog na Objavi koji je porodicu i porodični život stavio u temelj društvenog i svakog drugog života. Ali sve to neće biti dovoljno ako državi kao građani ne nametnemo ove prioritete kako bi se sistematski njima počela baviti.

Ramazanske novine: Mjesec ramazan je za Vas kao vrhovnog poglavara Islamske zajednice posebno izazovan zbog mnogih aktivnosti. Ipak, kao i svaki vjernik želite iskoristiti ovo blagoslovljeno vrijeme kako na ličnom planu tako i za korist zajednice. Koja su Vaša stremljenja u ovome časnom mjesecu?

Reisu-l-ulema: Svima nama su stremljena u ramazanu ista. Zaslužiti oprost Milostivog, obuzdati sebe i svoje slabosti i ohrabriti sebe da se bude na usluzi ljudima. Pogledajte samo kako su strukturirani ramazanski obredi i naši postupci u ramazanu i mnogo šta će nam o njegovoj prirodi biti očitije. Prvo se kroz post i druga odricanja učimo samokontroli, osamljujemo se i povlačimo iz društva, ostajemo što duže nasamo sa sobom i sa svojim Stvoriteljem da bismo se onda pred sami Bjaram vratili u društvo jači i odlučniji kroz izdvajanje zekata kao izraza naše svijesti o zajednici i našim zajedničkim potrebama na koje trebamo odgovoriti, kroz sadakatul-fitr i svijest o tome da treba pomoći slabijeg. Ono što je počelo kao ibadet osamljivanja i povlačenja nije rezultiralo otuđenošću i odrođenošću od svijeta i života. Naprotiv, kuliminiralo je kolektivnom pobožnošću kroz noćne namaze koji dolaze nakon dugih dana posta i, na kraju, ramazana, kroz radost Bajrama i zajedništva. U ovome je sazdana čitava filozofija islamskog života. Mjera i odmjerenost u svemu. Traženje sklada između duhovnog i materijalnog, ovog i onog svijeta, ličnog i kolektivnog. Zato molim Uzvišenog da nam svima podari da ispostimo mjesec ramazana u miru, sigurnosti i pokornosti Njemu i da nam omogući da osjetimo sve blagodati ovoga blagoslovljenog mjeseca.

Ramazanske novine: Cijenjeni reisu-l-ulema, hvala Vam na razgovoru i neka Vam je mubarek ramazan!

Izvor na linku. 

 

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Sandžak

Nakon današnje objave na fb profilu Mevluda Dudića, gdje je sam sebi “ažurirao” podršku u ime Reisa IZ-e BiH Huseina ef. Kavazovića, postali smo svjedoci još jednog dunjalučkog izazova bez presedana.

Muftija Mevlud ef. Dudić

Naime, danas je Muftija Dudić objavio saopštenje za javnost koje je navodno uputio Reis Kavazović, i to isječeno bez memoranduma i datuma, a tiče se podrške Islamskoj zajednici na čelu sa njim, što su uredno prenijeli i mediji bliski ovoj zajednici, a članovi gromoglasno pozdravili.

Objava na FB stranici Dudića od jučer

Međutim, sve bi to tako olako i prošlo kod onih koji imaju “kratko” pamćenje da prije više od 5 godina isto takvo saopštenje, od slova do slova, tog 1.jula, nije bilo objavljeno na istim medijima i portalima koji danas preniješe ovaj dopis kao ekskluzivu.

Dopis od prije 5. godina

Skaradni pokušaj obmanjivanja javnosti od strane jednog vjerskog poglavara još više je zavrijedelo pažnju vjernika to što danas objavljeno “saopštenje” nikako ne bi smjelo biti dio zvaničnog obraćanja vrhovnog poglavara IZ u BiH, što se, na kraju, istraživačkim radom Snews-a ustanovilo kao tačno.

Dakle, originalno saopštenje od prije pet godina je isečeno i iskonstruisano kao podrška koja je stigla ovih dana, dok je ovakav “dopis” sasvim sigurno naneo štetu Kabinetu Reisa Kavazovića time što je predstavljen kao njihov zvanični način obraćanja, amaterski i bez naziva, kao i bez memoranduma i djelovodnog broja ove vjerske institucije.

Ovakav način javnog istupanja “Muftije dr. Mevlud ef. Dudića” je na društvenim mrežama ocjenjen kao pokušaj manipulacije vjernicima, a mnogi se sa pravom pitaju “šta je cilj” i kome je potrebno da unosi smutnju među vjernicima, kao i između zvaničnih vjerskih insititucija na ovim prostorima.

 

Aktuelno Bosna i Hercegovina Crna Gora

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavzović je u svom kabinetu u Sarajevu primio delegaciju Islamske zajednice u Crnoj Gori, na čelu s reisom Islamske zajednice Rifat-ef. Fejzićem.

Kako je saopteno iz IZ-e u Bosni i Hercegovini delegacija je Reisu-l-ulemu informirala o stanju Bošnjaka u Crnoj Gori, te o Islamskoj zajednici u toj zemlji, njenim aktivnostima, izazovima i vizijom budućnosti. Razgovarano je i o oblicima saradnje između dviju zajednica, mogućnostima unapređenja te saradnje, te o potrebama.

Reisu-l-ulema Kavazović je ovom prilikom podvukao važnost očuvanja mira i stabilnosti, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Crnoj Gori i izrazio spremnost da Rijaset u granicama svojih mogućnosti, pomogne neke njihove aktivnosti, naročito u području obrazovanja mladih.

„Pomoći ćemo vam, koliko budemo u mogućnosti“, rekao je reisu-l-ulema Kavazović te dodao: „Mi smo jedan narod i naši resursi će vam biti na raspolaganju. Na vama je da definirate potrebe. Nama je važno da Islamska zajednica u Crnoj Gori bude snažna, prosperitetna i stabilna“, saopšteno je iz Kabineta  Reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo

Povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja Općeg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje žrtava genocida iz 1995. godine predstavio publikaciju “Sjećanje na genocide u Srebrenici: Poruka civilizacije”.

Publikacija je objavljena na bosanskom i engleskom jeziku, te obuhvata poruke više od 40 svjetskih državnika, koji su se obratili na ovogodišnjoj komemoraciji 11. jula, šaljući poruke o važnosti sjećanja na žrtve genocida i dužnost zajedničke borbe protiv negiranja genocida i slavljenja njegovih nalogodavaca i izvršilaca. Publikacija donosi i pojašnjenja historijskog konteksta genocida, kalendar relevantnih događaja vezanih za juli 1995. i genocid u Srebrenici, širi pregled rada Memorijalnog centra i Organizacionog odbora 25. godišnjice u ovoj godini.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović danas se obratio na video konferenciji “Čuvamo mir, sjećamo se žrtava”, koju je organizovao Memorijalni centar Srebrenica, koja je organizirana povodom godišnjice potpisivanja Općeg okvirnog Sporazuma za mir.

Podsjećajući na vrijeme potpisivanja ovog sporazuma, reisu-l-ulema je sutvrdio da se u tom trenutku nije ni znalo za prave razmjere tragedije s kojom smo bili suočeni, s obzirom na to da su tek nakon okončanja agresije na vidjelo izašli učinci zla u svoj njihovoj brutalnosti i razmjerama.

“Bili smo zaprepašteni i mi i svjetska javnost, a Srebrenica je postala simbol stradanja i genocida u svijetu. Rat je zaustavljen, ali posljedice oružane agresije i etničkog čišćenja nisu otklonjene. Još dok je agresija trajala, bosanskohercegovačko Predsjedništvo se odlučilo da pravdu potraži putem sudskih institucija, obratili su se Međunarodnom sudu pravde u Hagu koji arbitrira u konfliktima među državama. Svi smo svjesni važnosti i značaja međunarodnih i domaćih sudskih organa i njihovih uloga ne samo u postizanju pravde već i utvrđivanju istine. Borba za tu istinu nažalost još nije završena”, kazao je reisu-l-ulema.

Istakao je da se žrtve i preživjeli i dalje bore da se zločinci dovedu pred lice pravde, pri čemu je naglasio veoma važnu ulogu institucija poput Memorijalnog centra.

“Dokumentacija i očuvanje sjećanja na žrtve genocida najbolji je doprinos borbi protiv nastojanja onih koji su počinili genocid da zatru svoje tragove ili da im dadnu drugi smisao. Na sceni još uvijek imamo institucionalno negiranje genocida i drugih zločina sudski utvrđene činjenice i presude ishodile negiraju se ili relativiziraju upravo od počinitelja genocida. To mora prestati, jer svako negiranje masovnih zločina dovodi do nove traumatizacije preživjelih i članova njihovih porodica, čime se nastavlja činiti zlo. Prihvatanje istine i obostrano uvažavanje svih građana i naroda u Bosni i Hercegovini jedini je put kaboljoj i sigurnijoj budućnosti. Prošlost, dakle ne smije zaboraviti nemamo pravo na to, šta više trebamo učiniti ono što će sjećanje održavati živim, osiguravati mu sokove života pa ipak nakon ovih 25 godina, vrijeme je da potražimo i iznažemo više saglasnosti i da svoj zajednički dom, svoju zemlju oslobodimo onog što koči njen razvoj i što njene stanovnike tjera iz nje, to je interes svih”, dodao je Kavazović.

Između ostalog, reisu-l-ulema je ocijenio da je prije 25 godina svijet je zaustavio agresiju na Bosnu i Hercegovinu i primorao agresora da potpiše mirovni sporazum, da je taj mirovni sporazum je zaustavio stradanje našeg naroda, ali da nije otklonio političku i ekonomsku agresiju na našu zemlju koja traje do danas.

“Negiranje zločina se nastavilo, naš narod je i dalje sigmatiziran i negiran, nastavilo se sa slabljenjem zločina i zločinaca uz prešutnu saglasnost Vlada nama susjednih država. Vrijeme je da civilizirani svijet nakon 25 godina zaustavi negiranje zločina genocida u Srebrenici kada to naši susjedi ne žele učiniti sami, isto onako kako su ih morali zaustaviti da te zločine nastave činiti. Oni koji ustrajavaju u negiranju zločina genocid u Srebrenici i odbijaju prihvatiti presude međunarodnih sudova u Hagu zaslužuju da budu poraženi i uklonjeni sa javne scene”, zaključio je u svom izlaganju reisu-ul-ulema Kavazović.

Tokom današnje konferencije javnosti su se obratili, između ostalih, i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, koji su također konstatirali da je Dejtonskim sporazumom zasutavljen rat, ali da je agresija nastavljena.

“Istina je da odgovornost za genocid u Srebrenici, pored velikosrpskog režima, nose i Ujedinjene nacije, koji su dopustili da se počini genocid u zoni pod njihovom zaštitom. Ljudi ove naše zemlje su kroz historiju podnosili razne nepravde, ali se usuđujem reći da su uvijek bili na strani istine”. kazao je Komšić.

Učesnici konferencije su mogli pogledati i snimljena videoobraćanja Ševketa Hafizovića, predsjedavajućeg Upravnog odbora Memorijalnog centra, kao i Munire Subašić u ime Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

Izvor: preporod.info, MC Srebrenica

Foto: fb-Memrijalni centar Srebrenica