Aktuelno Društvo Novi Pazar Politika

U Novom Pazaru je prema zvaničnim podacima do 18 sati glasalo preko 48 posto upisanih birača, a gužve su i dalje velike. U Srbiji velike gužve.

U Srbiji neočekivano visoka izlaznost i veliki broj nepravilnosti na današnjim izborima unijeli su pometnju u redove pojedinih stranaka, što je dovelo do opšteg kolapsa na brojnim biračkim mjestima.

Nezapamćeni redovi koji su se stvorili ispred brojnih biračkih mjesta probudili su sumnju kod pojedinih glasača da se radi o sabotaži i kalkulisanom usporavanju izbornog procesa.

“Izlaznost je prilično velika a glasanje se odvija usporeno i to se radi sa namjerom. Članovi biračkih odbora pojedinih stranaka namerno odugovlače proces glasanja da bi ljudi odustali i otišli sa biračkih mjesta kad vide gužvu“, rekao je jedan od mnogobrojnih nezadovoljnih glasača.

Opozicione liste pozivaju građane da budu strpljivi, jer, kako ističu, vladajućim strankama ne ide u prilog velika izlaznost, a u poslednjih dva sata veliki priliv glasača je na svim biralištima u skoro svim dijelovima Srbije, kao i Sandžaka.

Izvor: Nova.rs/Snews

Aktuelno Društvo Novi Pazar Politika

Izlaznost u Novom Pazaru do 17 sati je iznad 45 posto, rečeno je za SNews-u iz Izborne komisije Grada Novog Pazara.

Na biralištima u glavnom gradu Sandžaka je posljednja dva sata primjetna velika gužva, a izlaznost u istom vremenskom intervalu je veća u odnosu na prethodni izborni proces.

Kako dodaju, očekuje se da će nakon 18 sati biračka mjesta biti rasterećenija, jer se pretpostavlja da će zbog ramazanskog posta izlaznost biti manja.

U Novom Pazaru je otvoreno 99 biračkih mjesta.

Aktuelno Društvo Novi Pazar Politika Srbija

Prema podacima Gradske izborne komisije u Novom Pazaru je do 12 sati glasao 22 posto upisanih birača.

Ovaj procenat izlaznosti je na osnovu četiri glasačka mjesta u centru Novog Pazara, dok iz ove komisije navode da je na pojedinim biralištima na seoskom poručju do 12 sati svoju dužnost obavilo do 5 posto upisanih.

U Novom Pazaru na ovim izborima pravo glasa ima 87.938 građana.

Srbija do 11 sati

Prema podacima RIK-a do 11 sati u Srbiji je na birališta izašlo 14,1 posto od 6.502.307 upisanih birača.

 

 

Aktuelno Kolumna Politika Srbija

Referendum je završen. Većina od izašlih, makar tako kažu zvanični podaci, glasala je za izmenu Ustava Republike Srbije. Od danas glavni teret za stanje u pravosuđu leži na onim ljudima, stranačkim i nestranačkim licima, koji su nas ubeđivali da će izmene Ustava doneti napredak. Podsećaćemo ih iz dana u dan na Zagorku Dolovac, kriminal i korupciju vladajućih struktura, kao i na činjenicu da je naš pravosudni sistem duboko nepravedna prema siromašnijim slojevima društva. Mi i dalje stojimo pri stavu da su izmene Ustava u delu koji se tiče pravosuđa kozmetičke prirode i da promene u našem društvu može doneti tek smena aktuelne vlasti.

Da smo u pravu moglo se videti i u noći nakon što su birališta zatvorena. Umesto da rezultate saznamo od Republičke izborne komisije, saopštio nam ih je, po ustaljenom maniru vrhovnog menadžera, Aleksandar Vučić. Nakon njega oglasio se i Ivica Dačić, a tek potom smo uspeli da čujemo podatke RIK-a.

Vladajuće partije odmah su krenule u krizni menadžment. Iz SNS-a smo čuli da je značajan deo njihovih birača glasao i za NE, iako je zvanična agenda partije bila da se glasa za DA. Time je ova partija posegla da prisvoji sve glasove DA i deo glasova NE, plasirajući tako narativ o sopstvenoj apsolutnoj dominaciji. Druga vladajuća partija, SPS, saopštila nam je da je mala izlaznost posledica toga što “tema nije od prevelikog interesa”.

Činjenice su ipak nešto drugačije.

Nije tačno da ljude ne interesuju ustavne promene. Problem je u tome što ih država i nadležne institucije nisu na adekvatan način informisale. Do pred sam referendum mi nismo imali značajniju javnu debatu tokom koje bi ljudi bili u prilici da se informišu o tome šta je predlog sadržaja ustavnih promena, ali, važnije, i šta su moguća drugačija rešenja. Ovako smo stavljeni pred svršen čin i nismo bili u prilici da glasamo za zaista temeljnu promenu Ustava u delu koji se tiče pravosuđa.

Sa druge strane, vladajuće partije su, anticipirajući značajan otpor ustavnim promenama, pred sam referendum, počele da guraju deo svojih članova i članica da se izjašnjavaju protiv ustavnih promena, kako bi naknadno mogli da šapu stave i na deo glasova koji je rekao NE.

Međutim, referendum nam govori nešto drugo. Govori nam da je preduslov demokratije ozbiljna javna debata. Govori nam da su Beograd, Niš, Novi Sad, Gornje Nedeljice i brojna druga mesta rekala NE Vučiću. Govori nam da vlast više ne može da mobiliše svoju glasačku mašineriju na način na koji je to radila prethodnih godina. Govori nam i da smo veoma blizu političkoj promeni koju godinama unazad priželjkujemo.

Na biračkim mestima ljudi su prijavljivali veliki broj nepravilnosti. Ovo glasanje je prošlo bez značajnijeg nadzora od strane opozicionih organizacija. Zato je važno da u aprilu, na izborima, imamo veliki broj kontrolora i kontrolorki kako bismo sačuvali svaki glas.

Proleće se bliži.

 

Autor: Politička platforma “Solidarnost”

Aktuelno Društvo Politika Srbija

Sajt “izbori.se” na kojem građani mogu da glasaju o najboljem kandidatu opozicije u Srbiji na predstojećim izborima, pokrenut je danas.

“Mađarska opozicija je prije dve godine održala izbore prije izbora. Na njima su glasali obični ljudi, masovno. Izabrali su zajedničkog opozicionog kandidata, pa otišli na izbore i pobjedili”, navode na sajtu.

Među predloženim kandidatima su nekadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić, potpredsjednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, predsjednik Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović, predsjednik pokreta Dosta je bilo Saša Radulović, predsjednik pokreta Dveri Boško Obradović, sudija Miodrag Majić, pravnica Vesna Rakić Vodinelić i glumac Dragan Bjelogrlić.

Medju predloženim kandidatima su i Dobrica Veselinović iz Ne davimo Beograd, general Zdravko Ponoš, ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta, vladika Srpske pravoslavne crkve Grigorije (Mladen Durić), reditelj Boris Malagurski, lekar Branislav Nestorović, političari Milan St. Protić i Jovo Bakić, humanitarac Alek Kavčić, ekonomista Miodrag Zec, novinarka Jelena Obućina, advokat Božo Prelević.

„Osoba koja dobije najveći broj glasova, i prihvati kandidaturu, naš je kandidat za predsjednika“, navedeno je na sajtu, a glasanje se vrši putem Fejsbuka.

Na Fejsbuku postoji i grupa „izbori.se“, sa profilnim natpisom „Recept za smenu Vučića“, ali nije precizirano ko stoji iza te grupe.

Na sajtu se može vidjeti da je do sada glasalo oko hiljadu gradjana.

Aktuelno Politika Regija

Zoran Zaev, premijer Severne Makedonije, podnio je ostavku na tu funkciju i mjesto lidera Socijaldemokratskog saveza (SDSM) posle neuspjeha partije na lokalnim izborima.

Hristijan Mickoski, lider najveće opozicione partije VMRO DPMNE proglasio je prethodno „ubjedljivu pobedu” u gradu Skoplju i više od 20 opšptina, među kojima su Bitolj, Ohrid i Đevđelija, u kojima je u nedelju održan drugi krug lokalnih izbora za gradonačelnike.

„Preuzimam odgovornost za poraz na lokalnim izborima i podnosim ostavku na funkciju premijera i predsednika SDSM. Ostajem na stavu da ne treba da se organizuju prevremeni parlamentarni izbori”, rekao je Zaev na konferenciji za novinare, a prenosi novinska agencija Beta.

On je dodao da nema potrebe da se organizuju novi parlamentarni izbori.

Prema zakonu, vladajuća koalicija može da odluči ko će biti novi kandidati za premijera i ministre i da taj predlog izglasa u skupštini.

Građani Severne Makedonije su u nedelju, u drugom krugu lokaklnih izbora, birali gradonačelnike u 44 opštine i Gradu Skoplju.

Opozicioni lider Hristijan Mickoski je na konferenciji za novinare kazao da „Makedonija mora da se menja i da promene započinju od večeras”.

„Vlast je delegitimirana. I to je nova realnost za koju očekujem da će se oslikati u parlamentu. To bi bilo najbolje preko vanrednih parmentarnih izbora”, rekao je lider VMRO DPMNE.

Koalicioni partner SDSM-a, Demokratska unija za integraciju (DUI) izgubila je u najvećim gradovima sa albanskom većinom Tetovu i Gostivaru.

U prvom krugu, održanom pre dve sedmice, opozicioni VMRO DPMNE Hristijana Mickoskog je dobio 22 gradonačelnika, vladajući SDSM Zorana Zaeva devet, a tri gradonačelnička mesta je osvojila albanska partija DUI Alija Ahmetija, koja je deo vladajuće koalicije na centralnom nivou sa SDSM.

izvor/foto:BBC, Beta, AFP

Aktuelno Politika Sandžak Srbija

Predsjednik poslaničke grupe „Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka“  Šaip Kamberi i predsjednik Albanskog nacionalnog vijeća Ragmi Mustafa posjetili su juče Sandžak i Stranku demokratske akcije (SDA) Sandžaka.

Kako je saopšteno iz te bošnjačke političke partije tokom sastanka je još jednom konstatovano da kao manjinske parlamentarne stranke članice poslaničke grupe „Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka“, koja predstavlja jedinu opoziciju u Skupštini Srbije, jesu nezaobilazan faktor u budućim razgovorima o stvaranju uslova za regularne, slobodne, fer i demokratske izbore, na kojima će građani moći bez pritisaka i bez straha da izraze slobodno svoju izbornu volju.

“Zaključeno je da će narodni poslanici preuzeti konkretne aktivnosti u procesu izmjene Ustava Srbije i za rješavanje konkretnih problema građana u Sandžaku i Preševskoj dolini”, navodi se u saopštenju i dodaje da je fokus sastanka bio i predstojeći popis stanovništva u Srbiji i zemljama u regionu, koji će se održati tokom mjeseca oktobra 2021. godine.

“Izražena je spremnost i puna podrška svim aktivnostima da bi se popisali svi građani Preševske doline i Sandžaka”, poručeno je sa tog sastanka.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika

Prema podacima CIK-a BiH, na juče održanim lokalnim izborima sudjelovalo je 50 posto od 3,2 miliona registriranih birača. 

Preliminarni rezultati u BiH donijeli su promjene na političkoj pozornici u toj zemlji.

Dvije od tri vladajuće stranke s nacionalnim predznakom izgubile su nadzor nad velikim gradovima, poput Sarajeva i Banje Luke.

“U cijeloj Bosni i Hercegovini došlo je do promjena. To nisu tektonske, ali su važne promjene”, kazao je u nedjelju kasno navečer u Sarajevu predsjednik SDA Bakir Izetbegović, čija stranka gubi u tri od četiri općine u Gradu Sarajevu.

Milorad Dodik je potvrdi poraz u Banjoj Luci te kazao kako to za njega “nije mali udarac”, a Banjalučanima je zamjerio da “nisu bili fer” prema kandidatu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za gradonačelnika Igoru Radojičiću.

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, na izborima je sudjelovalo 50 posto od 3,2 miliona registriranih birača.


U Velikoj Kladiši, s nešto više od 300 glasova, vodi aktuelni načelnik Fikret Abdić, ispred nezavisnog kandidata Jasmina Husića.

Fikret Abdić pušten je u četvrtak privremeno iz zatvora u Bihaću kako bi sudjelovao u kampanji za lokalne izbore, na kojima se natječe za još jedan mandat.

Abdić je uhapšen u junu ove godine, pod sumnjom za korupciju te za zloupotrebu službenog položaja i ovlasti.

Abdić je u Hrvatskoj ranije zbog ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, osuđen na 15 godina zatvora, gdje je proveo 10,5 godina.

Na slobodu je pušten 2012. godine.


Na osnovu 50 posto obrađenih birališta u Srebrenici, u prednosti je Mladen Grujičić, ispred Alije Tabakovića.

Prema novim podacima Grujičić, kandidat koalicije “Zajedno za Srebrenicu”, osvojio je 61,47 posto glasova (1.776), dok je Tabaković, predstavnik inicijative “Moja adresa Srebrenica”, osvojio 37,66 posto (1.088 glasova).

Simpatizeri oba kandidata su u nedjelju navečer slavili na ulicama Srebrenice, a pretpostavlja se da će pobjednika u Srebrenici odrediti glasovi pristigli iz dijaspore.


U sarajevskoj Općini Novi Grad vodi Semir Efendić iz SDA, dok ga u stopu prati Adnan Delić, kandidat “četvorke”.

Prema posljednjim podacima CIK-a, Efendić je osvojio 16.647 glasova, odnosno 46,55 posto, dok je Delić dobio 16.207 glasova, ili 45,32 posto.


Četiri dosadašnja načelnika općina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) i gradonačelnik Čapljine nastavljat će obavljati tu dužnosti i sljedeće četiri godine.

Prema preliminarnim rezultatima CIK-a, od osam lokalnih jedinica samouprave u HNK-u u pet su pobjedu odnijeli kandidati Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, dok su Stranka demokratske akcije (SDA), HDZ 1990 i Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine osvojili po jedno načelničko mjesto.

U općini Prozor-Rama obrađena su sva 33 birališta, a pobjedu je odnio dosadašnji načelnik Jozo Ivančević (HDZ 1990), koji je dobio 4.306 glasova (74 posto).

Njegov protukandidat Ilija Petrović (HDZ BiH) imao je 1.511 glasova (26 posto).

Novi načelnik općine Jablanica bit će kandidat SDP-a BiH Damir Šabanović, koji je dobio 3.011 glasova (56 posto), dok je Edin Idrizović (SDA) dobio 2.373 glasova (44 posto).

U Jablanici su obrađena sva birališta.

U Stocu su, također, obrađena sva biračka mjesta, a pobjedu je odnio dosadašnji načelnik Stjepan Bošković (HDZ BiH, HDZ 1990) sa 3.916 glasova (60 posto).

Za neovisnog kandidata Zorana Turkovića glasalo je 2.662 birača (40 posto).

Čitluk je imao tri kandidata za načelnika, a tu dužnosnik nastavit će obnašati Marin Radišić (HDZ BiH), koji je dobio 4.351 glas (71 posto).

Marko-Antonio Brkić (HDZ 1990) osvojio je 1.471 glas (24 posto), a Milenko Dugandžić (Hrvatski savez HKDU – HRAST) 312 glasova (5,0 posto).

Obrađena su sva birališta.

HDZ BiH odnio je pobjedu i u Neumu, gdje je kandidat te stranke Dragan Jurković dobio 888 glasova (46 posto).

Ivo Bačić (HDZ 1990) dobio je 718 glasova (37 posto), a Josip Bogdanović 319 glasova (17 posto).

U Neumu su obrađena sva birališta.

Dosadašnji načelnik Ravnog Andrija Šimunović (HDZ BiH) bio je jedini kandidat u toj općini, pa će tako nastavljati obavljati svoju dužnost.

Na nedjeljnim izborima dobio je 560 glasova.

U Gradu Čapljini obrađeno je 67 posto biračkih mjesta, a u vodstvu je dosadašnji gradonačelnik Smiljan Vidić (HDZ BiH) sa 3.602 glasa (61 posto).

Neovisni kandidati Mile Raguž dobio je 2.201 glas (37 posto), a Filip Krvavac 121 glas (2,0 posto).

Nakon obrađenih 27 posto birališta, u Konjicu vodi kandidat SDA Osman Ćatić sa 1.081 glasom (69 posto), dok je kandidatkinja SDP-a BiH Vesna Saradžić dobila 485 glasova (31 posto).

Izvor: Al Jazeera i agencije,

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Politika

U Bosni i Hercegovini danas se održavaju lokalni izbori, sedmi nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Za lokalne izbore 2020. ovjereno je 30.809 kandidata, a pravo glasa imat će 3.283.194 birača koji su upisani u Centralni birački spisak.

Centralna izborna komisija BiH saopćila je da poštivanje propisanih epidemioloških mjera ne smije biti smetnja za zakonito odvijanje izbornog procesa.

Biračka mjesta bit će otvorena od 07.00 do 19.00 sati. Uz pokazivanje jednog od važećih bh. identifikacionih dokumenata (lična karta, vozačka dozvola, pasoš) na biračkom mjestu birač dobija kombinaciju glasačkih listića koja mu pripada i ostvaruje pravo na glasanje. Tajnost glasanja je osigurana na biračkom mjestu, navode iz CIK-a.

Lokaciju svog biračkog mjesta birači mogu provjeriti ako posjete web stranicu CIK BiH www.izbori.ba i otvore link “Da li ste registrirani”, zatim da u prazna polja upišu tražene podatke (ime, prezime i JMB).

Drugi način provjere je putem slanja SMS poruke na broj 091 12 12 12, poruka treba da sadrži samo JMB, slanje poruke košta 0,10KM+PDV.

Treći način provjere lokacije biračkog mjesta je da birač kontaktira općinski Centar za birački spisak ili pozove info linije CIK BiH 033/251-331 ili 033/251-332.

To će biti šesti po redu lokalni izbori na kojim se gradonačelnici i načelnici biraju na mandat od četiri godine s obzirom da su u jednom izbornom ciklusu ranije, 1997. godine mandati trajali tri godine, odnosno do 2000. godine kada su ponovno održani izbori.

Lokalni izbori 2020. godine ostat će upamćeni ne samo po tome što je zbog pandemije COVID-19 došlo do smanjenog načina obraćanja biračima putem javnih skupova u predizbornoj kampanji, nego i po tome što su prvi puta prolongirani za više od mjesec dana.

Naime, u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH izbori, pa tako i lokalni održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim u slučajevima ako taj dan pada neki od vjerskih praznika, kada se oni pomjeraju za sedam dana.

No, ovogodišnji lokalni izbori su pomjereni jer na vrijeme nije bio usvojen budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza u okviru kojeg se planira polovina sredstava potrebnih za izbore, u okviru čega je svakako najveća stavka štampanje i distribucija glasačkih listića.

Zbog svega toga bilo je nužno dati dodatno tumačenje prema kojem će dosadašnji gradonačelnici i načelnici općina, odnosno vijećnici i odbornici u gradskim i općinskim vijećima i gradskim i skupštinama opština ostati u mandatu sve do momenta dok se ne izaberu njihovi nasljednici.

Lokalni izbori u BiH bit će specifični i po tome što ponovno, treći put za redom na njima istovremeno sa drugim biračima neće glasati građani Mostara.

Mostarci će naime, na lokalne izbore sami, i to sa mjesec dana zakašnjenja, tačnije 20. decembra i to prvi put nakon 2008. godine. Naime, birači u Mostaru nisu glasali na lokalnim izborima 2012. i 2016. godine jer su odlukom Ustavnog suda BiH bile suspendovane odredbe Statuta Grada Mostara, jer nisu odražavale jednaku vrijednost glasa u svih šest izbornih područja.

Tako su osam godina trajali dogovori političkih stranaka dok se nije došlo do rješenja za Grad Mostar. No, i tada je bilo suviše kasno da se lokalni izbori i u Mostaru održe kada i u drugim dijelovima BiH, s obzirom da je Centralna izborna komisija BiH već bila donijela odluku o datumu održavanja lokalnih izbora.

Za razliku od lokalnih izbora prije četiri godine, a s obzirom na činjenicu da je znatan broj općina dobio statuse gradova došlo je i do unutrašnje prekompozicije naziva lokalnih zajednica, pa je tako znatno puno više izbora za gradonačelnike i gradska vijeća i skupštine opština.

Na lokalnim izborima 2020. godine biraju se 22 gradonačelnika i 120 načelnika u BiH, 14 gradskih vijeća u FBiH, sedam skupština gradova u entitetu RS, te 64 općinska vijeća u Federaciji BiH i 56 skupština opština u Republici Srpskoj.

U skladu s izmjenama Izbornog zakona RS-a, prvi put se na lokalnim izborima neposredno bira i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, tako će birači pored odbornika za skupštinu opštine i načelnika, pred sobom imati i treći listić kojim će birati gradonačelnika Istočnog Sarajeva.

Zagarantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina biraju se u 21 osnovnoj izbornoj jedinici, a birat će se 23 mandata.

– Pokušaji da pridošli iz Srbije glasaju u Srebrenici

Kao i svaki puta, i za ovogodišnje lokalne izbore puno je bilo sporenja oko prijave birača posebno za glasanje putem pošte. Više desetina hiljada prijava birača je odbijeno zbog utvrđenih nepravilnosti ili nedostatka dokumentacije.

Brojni pokušaji malverzacija zabilježeni su posebno za opštinu Srebrenica, gdje je utvrđeno da je niz građana iz susjedne Srbije pokušao da se upiše za glasanje u toj lokalnoj zajednici, a mnogi su, kako se tvrdi, to i uspjeli uz pomoć entitetskih vlasti u RS-u.

Na lokalnim izborima 15. novembra sudjeluju ukupno 543 politička subjekta, i to 129 političkih stranaka, 262 neovisna kandidata, 72 koalicije, devet listi neovisnih kandidata i 71 neovisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina.

Ovogodišnji lokalni izbori ostat će upamćeni i po tome da je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku da se po prvi puta jednoj političkoj partiji (Ujedinjena Srpska) zabrani učešće na izborima, a njenim kandidatima onemogući da se za njih da glas na glasačkim listićima zbog, kako je navedeno, uvredljivih spotova kojim se vrijeđaju osjećaji drugih naroda, te ispoljava jezik mržnje.

No, takvu odluku nije prihvatio Apelacioni odjel Suda BiH, kao drugostepeni organ u odlučivanju, pa će se na lokalnim izborima naći i ta politička stranka i njeni kandidati.

Glasanje na nedjeljnim lokalnim izborima održat će se uz posebne epidemiološke mjere zbog pandemije COVID-19.

Izvor: BHT

Foto https://twitter.com/okanalba/status/1327886564622553088/photo/1

 

 

 

Aktuelno Društvo Politika Regija

Nigerijac Simon Polikarp jedan je od pet kandidata za gradonačelnika Štipa na vanrednim izborima 13. decembra.

Kako su prenijeli lokalni mediji, Polikarpa, u Štipu poznatog kao Nigerijac Džimi, kao prvog crnca za gradonačelnika je kandidovala opoziciona Makedonska konzervativna partija „Integra“.

Polikarp u Štipu živi više od 40 godina i ima makedonsko državljanstvo. U tadašnju jugoslovensku republiku Makedoniju došao je krajem 70-ih godina prošlog vijeka kao 20-godišnjak na školovanje.

Prve dvije godine je živeo u rudarskom mestašcetu Probištip gdje je učio za geologa, a zatim se preselio u susedni Štip gdje živi sa suprugom i dva sina.

Simon Polikarp je u intervjuu za jedan makedonski portal rekao da će mu „glavni prioritet (kao gradonačelniku) biti da zadrži mlade u svom gradu i zemlji“.

„Ne smemo da dozvolimo da Makedonija opusti, da postane kao Sahara, bez ljudi ili sa veoma malo“, rekao je jedan od pet kandidata za gradonačelnika Štipa poznatiji u tom gradu kao Nigerijac Džimi.

Mjesto gradonačelnika Štipa ostalo je upražnjeno kada je prvi čovjek te opštine u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije krajem avgusta Blagoj Boćvarski postao ministar za transport i veze.

Kandidata za gradonačelnika Štipa ima i vladajuća SDSM, dok naveća opoziciona partija VMRO DPMNE ne učestvuje na izborima.

Izvor:danas.rs