Broj Albanaca, Bošnjaka, Hrvata, Srba i Slovenaca u svijetu
Posljednje analize i podaci o brojnosti dijaspore exYu naroda pokazuju da do 75 posto Bošnjaka (šest miliona) u svijetu živi van svoje domovine (Bosne i Sandžaka), van domovine živi oko 5,7 miliona Albanaca,, a Srba je u rasijanju do 4 miliona.
Kroz historiju, Bošnjaci su bili raseljeni širom svijeta usljed kontinuiranih migracija, ali su uspjeli u različitom stepenu sačuvati svoj kulturni identitet.
RASPROSTARNJENOST NARODA BIVŠE JUGOSLAVIJE U SVIJETU
Rasprostranjenost pet naroda koji su živjeli u bivšoj Jugoslaviji (Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci i Slovenci) širom svijeta pokazuje određene zajedničke obrasce, ali je svaka dijaspora oblikovana vlastitim historijskim, političkim i ekonomskim kontekstom. Kada se analizira opšta slika, ističe se nekoliko ključnih tačaka:
📍 1. Historijski valovi migracija i vremenski okvir
Većina ovih naroda migrirala je u sličnim vremenskim periodim
1860–1914: Nakon perioda Austro-Ugarske, veliki migracijski talasi zbog ekonomskih razloga (posebno Slovenci i Hrvati).
1918–1945: Političke nestabilnosti i ratovi; Albanci i Bošnjaci također započinju masovne migracije u ovom periodu.
1990-te: Raspad Jugoslavije, ratovi, etničko čišćenje → dramatičan porast migracija Bošnjaka, Hrvata, Srba i Albanaca.
Nakon 2000-te: Ekonomske prilike i integracija u EU dovode do migracije mlađeg stanovništva u zapadnu Evropu.
🌐 2. Lokacije migracija – Zajedničke ciljne zemlje
Mnogi narodi migrirali su u iste zemlje. Ovo se može objasniti ekonomskim centrima i efektom društvenih mreža:
Njemačka
Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, Slovenci
Austrija
Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Slovenci
Švicarska
Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati
SAD/Kanada
Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Slovenci, Albanci
Australija
Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Slovenci
Turska
Bošnjaci, Albanci (historijske migracije)
🧬 3. Nivoi asimilacije i očuvanje identiteta
Stepen očuvanja kulturnog identiteta razlikuje se među narodima:
Bošnjaci i Albanci: Visok stepen asimilacije u zemljama poput Turske (posebno kod starijih migracija); u Evropi se identitet više čuva.
Hrvati i Slovenci: Snažno očuvanje identiteta kroz katoličku crkvu i etničke udruge.
Srbi: Identitet se održava kroz pravoslavnu crkvu, iako je u velikim gradovima asimilacija izraženija.
📈 4. Veličina dijaspore u odnosu na matičnu populaciju
Kod nekih naroda, broj dijaspore je gotovo jednak ili čak veći od populacije u domovini:
Stanovništvo u domovini Procijenjena dijaspora Udio dijaspore
Albanci ~2,8 miliona ~5,7 miliona ~67% u inostranstvu
Bošnjaci ~1,8 miliona ~6+ miliona ~do ~75%
Hrvati ~3,9 miliona ~3,2 miliona ~45%
Srbi ~6,5–7 miliona ~3–4 miliona ~35–40%
Slovenci ~1,8 miliona ~700.000 ~30–35%
🔍 5. Opšti obrasci i zaključci
Ekonomske i ratne migracije su isprepletene: Prve generacije migriraju uglavnom iz ekonomskih razloga, dok kasnije valove pokreću sukobi.
Snažna dijaspora ≠ snažan politički uticaj: Na primjer, iako albanska dijaspora brojčano dominira, njen politički uticaj je često slabiji u poređenju s bošnjačkom ili hrvatskom dijasporom.
Očuvanje identiteta zavisi od zemlje i generacije: U SAD-u su nove generacije više integrisane, dok u Evropi etnička pripadnost ostaje izraženija.
Dijaspora predstavlja ogroman potencijal za kulturnu diplomatiju i razvoj.
– Bošnjaka u Turskoj 5-8 miliona, u Njemačkoj najveća srpska zajednica u Evropi
Turska: 5–8 miliona; Bosna i Hercegovina: 1,8 miliona; Srbija (Sandžak): 250.000; Njemačka: 250.000; Sjedinjene Američke Države: 200.000; Austrija: 100.000; Crna Gora: 80.000; Italija: 60.000; Švicarska: 60.000; Švedska: 60.000; Slovenija: 50.000; Hrvatska: ~40.000; Kanada: 38.000; Francuska: 35.000; Kosovo: 30.000; Australija: 26.000; Sjeverna Makedonija: 17.000–25.000; Albanija: 3.000 (1–9).
Procjenjuje se da broj Srba u dijaspori iznosi između 3 i 4 miliona, iako se precizne brojke razlikuju u zavisnosti od izvora i definicije dijaspore (npr. migranti prve generacije naspram osoba srpskog porijekla). Približna raspodjela po regijama/zemljama je sljedeća:
Njemačka ~500.000 (najveća srpska zajednica u Evropi); Austrija ~300.000; Švicarska ~200.000; Sjedinjene Američke Države ~200.000 do 400.000 (ovisno o definiciji porijekla); Kanada ~150.000 do 200.000; Australija ~130.000; Švedska ~120.000; Francuska ~70.000; Ujedinjeno Kraljevstvo ~70.000; Rusija – manja ali rastuća zajednica, posebno među profesionalcima i studentima (10,11).
Albanska dijaspora obuhvata etničke Albance i njihove potomke koji žive izvan svojih tradicionalnih domovina: Albanije, Kosova, jugoistočne Crne Gore, zapadne Sjeverne Makedonije, jugoistočne Srbije, sjeverozapadne Grčke i južne Italije.
Procjena tačnog broja Albanaca u dijaspori je izazovna zbog faktora kao što su migracijski obrasci, asimilacija i metode prikupljanja podataka. Ipak, razni izvori daju približne brojke:
Oko 8,5 miliona Albanaca živi širom svijeta, dok oko 2,8 miliona živi u samoj Albaniji. Ovo sugeriše da značajan dio Albanaca živi izvan svojih matičnih regija.
Prema analizi časopisa Forbes iz 2022. godine, oko 30,7 posto osoba rođenih u Albaniji trenutno živi u inostranstvu, što čini oko 1,2 miliona emigranata.
Albanska dijaspora je široko rasprostranjena, s velikim zajednicama u različitim zemljama. Italija i Grčka: Do 2015. godine, obje zemlje su imale oko 450.000 albanskih migranata. Sjedinjene Američke Države: Albansko-američka zajednica je naročito koncentrisana u državama New York, Michigan i Massachusetts, koje zajedno čine gotovo 60% svih Albanaca u SAD-u.
Historijske migracije su dovele do velike albanske zajednice u Turskoj, iako je tačan broj teško utvrditi zbog višegeneracijske asimilacije.
Švicarska i Njemačka: Ove zemlje su postale ključna odredišta za albanske migrante, naročito s Kosova, još od kasnog 20. stoljeća.
Važno je napomenuti da su ove brojke okvirne i podložne promjenama zbog stalnih migracija i procesa naturalizacije. Također, stepen kulturne asimilacije varira, pri čemu neke zajednice održavaju snažne veze sa svojim albanskim naslijeđem, dok su se druge više integrisale u zemlje domaćine (12–15).
Hrvatsku dijasporu čine osobe hrvatskog porijekla koje žive izvan Republike Hrvatske.
Procjenjuje se da oko 3,2 miliona Hrvata i njihovih potomaka živi u inostranstvu, što je broj koji je gotovo jednak broju stanovnika u samoj Hrvatskoj (oko 3,88 miliona).
Raspored hrvatske dijaspore:
- Sjedinjene Američke Države: Oko 1,2 miliona osoba hrvatskog porijekla živi u SAD-u, s velikim zajednicama u Chicagu, St. Louisu, Detroitu, San Pedru, San Joseu, New Yorku, New Jerseyju i Connecticutu.
- Njemačka: Oko 500.000 Hrvata živi u Njemačkoj, što je čini jednom od najvećih hrvatskih zajednica u Evropi.
- Argentina: Oko 250.000 osoba hrvatskog porijekla živi u Argentini.
- Australija: Također oko 250.000 Hrvata živi u Australiji.
- Kanada: Otprilike isti broj kao u Australiji – oko 250.000.
- Čile: Oko 200.000 osoba hrvatskog porijekla živi u Čileu.
- Novi Zeland: Procjenjuje se da u Novom Zelandu živi oko 100.000 Hrvata.
- Austrija: Oko 90.000 Hrvata.
- Švicarska: Oko 80.000.
- Brazil: Oko 70.000.
- Francuska: Oko 40.000.
- Švedska: Oko 40.000.
- Italija: Oko 60.000.
- Irska: Oko 20.000.
- Ujedinjeno Kraljevstvo: Oko 5.000.
Ove brojke se temelje na procjenama hrvatskih diplomatskih predstavništava, konzularnih ureda i Hrvatskih katoličkih misija, kao i na popisima stanovništva u državama sa značajnim iseljeničkim zajednicama.
Značajna veličina hrvatske dijaspore posljedica je historijskih migracijskih valova uzrokovanih ekonomskim i političkim prilikama. Ova globalna prisutnost potaknula je razvoj vibrantnih hrvatskih zajednica širom svijeta, koje doprinose kulturnoj raznolikosti i održavaju jake veze sa domovinom (16–18).
– Slovenaca 2,5 miliona, žive i u SAD, Italiji, Mađarskoj i Hrvatskoj
Slovenska dijaspora obuhvata osobe slovenskog porijekla koje žive izvan Slovenije.
Procjena tačnog broja je otežana zbog migracijskih valova, asimilacije i metoda prikupljanja podataka. Ipak, različiti izvori nude približne brojke i raspodjelu:
Ukupne procjene populacije: Prema procjeni Jerneja Zupančiča iz 2004. godine, u svijetu živi oko 2,5 miliona Slovenaca, od čega oko 1,8 miliona u Sloveniji, a oko 700.000 čini dijasporu.
– Raspodjela po zemljama:
- Sjedinjene Američke Države: Između 50.000 i 80.000 Slovenaca, uglavnom u Clevelandu, Ohio.
- Kanada: Prema popisu iz 2016. godine, u Kanadi živi oko 40.470 Slovenaca.
- Argentina i Brazil: Značajne slovenske zajednice postoje, ali tačne brojke nisu navedene.
- Australija: Također postoji zajednica, ali bez preciznih brojki.
Evropski susjedi:
- Italija: Oko 83.000 do 100.000 Slovenaca, uglavnom u regiji Friuli Venezia Giulia.
- Austrija: Oko 24.855, većinom na jugu zemlje.
- Hrvatska: Oko 13.200 Slovenaca.
- Mađarska: Oko 3.180, naročito u pograničnim područjima.
Historijski kontekst:
Između 1860. i 1914. godine došlo je do značajnog iseljavanja zbog rasta populacije i ekonomskih faktora. Procjenjuje se da je skoro trećina slovenskog etničkog prostora tada emigrirala.
Savremeni trendovi iseljavanja:
Prema podacima iz 2020. godine, oko 7,6% stanovništva Slovenije – približno 160.000 osoba – živjelo je u inostranstvu. Glavne destinacije bile su: Njemačka (27,5%), Austrija (15%), Hrvatska (11,5%), SAD (8,8%) i Srbija (7%).
Ove brojke odražavaju široku geografsku rasprostranjenost slovenske dijaspore, kao i historijske migracione obrasce i izgradnju aktivnih zajednica širom svijeta (19–22).
Globalna rasprostranjenost Bošnjaka: Historijska pozadina, očuvanje identiteta i strateški značaj
Sažetak
Bošnjaci, čiji je identitet oblikovan historijskim prisilnim migracijama, danas čine milionsku zajednicu rasprostranjenu širom svijeta. Ovaj rad analizira globalnu rasprostranjenost Bošnjaka kroz prizmu historijskog razvoja, očuvanja identiteta, socio-kulturnih uticaja i doprinosa dijasporskih zajednica Bosni i Hercegovini. Evaluiraju se uloge Bošnjaka u pogledu kulturne održivosti, ekonomske interakcije i međunarodne zastupljenosti, te se nude strateški prijedlozi za budućnost.
1. Uvod
Bošnjaci su autohtoni muslimanski narod Balkana, prvenstveno nastanjen u Bosni i Hercegovini. Od 19. stoljeća, usljed slabljenja Osmanskog Carstva, Balkanskih ratova, uprave Austro-Ugarske i političkih promjena u bivšoj Jugoslaviji, došlo je do značajnih migracija. Posebno razoran bio je rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995, koji je izazvao najveći val prisilnog raseljavanja u modernom dobu. Kao rezultat toga, Bošnjaci danas čine značajne zajednice u Evropi, Sjevernoj Americi, Australiji i na Bliskom istoku.
2. Historijski Tokovi Bošnjačkih Migracija
Migracije Bošnjaka mogu se podijeliti u tri ključna perioda:
- Migracije nakon Osmanskog perioda (1878–1918): Uslijed austro-ugarske okupacije, značajan broj Bošnjaka iselio je u Tursku i arapske zemlje.
- Period socijalističke Jugoslavije (1945–1992): Ekonomske migracije, najčešće u Njemačku, Austriju i Švicarsku.
- Period rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995): Stotine hiljada Bošnjaka je protjerano, te su se nastanili širom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Australije.
3. Značaj Bošnjaka u dijaspori
Očuvanje Kulturnog Identiteta i Održivosti
Bošnjaci u dijaspori imaju različite nivoe uspješnosti u očuvanju vlastitog identiteta. U Turskoj su u velikoj mjeri asimilirani, ali i dalje njeguju porodična sjećanja, tradicionalnu kuhinju i običaje. U Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi nova generacija Bošnjaka sve više održava identitet kroz omladinske organizacije i kulturna udruženja. Međutim, gubitak jezika predstavlja ozbiljan izazov, posebno kod druge i treće generacije.
Ekonomski Doprinosi
Bošnjačke zajednice širom svijeta redovno šalju novčane doznake u Bosnu i Hercegovinu i Sandžak, ulažu u investicione projekte i pružaju humanitarnu pomoć. Također, prisutna je i povratna korist u sektorima turizma, obrazovanja i zdravstva.
Međunarodna Zastupljenost i Lobiranje
Bošnjaci u SAD-u, Njemačkoj i Austriji imaju potencijal da, kroz etnički i vjerski identitet, brane interese Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni. Posebno važne organizovane zajednice nalaze se u St. Louisu (SAD), Beču (Austrija) i Göteborgu (Švedska).
4. Strateški Prijedlozi za Budućnost
Kako bi se povećao uticaj globalne bošnjačke zajednice, preporučuju se sljedeće mjere:
- Osnivanje Globalne Bošnjačke Mreže (Global Bosniak Network) radi digitalnog povezivanja dijaspore.
- Proširenje programa za učenje bosanskog jezika i očuvanje identiteta, posebno za mlade.
- Uspostavljanje programa razmjene znanja, investicija i kadrova između dijaspore i matične domovine.
- Jačanje akademske i kulturne diplomatije kroz promociju bošnjačke historije i kulturnog naslijeđa na međunarodnim platformama.
5. Zaključak
Globalna prisutnost Bošnjaka nije samo posljedica historijske traume, već i dokaz otpornosti i kolektivne svijesti. Rasprostranjena bošnjačka zajednica danas ima potencijal da, kroz pametne strategije i saradnju, postane ključni akter u razvoju i međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Njeno postojanje je simbol naroda koji čuva korijene dok gradi krila.
- https://www.researchgate.net/publication/371990528_Migrations_from_Rumelia_and_the_Balkans_to_the_Republic_of_Turkiye_and_Population_Growth_Forecasts_for_2020_Demographic_Forecasts_Rumeli_ve_Balkanlardan_Turkiye_Cumhuriyetine_yapilan_Gocler_ve_Bu_Gocl
- https://www.facebook.com/share/v/18WfvhakQd/
- https://en.wikipedia.org/wiki/Bosniaks?utm_source=chatgpt.com
- https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/
- https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf
- https://www.abs.gov.au/census/find-census-data/quickstats/2021/3202_AUS
- https://migrants-refugees.va/country-profile/bosnia-and-herzegovina/?utm_source=chatgpt.com
- https://www.monstat.org/uploads/files/popis%202021/saopstenja/SAOPSTENJE_Popis%20stanovnistva%202023%20II_cg.pdf
- https://www.sdgfund.org/sites/default/files/Serbia_Serbian%20Diaspora%20and%20youth.pdf?utm_source=chatgpt.com
- https://publications.iom.int/system/files/pdf/serbia_profile2008.pdf?utm_source=chatgpt.com
- https://en.wikipedia.org/wiki/Albanian_diaspora?utm_source=chatgpt.com
- https://www.athensjournals.gr/mediterranean/2019-5-3-3-Barjaba.pdf?utm_source=chatgpt.com
- https://growthlab.hks.harvard.edu/publications/albanian-community-united-states-statistical-profiling-albanian-americans?utm_source=chatgpt.com
- https://euronews.al/en/third-in-the-world-for-the-diaspora-forbes-30-7-of-albanians-live-abroad/?utm_source=chatgpt.com
- https://total-croatia-news.com/the-croatian-diaspora/croats-live-abroad/?utm_source=chatgpt.com
- https://hrvatiizvanrh.gov.hr/croats-abroad/croatian-emigrants-in-european-countries-and-overseas-and-their-descendants/2464
- https://hrvatiizvanrh.gov.hr/croats-abroad/croatian-emigrants-in-european-countries-and-overseas-and-their-descendants/croatian-diaspora-in-the-united-states-of-america/2485?utm_source=chatgpt.com
- https://migrants-refugees.va/country-profile/slovenia/?utm_source=chatgpt.com
- https://www.gov.si/en/policies/foreign-affairs/slovenians-outside-slovenia/slovenians-abroad/?utm_source=chatgpt.com
- https://www.worldometers.info/world-population/slovenia-population/?utm_source=chatgpt.com
- https://en.wikipedia.org/wiki/Slavs?utm_source=chatgpt.com
Najnoviji komentari