Da li novinar smije da ima politički stav?

U organizaciji Savjeta za štampu, u Press centru UNS-a održana je debata pod nazivom „Da li novinar smije da ima politički stav?“, na kojoj su novinari, urednici i medijski stručnjaci razgovarali o granicama između ličnih uvjerenja novinara, javnog političkog izražavanja i profesionalne odgovornosti.

Učesnici su istakli da posjedovanje političkih uvjerenja samo po sebi nije sporno, ali da problem nastaje kada ona utiču na profesionalni rad ili kod publike stvaraju sumnju u nepristrasnost novinara. Članica Komisije za žalbe Savjeta za štampu i potpredsjednica UNS-a Olivera Milošević naglasila je da je neophodno razlikovati lični stav od otvorenog zagovaranja političkih opcija ili stranačkog angažmana.

Iako učesnici nisu ponudili jedinstven odgovor na pitanje smiju li novinari javno iskazivati političke stavove, saglasili su se da lična uvjerenja ne smiju ugroziti profesionalne standarde, provjeru činjenica i povjerenje javnosti u medije.

Prema njenim riječima, od novinara se očekuje da provjeravaju činjenice, razgovaraju sa svim relevantnim akterima i jasno razdvajaju činjenice od komentara, bez obzira na vlastita politička uvjerenja. Posebno je ukazala na izazove koje donose društvene mreže, gdje se granica između privatnog i profesionalnog identiteta sve više briše.

Tokom debate govorilo se i o internim pravilima redakcija. Urednik Zoomera Nemanja Marinović naveo je da je taj medij, nakon početka studentskih protesta, usvojio pravilnik kojim je zaposlenim novinarima zabranjeno aktivno učešće u studentskim organima i pokretima koje profesionalno prate. Slična pravila primjenjuje i portal Mašina, čiji novinari ne mogu biti članovi političkih stranaka niti javno podržavati izborne liste.

Posebna pažnja posvećena je pitanju društvenog i političkog angažmana. Dok su pojedini učesnici smatrali da je zalaganje za ljudska prava i društveno važne teme sastavni dio odgovornog novinarstva, drugi su upozorili da se takvi angažmani često mogu tumačiti kao političko svrstavanje.

Novinar Nikola Krstić ukazao je da je teško napraviti jasnu granicu između društvenih i političkih pitanja, jer su ona u praksi često međusobno povezana. Istovremeno je otvorena rasprava o tome koliko je u današnjim okolnostima moguće govoriti o potpunoj neutralnosti medija koji su izloženi različitim političkim i ekonomskim pritiscima.

Učesnici su se saglasili da uređivačka politika medija može biti zasnovana na određenim vrijednostima i principima, ali da ne smije dovesti do narušavanja tačnosti i istinitosti informacija. Upozoreno je da prelazak granice između uređivačke politike i propagande predstavlja ozbiljan profesionalni problem.

Značajan dio rasprave odnosio se na objave novinara na društvenim mrežama. Dok su neki učesnici ocijenili da bi novinari morali imati pravo na lično izražavanje stavova, drugi su upozorili da publika često poistovjećuje stavove pojedinačnih novinara sa stavovima cijele redakcije, što može uticati na povjerenje u medije.

Kao jedan od zaključaka debate istaknuta je potreba da redakcije usvoje jasne i javno dostupne smjernice koje bi definisale odnose između profesionalnog rada, javnog političkog izražavanja i korištenja društvenih mreža. Također je naglašeno da je neophodno unapređivati medijsku pismenost građana kako bi mogli razlikovati lične stavove novinara, autorske komentare, uređivačku politiku i političku propagandu.

Izvor: NUNS, AI