Plav domaćin pjesnika na pragu jubileja

(Četrdeset deveti Plavski književni susreti i 24. likovna kolonija „Plavsko jezero“ povezali su nasljeđe plavsko-gusinjske kotline sa savremenim stvaralaštvom, zavičajnim pjesnicima, učenicima i regionalnim programom)

Piše: Božidar Proročić, književnik

Četrdeset deveti Plavski književni susreti doveli su grad pred jubilarno, pedeseto izdanje. Bili su povod da opet budem u tom lijepom kraju i da sa dragim prijateljima budem u prilici da odgledam neke od programa. Tim se dolascima radujem i zbog razgovora za koje uvijek ostane premalo vremena, zbog poznatih lica i one bliskosti s kojom me Plav dočekuje. Jezero i planine daju ljepotu predjelu, a ljudi razlog da mu se vraćam.

Pred takvim jubilejom valja se prisjetiti književnika koje je dala plavsko-gusinjska kotlina, njihovih pjesničkih i proznih stranica, ali i svih onih koji su godinama pripremali ove susrete, dočekivali goste i okupljali publiku. U razgovoru o književnosti često ostanu u drugom planu upravo ljudi zahvaljujući kojima se taj razgovor održava. I njima pripada dio priče o trajanju Plavskih književnih susreta.

Husein Bašić ostavio je romane, pjesme i dragocjen rad na prikupljanju usmene književnosti. Uz njegovo „Tuđe gnijezdo“ i „Vjetar s Prokletija“, uz „Gusinjsku godinu“ i „Davidovu zvijezdu“ Zuvdije Hodžića, ovaj prostor dobija književnu snagu koja se ne može obuhvatiti njegovom vanvremenskom veličinom. Radovan Zogović, ponikao u Mašnici, unio je u poeziju društvenu pobunu, a zatim i snažnu zaokupljenost predjelom i proticanjem vremena. Esad Mekuli, pjesnik i prevodilac rođen u Plavu, svojim djelom i uredničkim radom zauzeo je važno mjesto u albanskoj književnosti.

Različiti jezici i poetike ovdje imaju zajedničko zavičajno uporište, sa svim razlikama koje njihovim djelima daju posebnost. U historiji susreta ostala su i imena Dušana Kostića i Vukmana Otaševića. Kostićevo „Modro blago“, namijenjeno mladim čitaocima, podsjeća koliko rano počinje veza čovjeka s književnošću.

Husein Bašić danas svojim imenom označava kuću u kojoj se plavski programi održavaju. To ime na ustanovi svijetli među brojnim plavsko-gusinjsko-limskim neimarima pisane riječi. Njegove knjige valja čitati, njegovu brigu za nasljeđe nastavljati, a piscima koji dolaze omogućiti da budu saslušani s istom pažnjom. Tako sjećanje na velikane ostaje djelatno među živim stvaraocima. Tu su i Jašar i Bajram Redžepagić, Todor Živaljević-Velički i mnogi drugi čija pisana riječ traje.

O toj odgovornosti pisao sam i 2020. godine u portretu Alije Redžematovića, profesora, bibliotekara i hroničara plavskih književnih i likovnih susreta. Pažnju sam tada posvetio njegovom dugogodišnjem radu s knjigama i mladim ljudima. I danas smatram da se kulturno trajanje grada najjasnije vidi kroz takvu posvećenost. Uz autora čije ime pamtimo stoji neko ko je knjigu sačuvao, predstavio je čitaocima i učinio dostupnom novoj generaciji. Ovogodišnju jesen zato posmatram i kao nastavak rada mnogih plavskih kulturnih poslenika.

Plavsko jezero, Lim i Prokletije pripadaju tom književnom prostoru koliko i kuće, porodične priče i govor ljudi. Oktobarske boje po obroncima Visitora mogu se prenijeti na platno, ali se zavičaj otkriva i u stihovima i pričama o majci, muhadžirstvu, zemlji, Limu, trajanju i opstajanju. U tome prepoznajem bliskost ovogodišnje kolonije i književnih večeri. Pred istim predjelom slikar bira boju, pjesnik riječ, a oboje pokušavaju sačuvati nešto što bi bez njihove pažnje prošlo nezabilježeno.

Plavska kulturna jesen 2026. obuhvatila je 49. Plavske književne susrete i 24. likovnu koloniju „Plavsko jezero“. Organizovao ju je JU Centar za kulturu „Husein Bašić“, na čijem je čelu Vladimir Knežević, uz podršku Opštine Plav i Ministarstva kulture i medija. Iza takvog programa stoji posao ustanove koja okuplja umjetnike, otvara prostor učenicima i omogućava publici da u svom gradu susretne autore iz različitih sredina. Njegova vrijednost postaje vidljiva kroz ono što se u tim susretima zaista dogodi.

Prvo veče među slikama i pjesmama

Manifestacija je otvorena 7. oktobra, a predsjednik Opštine Plav Nihad Canović govorio je o očuvanju kulturnog nasljeđa i njegovom prenošenju budućim generacijama. U Plavu te riječi podsjećaju na pisce i umjetnike uz čija su djela mnogi odrastali, na knjige koje bi vrijedilo ponovo otvoriti i približiti mlađim čitaocima.

Prva izložba, „Crnom Gorom“ Milene Mile Vladisavljević, otvorena je u Galeriji Centra za kulturu. Na fotografijama postavke razaznaju se predjeli, kuće, ulice i voda, motivi u kojima slikarstvo ispituje odnos prirode i prostora koji je oblikovao čovjek. Naslov izložbe poziva na kretanje kroz Crnu Goru. U Plavu, okruženom planinama, takvo putovanje slikom dobija posebno polazište. Izložbu je otvorio akademski slikar Mirko Dragović.

Uz izložbu su predstavljeni učesnici 24. likovne kolonije. Prema oznakama zemalja u programu, Crnu Goru predstavljali su Angelina Janjušević, Mirko Dragović, Kaltrina Hoti, Arijeta Lucević, Žarko Plavšić, Senadin Pupović, Jana Rahović i Mile Albijanić. Jasna Pavlović predstavljena je kao umjetnica iz Srbije, a Milena Mila Vladisavljević iz Hrvatske.

Potom je u Velikoj sali održan akustični koncert Neše Galije. Izvještaj organizatora bilježi zajedničko pjevanje izvođača i publike. Akustični nastup nosi poseban zahtjev jer glas i gitara ostaju blizu slušaocu. Prvi dan tako je imao jasan raspon, od slikarske postavke do pjesme koju publika poznaje.

Umjetnost među prijateljima, Plavnik među svojima

Tokom manifestacije učesnici kolonije nastavili su rad u Plavu i njegovom okruženju. Organizator je zabilježio i održavanje likovne radionice kojoj je prisustvovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, upoznajući se s radom umjetnika.

Osmi oktobar donio je omaž Ismetu Markoviću-Plavniku u holu Centra za kulturu. O njegovom životu, stvaralaštvu i književnoj zaostavštini govorili su Senada Đešević, Aleksandar Laković i Faruk Dizdarević, dok je program moderirala Aleksandra Laban.

U godini pred pedeseto izdanje susreta povratak Plavniku ima naročit smisao. Dugovječnost manifestacije vidi se i u njenoj sposobnosti da sačuva pojedinačnu književnu biografiju.

Petak u znaku knjige

U petak, 9. oktobra, učenici OŠ „Hajro Šahmanović“ iz Plava i OŠ „Petar Dedović“ iz Murina razgovarali su sa Sonjom Milovanović i Slobodanom Zoranom Obradovićem. Susret „Riječ koja raste“ održan je u holu Centra za kulturu.

Večernji program donio je predstavljanje zbirke priča „Autograf“ Afana Latića. Za razgovor s autorom program je najavio Slobodana Marunovića. Poslije jutarnjeg susreta s učenicima, ista ustanova otvorila je prostor savremenoj prozi i pitanjima koja ona postavlja odraslom čitaocu.

Zavičaj u sedam pjesničkih glasova

U nastavku večeri svoju poeziju predstavili su Sajma Feratović, Afan Latić, Senadin Pupović, Kaltrina Hoti, Bajram Neljković, Rasim Rale Gutić i Asija Koljenović. Program su vodili i stihove kazivali glumci Slobodan Marunović i Slađana Bubanja-Merdović.

Sajma Feratović svojim je pjesničkim nastupom dala posebnu draž večeri. Njena posvećenost usmenoj lirici plavsko-gusinjskog kraja dodatno povezuje savremeno stvaralaštvo s kulturnim nasljeđem.

Senadin Pupović učestvovao je u zavičajnoj pjesničkoj večeri i u likovnoj koloniji. Ljekar, pjesnik i slikar, rođen u Plavu, u ovogodišnjem programu bio je prisutan u dva umjetnička izraza. Njegove pjesme svjedoče o snažnoj vezanosti za ljude, dom i zavičajni prostor. Pupović pripada i porodici u kojoj književno sjećanje ima svoje ime. Njegov otac Ahmet Pupović bio je pisac i sakupljač usmenog stvaralaštva plavsko-gusinjskog kraja.

Pred završnom pozornicom

Rad slikara bio je usmjeren ka izložbi 24. kolonije „Plavsko jezero 2026“, najavljenoj za 10. oktobar u Galeriji Centra za kulturu. Centralno veče 49. Plavskih književnih susreta održano je istog dana u Velikoj sali.

Regionalni karakter završnice potvrđuje učešće autora iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, dok je muzički dio programa upotpunila violinistkinja Eleonora Vujović.

Poseban doprinos programu centralne večeri dalo je izvođenje pjesama plavsko-gusinjskog kraja u okviru obraćanja profesorice Senade Đešević. Uz savremenu autorsku riječ začuo se i izraz usmenog nasljeđa, duboko ukorijenjen u govoru i životu ovog prostora.

Dramski prvak Slobodan Marunović i Slađana Bubanja-Merdović svojim vođenjem, govornom kulturom i scenskim prisustvom dali su završnoj noći posebnu ljepotu i dostojanstvo. Posebno priznanje zaslužuju direktor Centra za kulturu „Husein Bašić“ Vladimir Knežević i svi zaposleni, koji su velikim trudom, pažljivom organizacijom i srdačnim odnosom prema učesnicima iznijeli zahtjevan posao realizacije ovako sadržajne i složene manifestacije.

Iako je završno veče pratila kiša, bilo je teško poći iz Plava. Ostalo je još ponešto da se kaže, da se prijatelju pruži ruka i obeća novi dolazak. Plavska kulturna jesen privedena je kraju, a sljedeći susret zakazan je za jubilarne, pedesete Plavske književne susrete. Do tada, neka knjige predstavljene ovih dana pronađu nove čitaoce. To će biti najljepši nastavak ovih književnih večeri.