Evropska centralna banka: Zlato je postalo najvažnija rezervna aktiva

Foto: Shutterstock

Novi izvještaj Evropske centralne banke (ECB) pokazuje da je zlato prestiglo američke državne obveznice i postalo najvažnija rezervna aktiva koju centralne banke širom svijeta drže. Do kraja 2025. godine čak 27% ukupnih deviznih i monetarnih rezervi bilo je plasirano u zlatne poluge, što je rast od sedam procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu. Američke obveznice pale su na 22%, dok su sredstva u evrima zadržala treće mjesto sa 15%.

Centralne banke trenutno posjeduju gotovo 36.000 tona zlata, što je nivo uporediv sa periodom Bretton Woods sistema. Cijena zlata iznosi oko 4.500 dolara po trojanskoj unci, dvostruko više nego u istom periodu 2024. godine. Samo u prvom tromjesečju 2026. kupljeno je 250 tona zlata, a ukoliko se trend nastavi, do kraja godine kupovine bi mogle dostići 900 tona.

Sukob u Persijskom zalivu i zatvaranje Hormuškog moreuza uticali su na rast cijena nafte i prisilili pojedine zemlje da prodaju dio deviznih rezervi. Dok Kina, Poljska i Indija povećavaju zlatne rezerve, Rusija i Turska prodaju značajne količine zbog fiskalnih pritisaka.

Visoke kamatne stope u SAD-u stvaraju konkurenciju zlatu, ali realni prinos od 1,3% na dugoročne obveznice nije dovoljan da promijeni trend snažne potražnje za plemenitim metalima. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde ocijenila je da geopolitička neizvjesnost i dalje generiše snažnu tražnju centralnih banaka za zlatom, dok analitičar Georgi Hristov iz kompanije Tavex ističe da upravo takva tražnja stoji iza rekordnih cijena i dugoročnog uzlaznog trenda na tržištu plemenitih metala.

Izvor: www.blink-blink.rs

M.H.