Naukom do istinskog suočavanje s prošlošću tokom Drugog svjetskog rata u Bihoru, ali i u širem prostoru Sandžaka

U Petnjici je danas formiran organizacioni odbor koji će rukovoditi pripremama za naučni skup o nepoznanicama u Bihoru tokom ratnog vihora 1941–1945. godine, te o ulozi tzv. muslimanske milicije i njenih komandanata. Taj naučni skup će imati cilj da pruži istinsko suočavanje s prošlošću tokom Drugog svjetskog rata na području Bihoru, ali i u širem prostoru Sandžaka.

Na čelu ove inicijative je akademik i historičar Šerbo Rastoder, a do sada je pristupilo 36 članova različitih profila.

Institucionalna podrška stigla je iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, kao i Opštine Petnjica i njenog predsjednika Samira Agovića, koji je bez ikakvih kalkulacija prihvatio da se ovakav naučni skup održi upravo u Petnjici – iako je riječ o najmanjoj opštini sa ograničenim resursima.

“Očekujemo prisustvo najeminentnijih naučnika iz više oblasti, koji će zajednički raditi na otkrivanju istine uz potvrdu nauke. Odbor ostaje otvoren za prijem novih članova, a javnost će o svim daljim aktivnostima biti blagovremeno obaviještena”, preodčio je član organizacionog odbora Zaim Čelebić.

Kako je ocjenio skup je izazvao veliko interesovanje, a na njemu je govorilo 27 učesnika, koji su bez izuzetka podržali inicijativu da se naučnim putem dođe do nespornih istina.

“Time se želi postaviti trajan temelj za bolje međusobno razumijevanje, izgradnju povjerenja i pomirenje”, poručio je Čelebić, prenoseći zaključke sa formiranja organizacionog odbora.

Izvjeso je da će najavljeni naučni skup 2026. godine, pod stručnim rukovodstvom akademika Šerba Rastodera i Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka pri Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti (BANU), biti u potpunosti utemeljen na akademskim standardima i metodologiji.
Njegova orijentacija, kako je naglašeno, biće isključivo naučna, a antifašistički karakter skupa ne može se dovesti u pitanje.

“Svjesni smo da će pojedini „čuvari narativa“ pokušati da delegitimišu i ospore ovaj naučni poduhvat, ali naglašavamo da takvi pokušaji neće imati uspjeha. Projekat će biti sproveden do kraja. Kao pojedinci i kao zajednica, polazimo od uvjerenja da je antifašističko nasljeđe crnogorskog društva dragocjeno i obavezujuće, te da ga je moguće potvrditi upravo kroz kritičku verifikaciju i naučnu rekonstrukciju događaja – posebno tamo gdje su redigovane interpretacije dovele do deformacije ili zataškavanja istorijske istine”, piše u objavi na FB-u.

Također se zaključuje da javnosti preostaje da zauzme vlastiti stav: da li će, po uzoru na praksu iz 1945. godine, posegnuti za presudama „po kratkom postupku“, ili će – u skladu s demokratskim i akademskim standardima – prihvatiti historijsku nauku kao jedinu relevantnu osnovu za izgradnju kolektivnog sjećanja i istinsko suočavanje s prošlošću Drugog svjetskog rata u Bihoru, ali i u širem prostoru Sandžaka.