Porast slučajeva negiranja genocida u Srebrenici

Memorijalni centar Srebrenica predstavio je šesti izvještaj o negiranju genocida, koji pokazuje zabrinjavajući trend rasta broja slučajeva u protekloj godini.

Izvještaj za 2026. godinu donosi pregled najvažnijih slučajeva i trendova zabilježenih tokom protekle godine, predstavljajući vrijedan resurs za istraživače, institucije, medije i sve koji se bave zaštitom historijske istine i kulturom sjećanja.

Prema podacima, od juna 2025. do maja 2026. godine zabilježeno je 149 slučajeva negiranja genocida, što je značajan porast u odnosu na 99 slučajeva iz prethodnog izvještajnog perioda. Iako je broj manji nego u nekim ranijim godinama – posebno u rekordnoj 2022. godini kada je zabilježeno čak 681 slučaj – rast u odnosu na prošlu godinu ukazuje na nastavak i intenziviranje kampanje negiranja.

Izvještaj naglašava da je u ovom periodu genocid negiralo 52 osobe, 11 medija i dva udruženja građana, uz dodatnih 11 slučajeva u kojima su akteri ostali nepoznati. Memorijalni centar upozorava da metodologija izvještaja ne obuhvata društvene mreže, gdje je negiranje još masovnije.

Najčešći negatori genocida bili su: Informer (24 puta), Milorad Dodik (10 puta), Branimir Kojić (10 puta), Politika (7 puta), Alo (7 puta), Gideon Greif (4 puta), Vojislav Šešelj (4 puta), Aleksandar Pavić (3 puta), Nenad Kecmanović (3 puta) i Sputnik (3 puta).

Izvještaj naglašava da je negiranje postalo rasprostranjenije i sistematičnije, sa širim spektrom aktera – od političara i medija do akademika i javnih ličnosti. Posebno je istaknuto da metodologija ne obuhvata društvene mreže, gdje je negiranje još masovnije.

Povećan broj negatora povezuje se sa pasivnošću Tužilaštva BiH i agresivnom kampanjom vlasti entiteta RS usmjerenom protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.

Među primjerima javnih istupa izdvajaju se izjave državnih funkcionera poput Ane Brnabić, Aleksandra Vulina i Siniše Karana, kao i pojedinaca poput Bojana Dimitrijevića i Dragoljuba Kojčića koji su tvrdili da se Srebrenica „ne može smatrati genocidom“. Pjevačica Jelena Karleuša relativizirala je genocid poredeći ga sa zločinima tokom akcije „Oluja“.

Ovi podaci ukazuju da negiranje genocida ostaje sistematski organizovano i široko rasprostranjeno, te zahtijeva kontinuirano praćenje i reakciju institucija, medija i društva.

Memorijalni centar ove godine posebnu pažnju posvetio je uticaju negiranja na mlade generacije.

“Nijedno društvo ne može imati sigurnu budućnost ako djecu uči da su činjenice stvar izbora, a ratni zločinci uzori. Revizionizam nije samo pogrešno tumačenje prošlosti; on je pokušaj ob likovanja budućnosti. Zato obrazovanje zasnovano na činjenicama, naučno is traživanje i odgovorna kultura sjećanja os taju najsnažniji odgovor svakom pokušaju falsifikovanja historije”, zaključio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

Poručio je da će Memorijalni centar Srebrenica nastavit će dokumentovati svaki oblik negiranja genocida jednako temeljito kao što doku mentujemo sudbine njegovih žrtava.

M.H.