Prihvaćena inicijativa za zaštitu nekropola stećaka “Štedim” i “Biševo” (Crnokrpe) u opštini Rožaje

Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore zvanično je prihvatila inicijativu za zaštitu nekropola stećaka na lokalitetima Štedim i Biševo (Crnokrpe) u opštini Rožaje.

Građanski aktivista iz Rožaja Denis Murić koji je pokrenuo ovu inicijaticu ocjenio je da su time stvoreni uslovi za pokretanje zakonske procedure utvrđivanja njihove kulturne vrijednosti, što, kako je ukazao, predstavlja važan korak ka očuvanju ovog srednjovjekovnog naslijeđa.

“Stećci su duboko ukorijenjeni u historijskom i duhovnom prostoru Bosne i Sandžaka, kao trajni spomenici kulture i identiteta naroda koji su živjeli na ovim prostorima stoljećima. Njihova zaštita je početak povratka zaboravljenog naslijeđa u javni i kulturni prostor”, istakao je Murić uz objavu tog akta na FB-u kojim se potvrđuje njegova inicijativa.

–Očuvanje stećaka nije samo pitanje zaštite kamena, već čuvanja identiteta, pamćenja i duhovnog naslijeđa

Na Štedimu i selu Biševo su dvije značajne lokacije stećaka na području opštine Rožaje i ovog dijela Sandžaka o kojem šira javnost do sada nije znala.

Murić uz fotografije ovih “kamenih spavača” ukazuje da ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici predstavljaju izuzetno vrijedne tragove naše kulturno-historijske baštine i svjedoče o prisustvu razvijene civilizacije, duhovnosti i umjetničkog izraza na ovim prostorima tokom srednjeg vijeka.

“Stećci u Rožajama, iako često zaboravljeni i zanemareni, važan su dio ukupne baštine Sandžaka i šireg bosanskohercegovačkog, pa i balkanskog prostora. Njihovo prisustvo na lokalitetima Biševo i Štedim još jednom potvrđuje da su ovi krajevi bili aktivni dio srednjovjekovnih društvenih, duhovnih i kulturnih tokova”, predočava ovaj mladi istraživač i student arhitekture.

Kako ukazuje, nažalost, većina stećaka nije adekvatno zaštićena, a brojni su izloženi propadanju usljed vremenskih uslova, zarastanja vegetacije, ali i nedostatka institucionalne brige.

“Tokom obilaska uočeno je da su neki primjerci u lošem stanju i zahtijevaju hitnu konzervaciju i stručnu procjenu. U narednom periodu očekujemo saradnju sa nadležnim institucijama kako bi se pristupilo detaljnom snimanju, evidentiranju i valorizaciji ovih lokaliteta. Pored toga, važno je uključiti i lokalnu zajednicu, kao i obrazovne i kulturne institucije, kako bi se podigla svijest o značaju ovih spomenika i stvorili uslovi za njihovu trajnu zaštitu”, smatra Murić.

“Očuvanje stećaka nije samo pitanje zaštite kamena, već čuvanja identiteta, pamćenja i duhovnog naslijeđa naroda koji su na ovim prostorima živjeli stoljećima”, poručio je on.

M.Halilović.