"Stećci u Sandžaku"

Stećci u Sandžaku: Nekropola Poblaće, Krajčinovići, Priboj (FOTO-VIDEO)

Nekropola sa pričom, najbolje se može opisati pomenuta nekropola stećaka. Kada se iz Priboja krene ka ovoj nekropoli, mora se preći nekoliko državnih granica, izlaziti iz Srbije, ulaziti u Bosnu, pa opet nazad, uskom ravnicom između dva vijenca planina. U ataru sela Krajčinovići, na 20 kilometara od Priboja na lijevoj obali rijeke Poblaćenice, u porti seoske crkve iz 16. stoljeća, nalazi se ogromna nekropola stećaka.

Nekropola je dosta uništena izgradnjom svih objekata koji su građeni poslije nje, novim crkvenim objektom, novim zvonikom, stećci su korišćeni za izgradnju seoskog doma, puta itd. Dobrim dijelom spomenici su urasli i zapušteni, a nekoliko monolitnih ploča iskorišćene su za izgradnju nekog objekta ili ograde u porti.

Arheološka istraživanja na ovom lokalitetu nisu vršena, stećci i ploče su samo zabilježeni i pobrojani, dijelom opisani ukrasi. Bešlagić opisuje da se ovdje nalazi 17 stećaka, od čega su 12 sanduci, 2 ploče, 2 sljemenjaka i 1 stub. Svi su vidljivi spomenici jako velikih dimenzija. Sanduci su najčešće bez postolja, a isto se odnosi i na sljemenike. Pored ovih stećaka, broj ploča, slabije vidljivih, neobrađenih, ili prosto utonulih u zemlju, prelazi 70.

Dislocirani stećci u nekropoli Poblaće

Kao što je rečeno, stećci su dimenzija i do 2 metra, izrađeni od krečnjaka i škriljca, i različite su obrade. U okolini nema majdana sa kog bi mogao biti eksploatisan kamen za ovoako veliku nekropolu, što ukazuje da su stećci izrađivani na drugom mjestu, pa dovoženi.

Orijentacija stećaka je najčešće istok – zapad, mada postoji par stećaka koji su orijetnisani sjeverozapad – jugoistok. Pored nekropole stećaka nalazi se savremeno groblje, čiji se najraniji ukopi vezuju za 19. stoljeće. U nekropoli se nalaze 4 predhistorijska tumula, na kojima imamo 2 stećka.

Od istraženih stećaka postoji jako malo koji imaju ukrase. Sanduk bez postolja koji je obao i ima polukružne forme sa gornje strane, ukrašen je sa gornje strane reljefnim motivom mača sa jabučastom drškom.



Sanduk sa postoljem koji se nalazi u sklopu kamene ograde, i okrenut je bočno, sa jedne strane ima reljefni prikaz dvostruke sjekire. Jedan od sanduka ima prikazan mač i dršku, ali je vrh mača uništen. Ovaj stećak od krečnjaka je orijentisan jugoistog – sjeveroyapad.

Jedan od stećaka je ukrašen predstavom koplja. Najinteresantniji je prikaz mača na štitu, što može predstavljati heraldički motiv, porodični grb pokojnika.

Nekropola se danas nalazi na granici između BiH i Srbije, a u srednjem vijeku je čitav kraj pripadao Bosni. Nekropola se koristi od 14. do početka 16. vijeka. Jako je slabo istražena, a površina joj je oko hektar.  U blizini se nalaze i druge nekropole u pribojskom kraju, među kojima posebno treba izdvojiti onu u Kasidolu. Sve one su jako slične nekropolama koje se i danas nalaze u Bosni. Činjenica da su mnogi stećci dislocirani i postali dijelovima drugih objekata, to je jako teško utvrditi kontekst i unutrašnju organizaciju nekropole, ali vide se nedislocirani stećci koji su orijentisani drugačije od ostalih i to na način kakose muslimani orijentišu, jasno nam govori da postoji kontinuitet u sahranjivanju i svijest o zajedničkom identitetu bosanskih krstjana, eventualnih pravoslavaca i muslimana, svi sahranjeni pod najvećim srednjovjekovnim bosanskim brendom.

Pitomi kraj Krajčinovići

U ovaj lokalitet vezuje se legenda, i mi ćemo je ovdje samo kao takvu i prenijeti, bez namjere da ulazimo u njenu autentičnost. Naime, od mještana se moglo čuti da je crkvu u sred nekropole sagradio Mehmed paša Sokolija, svojoj majci, a na njenom stećku.

 

   

U samom podu crkve zaista se nalazi uzidan stećak, sa gornje strane ukrašen motivom oka.

Ovako velika nekropola, sa izuzetnim primjercima stećaka, zaslužuje ozbiljno arheološko istraživanje, kako bi se podaci o ovoj regiji a u smislu nadgrobnih spomenikaiz srednjeg vijeka, mogli sabrati, i kako bi se bolje shvatila prošlost Limske doline.

 

 

 

 

 

 

Povezane vijesti