"Stećci u Sandžaku"

Stećci u Sandžaku: Nekropola Pobrežje, Priboj (FOTO-VIDEO)

Potpuno specifična nekropola u odnosu na sve one kojima se bavimo u ovom projektu je nekropola stećaka u Pobrežju. Naime, u pitanju je nekropola stećaka koja se nalazi u centru grada, u dvorištu Doma zdravlja u Priboju, i dvorištu fabrike Poliester u istom gradu. Pored toga što je u centru, razlikuje se od ostalih po tome što je arheološki istražena i konzervirana. Za razliku od ostalih nekropola kojima se bavimo na projektu, na ovoj nekropoli nema amorfnih ploča, već su u pitanju isključivo stećci.

Prilikom izgradnje fabrike Poliester kao i bolnice u Priboju, teško je oštećena velika nekropola stećaka. Stećci su lomljeni, korišćeni kao materijal za nove objekte, bacani u obližnju rječicu i slično. I pored toga, jedan dio stećaka je sačuvan, iako je jedan dio njih dislociran, i poređan kao neka vrsta ograde.

Arheološka istraživanja ovog kulturnog dobra u pravom smislu počinju u 21. stoljeću, kada su prvobitno izvršena istraživanja, da bi poslije toga urađena i konzervacija lokaliteta i nadgrobnih spomenika.

 

Detaljna istraživanja koja su rađena par sezona, u mnogome su doprinijela razumjevanju značenja stećaka i kontinuiteta života na ovom prostoru, kao i same dimnezije nekropole i njene značenjske strane. Na ovom mjestu se mogao vidjeti sudar više uticaja i sublimiranje istih na malom prostoru. Nekropola se koristila od 14. do kraja 16. stoljeća, pa po nekima i do početka 17. vijeka.

Ukupan broj stećaka prelazi 30, pri čemu dominiraju sanduci, postoje i 4 sljemenika, i 2 usadnika, nekoliko ploča, od kojih je jedna možda za dvostruku sahranu, odnosno pod njom se nalaze 2 pokojnika. Pored nabrojanih, u okviru same nekropole nalaze se i 2 masivna usadnika. Najveći dio sljemenika i sanduka nalazi se na postolju. Svi stećci su dobro obrađeni, i svi su masivni.

Većina nedislociranih stećaka orijentisana je istok – zapad, ali ima i jedan dio koji su orijentisani drugačije.  Pretpostavlja se da je majdan za izradu spomenika bio u neposrednoj blizini, a u samoj blizini kule iz osmanskog perioda. Svi su izrađeni od krečnjaka, osim usadnika koji su vjerovatno od sedre.

Većina stećaka na ovoj nekropoli nema ukrasa. Imajući u vidu da je veliki broj stećaka uništen prilikom izgradnje navedenih objekata, ne možemo govoriti o tome koliko ima ukrašenih, odnosno o udjelu onih koji imaju ukrase, posebno zbog činjenice da su svi preostali spomenici izuzetno dobro obrađeni.

Sljemenici nisu ukrašavani, dok se na jednom od sanduka može vidjeti prikaz krsta u plitkoj plastici. Na jednom spomeniku imamo krug, sa možda ucrtanom rozetom, dok jedna ploča ima ukras u vidu koncentričnih krugova, u plitkoj plastici. Jedna od ploča, i to najmasivnija ploča na cijeloj nekropoli, za koju se može tvrditi da se ispod nje nalaze dvije osobe, ukrašena je linijom preko sredine, koja dijeli ploču na dva jednaka dijela.



Arheološko istraživanje ovog lokaliteta pokazalo je da je veći broj sahrana nego spomenika (spomenici uklonjeni). Rezultati su interesantni u smislu da prikazuju više različitih praksi sahranjivanja, razumije se u okviru kulturoloških razlika pokojnika i zajednica koje su sahranjivane.

Broj grobova prelazi 40. U jednom dijelu nekropole, moglo bi se uslovno reći, odvojeno od nekropole nalazi se dječije groblje. U nekim grobovima imamo priloge u vidu životinjske žrtve. Neki su pokojnici sahranjivani pokraj stećaka, a kao što je rečeno, imalo je i dvojnih sahrana.

Orijentacija stećaka, kao i veliki vremenski period aktivnog korišćenja nekropole neke istraživače navodi da su u pitanju pripadnici različitih religijskih grupa, što može biti tačno. Kako je prostor Priboja vrlo rano pripao srednjovjekovnoj Bosni, to nikako ne čudi zašto su stećci koje ovdje vidimo istovrsni sa onima koje možemo vidjeti na onim nekropolama koje se nalaze u današnjoj BiH.

Ovdje su mogli biti sahranjivani pripadnici Crkve bosanske, ali i ostalih kršćanskih denominacija, no, kao što istraživači pretpostavljaju, tu se mogu naći i muslimani. U prilog ovoj tezi govore tri stećka orijentisana prema Meki. Osim toga, usadnici koji se nalaze na ovoj nekropoli sa sigurnošću mogu biti povezani sa najranijim muslimanskim nišanima.

Imajući u vidu ovaj kontinuitet sahranjivanja, nekropola u Pobrežju – Crkvine, ima potencijal za veliko i važno tumačenje života ovoga kraja, koji je često mijenjao državu kojoj pripada, a samim tim i društvo kom stremi.

Izuzetna estetska vrijednost spomenika, kontekst nekropole i interesantna priča vezana za same početke Priboja, činjenica da je istražena i konzervirana, ukazuje na potrebu da bude bolje medijski i turistički, u krajnjem smislu kulturološki ponovo valorizovana i javnosti kvalitetno prezentovana.

 

Foto: Medin Halilović

 

 

 

 

Povezane vijesti