Aktuelno Društvo Globus Regija Turska

Nakon što je turski medij “NotHaber“ objavio video sa titlovima i naracijom na bosanskom jeziku o razmjerama zločina i podmuklim izdajničkim strukturama terorističke organizacije FETO, video su prenijeli i brojni bosanskohercegovački mediji, dok veliki interes vlada i na društvenim mrežama, prenosi Anadolu Agency (AA).

Objavljen video: Teroristička organizacija FETO prijetnja svakom društvu u kojem je prisutna

Objavljeni video sadrži kadrove snimljene u noći 15. jula 2016. godine, kada su teroristi FETO-a infiltrirani u tursku vojsku pokušali s vlasti svrgnuti demokratski izabranu vlast u zemlji, pritom otvarajući vatru na građane koji su izašli na ulice širom Turkiye, kako bi stali u odbranu demokratskog poretka i institucija svoje države.


Video donosi pregled najbitnijih činjenica u vezi s terorističkom organizacijom FETO i njenim djelovanjem, ne samo u Turkiye nego i u zemljama regiona, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Video sadrži i dio izjave predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića, koji je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) nedavno rekao da je FETO teroristička organizacija jer kako drugačije kvalificirati nekoga ko pokušava da ubije demokratski izabranog predsjednika ili ko baca bombe na demokratski izabran Parlament.

“FETO je teroristička organizacija po mom dubokom uvjerenju jer kako drugačije kvalificirati nekoga ko pokušava da ubije demokratski izabranog predsjednika ili ko baca bombe na demokratski izabran Parlament. To je teroristička organizacija i to su teroristi, i treba da povuku sve one konzekvence koje teroristi povlače”, izjavio je Džaferović.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je nedavno u razgovoru za AA da je teroristička organizacija FETO zloćudna organizacija, koja većinu onoga što radi, radi netransparentno.

Prilikom posjete uredu Anadolu Agency u Sarajevu, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić poručio je da terorističku organizaciju FETO smatra prijetnjom državi.

– Teroristička organizacija FETO –

Teroristička organizacija Fetullahci (FETO) odgovorna je za krvavi pokušaj puča u Turkiye u noći 15. jula 2016. godine.

Riječ je o terorističkoj organizaciji koju predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Republika Turkiye zvanično zatražila od SAD-a.

Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turkiye montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušale procesuirati brojne visokopozicionirane zvaničnike.

Nekoliko godina kasnije uslijedio je i krvavi pokušaj državnog udara terorista FETO-a, odnosno pokušaj puča kojeg su izveli oficiri koje je FETO infiltrirao u tursku vojsku.

Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Republici Turkiye, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turkiye ubijena je 251, a ranjene su 2.734 osobe.

Aktuelno Kolumna Turska

Nadletanje ratnih aviona i helikoptera u niskom brišućem letu iznad Ankare, prije pet godina, bila je prva demonstracija i poruka FETO pučista da su krenuli u nasilno preuzimanje vlasti. Te vrele julske noći žitelji Ankare, Istanbula i cijele Turske nisu ni slutili šta im se sprema. Vojni udar nije bio ništa novo, ali ovog puta je dobio prefiks pokušaj jer “desio se narod” i “prekid hegemonije”.

Danas je poznato da, već u prvim satima puča, otcjepljenom dijelu turske armije, godinama od paralenih struktura pripremanom za ovako nešto, nije sve išlo po planu. Istovremeno svjetski centri moći su čekali samo momenat “da stvar bude gotova”. Ali…

Piše: Medin Halilović

Ovdašnjoj javnosti je malo poznato da se teroristička organizacja FETO u svojoj dugogodišnjoj propagandi predstavljala kao nenasilna i tolerantna. Zapravo taj ekstremni vid licemjerstva, zloupotrebom vjerskih osjećanja, pokazan je pučom. U odnosu na domaću i svetsku javnost, to je bila jedina prednost FETO hunte i faktor iznenađenja.

Neko ko “katiyen” (ni u kom slučaju) nije bio za upotrebu nasilja iz Pensilvanije (SAD) pozvao je da se radi vlasti i svojih interesa, ili centara moći, u svijetu, po svaku cijenu, iz svih oruđa i oružja, puca u sopstveni narod. Po planu i naredbi čovjeka koji je decenijama, u džamijama i van njih, tumačeći Kur'an i Hadis, pozivajući se na učenje i tefsir u “crvenim knjigama” Saida Nursija, upravo u praksi sproveo suprotno, poziv na nasilje i ubijanje, što se i dogodilo tokom krvavog pokušaja puča u noći između 15 i 16. jula 2016. godine.

U ovako nešto nisu vjerovali ni najodaniji sljedbenici FETO teroristokog pokreta, dugo sakrivanog iza umjerenog, navodnog islama, na riječima zagovornik mira i toleranacije, na djelu predvodnik krvavog pokušaja puča.

Zašto je Fetullah Gulen, rodom iz Erzuruma na istoku Turske, posegao za nasilje i vojni udar, taj “ni u kom slučaju” nasilnik pozvao n nasilje, ko ga je nagovorio ili kojim uslovom na to natjerao, ostaće možda neisrpna tema analitičara ili istraživača tokom budućeg perioda, ali je za ovdašnju javnost, zarad sagledavanja činjenica, važna informacija da je i dalje u Pensilvaniji i nakon pet godina od pokušaja puča, uživa zaštitu tamošnjih vlasti.

Tokom sudskih postupaka učesnici puča su predočili niz informacija i presudama je potvrđeno da je vojni udar priprema godinu dana prije.

Svi detalji i događaji koji su prethodili u utjecali na ishod krvavog plana, uspostavljanja hegemonijeu ovom dijelu svijeta, još nisu poznati, ali ćemo ovdje, na petu godišnjicu izdvojiti samo najznačajnije, dogđaje koji su bili “tačka lomljenja” pokušaja vojnog udara.

Ove informacije i priloženi akti obaraju svaku nebuloznu insinuaciju ili prozapadnu tezu da je Erdogan, radi produženja i ostanka na vlasti, iscenirao i režirao vojni puč.

– U petak, 15. jula 2016. godine, u 14:45 sati, major A.H., koji je služio kao pilot u Komandi kopnenog vazduhoplovstva, došao je u zgradu Nacionalne obavještajne agencije (MIT) u Ankari i izvijestio da će zgrada MIT-a biti napadnuta helikopterom . Turskim obavještajcima je predočio i da je “dobio zadatak da otme Hakana Fidana”, tadanjeg i aktuelnog direktora MIT-a Informacije koje je dao major odmah su podijeljene s Hakanom Fidanom.

f1a45109sikiyonetimsayfalari

-Pučisti su prvu de facto akciju preduzeli kroz sistem poruka Turskih oružanih snaga (TSK), koji su prigrabili. U petak, 15. jula, u 15:22 sati , pripadnici FETO-a ušli su u sistem poruka iz Generalštaba i jedinicama pod njihovom kontrolom poslali naredbu vojnog udara nazvan “Operativni plan grom”, sa 20 stavki. Uz naredbu vojnog udara, koju su potpisali brigadni general Mehmet Partigöç i pukovnik Cemil Turhan bile su i naredbe za vanredno stanje, spiskovi osoblja koje će biti dodijeljeno sudovima za vojno stanje i Plan javne sigurnosti i ojačanja Ankare i Istanbula. U uputstvu je navedeno da će administracija biti zauzeta od 03.00, a policijski čas započeti u 06.00.

– MIT je krenuo u akciju u skladu s informacijama dobivenim od majora A.H. i putem šifriranog faksa poslao detalje o načinu napada na načelnika Generalštaba. Informacije koje dostavio MIT u sjedištu Generalštaba su analizirali Načelnik Generalštaba general Hulusi Akar, zapovjednika Kopnene vojske general Saliha Zeki Čolak i drugi načelnika Generalštaba general Yasar Guler. U 16.30, zamjenik direktora MIT-a otišao je u sjedište Generalštaba i sastao se sa 2. načelnikom Generalštaba Turske armije Yasarom Gulerom.

– Dok su se sastanci u Generalštabu nastavljali, direktor MIT-a Hakan Fidan ušao je u sjedište Agencije oko 18:30. Hakan Fidan takođe je prisustvovao sastancima, koji su trajali do 19.20. Na ovom sastanku odlučeno je da se trupama predaju tri hitno šifrirana naređenja.

Kao rezultat ocjene Generalštaba, svim oružanim snagama, s potpisom načelnika Generalštaba Hulusija Akara poslane su sljedeće upute:

– Nijedan vojni avion neće polijetati u turskom zračnom prostoru do daljnjeg.

– Oni u zraku odmah će se vratiti u svoje baze.

– Zaustaviti će se kretanja svih vozila, posebno tenkova i oklopnih vozila.

Nakon izvanrednih aktivnosti MIT-a i sastanka održanog u Generalštabu, hunta je shvatila da su dešifrirani planovi puča. Članovi hunte iznijeli su pokušaj državnog udara koji su planirali izvršiti 16. jula u 03:00 i započeli su sve faze plana “Operacija grom”.

-Kritični sastanak održan u Generalštabu prekinut je dojavama MIT-a. Nakon sastanka i obavještenja, završene su operacije u vezi sa zabranom letenja, što je prva od 4 upute poslane svim jedinicama Turskih oružanih naga, a 36 aviona kojisu u vazduhu vraćeni su u svoje eskadrile

Na pokušaju puča u sjedištu Generalštaba je bilo kritično. Prvo su ubijeni neki telohranitelji generala Akara. Akarov ađutant, potpukovnik Levent Turkkan, zamjenik vrhovnog zapovjednika kapetan Serdar i naoružani vojnici u specijalnim snagama ušao je u sobu u kojoj je Akar radio i pokušao da ga liši slobode. Uz prijetnju oružjem pokušao je da Akara natjera da potpiše naredbu o puču. Akar, koji je odbio da potpiše tu naredbu, ovaj put je zadavljen opasačem. U međuvremenu, zamjenika načelnika Generalštaba, generala Yasara Gulera, oficir iz njegovog bliskog tima uzeo je za taoca.

Osoblje za zaštitu zgrada Crvenog polumjeseca, koje je saznalo da pucnjava dolazi iz zgrade Generalštaba, prenijelo je ove informacije Koordinacionom centru premijera oko 21.35. Službenici Centra za komandu i operaciju oružanih snaga (SKHKM), koje je na osnovu ove obavijesti zatražio premijer, rekli su da je pucnjava zbog vježbe.

Nakon ovih vanrednih događaja, zapovjednik kopnenih snaga general Salih Zeki Çolak pozvao je načelnika Generalštaba Hulusija Akara. Osoba koja se javila na telefon bio je Akarov pomoćnik, potpukovnik Levent Türkkan. Rekavši, “Zapovjedniče, naš načelnik Generalštaba čeka vas, a posebno naš načelnik generalštaba Ihsan Uyar u štabu”, Türkkan je pozvao Colaka u sjedište. Colaka i šefa generalštaba Ihsana Uyara, koji su došli u sjedište, pritvorila je hunta na ulazu u sjedište Generalštaba. Viši narednik Bulent Aydın, koji je pokušao spriječiti ovu situaciju, ubijen je od strane pučista. Kapetan Burak Akın, direktor obezbjeđenja, je povrijeđen. Bulent Aydın ušao je u historiju kao prva žrtva pokušaja puča.

General Hulusi Akar odveden je helikopterom u 4. glavno zapovjedništvo vazduhoplovne baze Akinci kod Ankare.

– Laž da “Postoji vježba” u Generalštabu

Generalštab je bio jedna od prvih meta pučista. U prvim minutama pokušaja izdaje, pučistički vojnici su krenuli u akciju iz zraka i zemlje kako bi zauzeli Generalštab. Dok je grupa vojnika pučista pokušavala ući u Generalštab kroz kapiju, avioni koje su oteli pučisti nisko su preletjeli Generalštab. Osoblje za zaštitu premijera, koje nije znale za pokušaj, započelo je istragu i mobilizaciju, ali odgovor Centra za kontrolu operacija Komande oružanih snaga bio “Izvode se iznenadne intervencije i vježba”.

– Pučisti su ušli u sjedište Generalštaba

U noći na 15. jul prvi put su emitovani trenuci ulaska izdajnika pučista u Generalštab. Dio 23-minutnog video zapisa u optužnici podijeljen je sa novinarima. Trenutke kada su se civili koji su pokušavali da spriječe puč i vojnici koji su planirali puč pokušavajući da zauzmu sejdište Generalštaba, uhvatila je sigurnosna kamera.

Vojnici hunte, koji su proveli sve faze plana državnog udara, formirali su WhatsApp grupu za koordinaciju pokušaja puča. U prepisci grupe koju je osnovao major Mehmet Murat Čelebioglu, naređenje za pucanje na civile dobilo je izraze poput “Gazite, nema ustupka”. Među uputama datim pučističkim vojnicima, bilo je i krvavih uputa za intervencije koje su usmjereneonima koji su pokazali otpor

Utvrđeno je da su članovi FETO-a koristili izraze koji lede krv, kao da su u svojoj prepisci, u noći puča, jasno je dali naredbe za rastjerivanje gomile ljudi koja pokušavali spriječiti puč. Neki od transkripata prepiske su sljedeći:

– Potpukovnik Muzaffer: Redoslijed. Prosleđujem. Okupljene gomile rastjerat će vatra.

– Pukovnik Muslum Kaya: Oni postavljaju svoje građevinske mašine AKOM-u. Prijatelji pucaju.

– Pukovnik Uzay Sahin: Odgovorite vatrom, ne puštajte ih blizu.

– Major Mehmet Karabekir: Kao neko na terenu, pucam u gomilu, čekam. Pucajte iznova i iznova, razbacaj 10-15 ljudi. Nema gubitka inicijative.

– Upute preko WhatsApp-a: Zatvorite mostove

Vojnici koji su koordinirali pokušaj državnog udara FETO-a 15. jula, međusobno su komunicirali putem WhatsApp grupe osnovane pod imenom “Mir u kući”. Ovdje su date upute za pucanje na civile, bombardiranje ratnim avionima i helikopterima, kao i koordinate ciljeva koji se trebaju pogoditi. Prva uputa u grupi koju je formirao major FETO-a M. Murat Čelebioglu u 21.14 bilo je zaustavljanje prelaza preko mostova u Istanbulu u 21.22. Prepiska dobijena sa mobilnog telefona policajca privedenog ujutro 16. jula jedan je od najvažnijih dokaza o pokušaju puča.

Pučisti su zauzeli prvi Centar za upravljanje vanrednim siuacijama (AKOM)

Jedna od prvih meta vojnika u pokušaju izdaje u Istanbulu bio je Centar za koordinaciju katastrofama, čiji je kratki naziv AKOM. Pučisti, koji su u 21.23 došli u AKOM-ovu zgradu u Kâğthaneu, koji kamerama nadgledaju cijeli Istanbul i koji se mogu pročitati na registarskim tablicama, posebno na glavnim gradskim čvorištima, pretražuju hodnike. Vojnici FETO-a, koji su nogama razbili vrata okna AKOM-a, zatim su se spustili u kotlarnicu i isključili struju. Također su napravili smetnju sa serverima. Pučistički vojnici napuštaju AKOM ulazeći u helikopter koji slijeće na ulicu u 04.30.

– Predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je bio na odmoru u Marmarisu saznao je da su vanredni događaji širom zemlje pokušaj puča, u telefonskom pozivu sa svojim zetom Zijom İlgenom. Nakon što je Erdogan saznao za pokušaj izdaje, izgovorio je bismalu i klanjao namaz od 2 rekata. Nakon namaza (molitve), Erdogan je počeo upravljati situacijom.
Istovremeno članovi hunte poletjeli su iz vojne zračne baze Samandıra s 5 helikoptera da podrže pokušaj puča. Jedan od helikoptera otišao je do pučističkih vojnika koji su se pripremali za pokušaj atentata na predsjednika Erdoğana u glavnoj mlaznoj bazi Çiğli. Preostala četiri helikoptera trebaju pružiti logističku podršku vojnicima pučistima u Istanbulu; Letio je do gradske općine Istanbul, policijske uprave Istanbula, Vodafone Arene i Bosporskog mosta.

S timom za podršku u helikopteru koji je polazio iz vojne zrakoplovne baze Samandıra i stigao u zapovjedništvo glavne mlazne baze Çiğli oko 22:00, timovi MAK i SAD, koji će pretresati hotel u kojem je predsjednik Erdoğan boravio u Marmarisu, počeli su se pripremati za prepad.

– Ministar Albayrak izvjestio je Erdogana o pokušaju atentata na njega

U noći pokušaja izdaje, tim zaverenika izvršio je akciju atentata na predsjednika Erdogana u Marmarisu. U međuvremenu, ministar energetike i prirodnih resursa Berat Albayrak, koji je bio s predsjednikom Erdoğanom, detaljno je objasnio šta se dogodilo u Marmarisu u noći pokušaja puča.

“Te noći, predsjedniku Erdoğanu predstavljeni su prijedlozi poput „Možda možete ići s druge tačke“, s obzirom na puste puteve Marmarisa. Budući da dobro poznajem okolinu, naš predsjednik me pitao: ‘Serkane, gdje možemo ići morem?. Rekao sam da možemo ići do Dalamana, ali da moramo proći ispred mornaričke baze Aksaz. „Nema šanse, kamo drugdje možemo ići?“ Rekao sam, „povešću vas u blizini su grčka ostrva”. Erdogan, koji je do tada bio miran, prvi put je izgubio smirenost i rekao: “Šta ja da radim na grčkim ostrvima, brate! Pitam vas kako možemo u Istanbul “, naljutio se.

Zapravo, postoji samo jedan način da se ide ovdje, nema drugog načina, sve je odsječeno. Razgovaralo se o prijedlozima za još jedan izlaz. Uprkos svemu tome, nije paničio, čak nas je i tješio. Nikada nije ustuknuo. U tako teškoj situaciji treba puno hrabrosti”.

Erdogan je na sve prijedloge odlučio da ide za Istanbul i bude među građnima koji ve bili na ulicama i trgovima.

“Nap pilot je bio hrabar i uspio je da izbjegne F-16 aione koji su letjeli iznad nas i bezbjedno sleti na aerodrom u Istanbulu”, rekao je Erdogan iznoseći detalje.

-Ekipa koja je išla na atentat na Erdoğana krenula je iz Samandire

Pučistički vojnici dodijelili su timu za atentat da ubije predsjednika Erdoğana u noći 15. jula. Atentatori su u akciju krenuli helikopterom u vojnoj zračnoj bazi Samandira s namjerom da to učine hotelu u kojem je Erdoğan boravio u Marmarisu. U noći pokušaja izdajničkog puča, jedan od 5 helikoptera koji su poletjeli iz vojne vazduhoplovne baze Samandira otišao je u Marmaris, dok su pučisti u preostala 4 helikoptera krenuli u akciju odlaska Gradsku upravu Istanbula, Istanbulsku policijsku upravu, Vodafone Arenu i Bosporski most. Neuspješni tim za atentat se kasnije ovdje pregrupirao i pobjegao u Grčku helikopterom.

– Prvi potezi u pokušaju puča

Pokušaj državnog udara u noći na 15. jul započeo je zatvaranjem mosta Bosfor i mosta Fatih Sultan Mehmet, na Bosforu. Pučisti, koji su na ulaz na Bosforski most došli tenkovima, blokirali su prolaz sa anadolske strane na evropsku. Nakon toga, premijer Binali Yıldırım otišao je u emisiju NTV-a i najavio da je ovo čin pobune i da će se sa svim pučistima koji upere oružje postupati na isti način. Građanima koji su postavljali pitanja rečeno je da je proglašeno “vanredno stanje”.

Vojni puč je, nakon što je provaljena šifra “Operacije grom” počeo oko 22 sata, ali..,

– nastaviće se

Izvor: https://www.yenisafak.com/15temmuz/2016-07-15-22-00/

Aktuelno Društvo Globus Turska

Pokušaj vojnog udara osujećen je i spriječen nakon što je narod Turske na poziv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana hrabro izašao na ulice i trgove i branio demokraciju i domovinu od pučista

Piše: Zlatan Kapic, Ekip  

Nizom prigodnih događaja u Turskoj će danas biti obilježena peta godišnjica od pokušaja vojnog udara tokom kojeg je teroristička organizacija FETO pokušala srušiti demokratski poredak u toj zemlji i to posredstvom terorista koje je prethodno infiltrirala unutar oružanih snaga te zemlje, a koji su na vlastiti narod otvorili vatru iz oružja koje su im narod i država povjerili.

FETO i njegovi članovi infiltrirani u vojsku, policiju i druge institucije su tokom krvavog pokušaja vojnog udara 15. jula 2016. godine pokazali svoje pravo terorističko lice i namjere te su ubili najmanje 251 osobu.

Pokušaj vojnog udara osujećen je i spriječen nakon što je narod Turske na poziv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana hrabro izašao na ulice i trgove i branio demokraciju i domovinu od pučista.

Istragom je utvrđeno da je početak pokušaja vojnog udara prvobitno planiran za 3.00 sati 16. jula, ali su teroristi panično napad na ustavni poredak Turske pokrenuli u 20.30 sati 15. jula. Ankara se našla u žiži zbivanja te krvave noći sa 15. na 16. juli 2016. godine.

Teroristi FETO-a su pokušaj vojnog udara vodili iz zračne baze Akinci kod Ankare, a među brojnim zarobljenim oficirima bili su i generalni sekretar ureda turskog predsjednika Fahti Kasirga i tadašnji načelnik Generalštaba turske vojske Hulusi Akar.

Pučisti su tokom pokušaja državnog udara koristili tenkove, oklopna vozila i oružje turske vojske, a teroristi FETO-a infiltrirani u zračne snage turske vojske te noći su, između ostalih lokacija, bombardirali i zgradu Velike narodne skupštine Republike Turske, Predsjedničku palatu, sjedište policije i Turksata.

Prema podacima koje je analizirao novinar AA, u pokušaju vojnog udara učestvovalo je više od 8.000 terorista infiltriranih unutar vojske, 35 vojnih aviona, tri broda, 37 helikoptera, 74 tenka, 246 oklopnih vozila i blizu 4.000 pušaka i drugih lakih oružja.

Pokušaj vojnog udara rukovođen iz baze Akinci ostao je upamćen kao tamna noć i mrlja u historiji Republike Turske.

Iako su pučisti niskim letovima aviona iznad gradova, a posebno Ankare i Istanbula, kao i izvoženjem tenkova i oklopnjaka na ulice pokušali izazvati strah i što brže pokoriti Tursku, narod te zemlje je izašao na ulice i trgove i zlatnim slovima u historiji ispisao epski otpor.

– Pokušaj puča počeo ranije od planiranog

Oficir iz Komande kopnenog zrakoplovstva turske vojske je u 16.16 sati 15. jula 2016. godine posjetio sjedište turske Nacionalne obavještajne službe (MIT) i obavijestio nadležne da ima saznanje da teroristi FETO-a infiltrirani unutar turske vojske planiraju uskoro izvesti napad na pratnju i zarobiti šefa MIT-a Hakana Fidana. Službenici MIT-a su o tome obavijestili drugog čovjeka Generalštaba generala Yasara Gulera, a Fidan i jedan njegov zamjenik su uskoro odvojeno stigli u sjedište Generalštaba.

Vidjevši da se nešto dešava u Generalštabu, FETO pučisti su panično reagirali i u 20.30 sati pokrenuli pokušaj vojnog udara, a što je prvobitno planirano za 3.00 sata poslije ponoći.

U trenucima kada je čelnik MIT-a Fidan napustio kompleks Generalštaba, iz zračne baze Akinci autobusom su ka Generalštabu krenula 33 pripadnika Komande specijalnih snaga koji su učestvovali u pokušaju puča.

Tadašnji šef Odjela za strateške poslove Generalštaba Mehmet Disli je u 21.00 sat načelniku Generalštaba Akaru saopćio da je operacija vojnog udara počela i da su pučisti krenuli da zauzmu sve redom. Akar je reagirao na te riječi i kazao da neće podržati pokušaj udara, nakon čega su mu pučisti povezima zatvorili usta i nos, a ruke vezali plastičnim vezicama.

FETO teroristi infiltrirani u uniforme Komande specijalnih snaga su u sjedištu Generalštaba zarobili tadašnjeg komandanta kopnenih snaga Saliha Zekija Colaka, generale Ihsana Uyara i oficira Yunusa Cana. Colakov pratilac Bulent Aydin ubijen je kada se pokušao usprotiviti pučistima.

Municija korišćena u pokušaju puča izložena u stalnoj postavci muzeja Sjećanje na 15. jul u Istanbulu, foto: SNews

U tim trenucima avioni su iznad Ankare vršili niska prelijetanja koja su izazivala veliku pometnju u glavnom gradu Turske. Pokušaju puča priključile su se hiljade pučista i iz drugih vojnih baza i kasarni.

– Tadašnji premijer Turske Yildirim saopćio javnosti vijest o pokušaju vojnog udara

U trenucima kada su se svi pitali šta se dešava i čemu tolike vojne aktivnosti, tadašnji premijer Turske Binali Yildirim je u televizijskom programu u 23.02 sati javnosti saopćio da je u toku pokušaj vojnog udara te je dodao da će svi odgovorni za taj nelegalan čin biti žestoko kažnjeni.

Minut kasnije pučisti su helikopterom iz Generalštaba u bazu Akinci prebacili zarobljenog načelnika Generalštaba Akara. U bazu Akinci kod Ankare pučisti su doveli i brojne druge zarobljene visoke vojne zvaničnike poput generalnog sekretara Predsjedništva Fahrija Kasirge, donačelnika Generalštaba Yasara Gulera, komandanta žandarmerije Galipa Mendija, komandanta zračnih snaga Abidina Unala i drugih.

Ilustracija AA

Pučisti su zarobili i šefa Odjela turske policije za antiterorizam Turguta Aslana i njegovu pratnju koji su posjetili sjedište žandarmerije kako bi se raspitali o vojnim aktivnostima.

U jeku tih dešavanja pučisti su u 23.18 sati avionom F-16 bombardirali Odjel turske specijalne policije u mjestu Golbasi, gdje je ubijeno sedam, a ranjeno pet osoba.

U prvim sekundama 16. jula te 2016. godine pučisti su bombardirali i Odjel turske policije za specijalne operacije koji se također nalazi u Golbasiju, a u kojem su ubijena 44, a ranjeno 36 policajaca.

Obuća poginulih izložena u stalnoj postavci muzeja Sjećanje na 15. jul u Istanbulu, foto: SNews

Uslijedio je napad helikopterima na kompleks MIT-a, a pučisti su došli u sjedište Turske radio-televizije (TRT) i primorali spikere da uživo u programu pročitaju proglas o vojnom udaru.

– Narod izašao na ulice i trgove

Turski predsjednik Erdogan se u 00.24 sata telefonom javio u program televizije CNN Turk i potvrdio da je riječ o pokušaju vojnog udara kojeg izvodi manji dio vojske kojima rukovode paralelne strukture. Erdogan je prije toga evakuisan iz hotela u Marmarisu, gdje je boravio sa porodicom, a gdje je prethodno upućen tim FETO-ovih terorista s ciljem da ubiju ili zarobe predsjednika.

Erdogan je pozvao turske građane da izađu na ulice i trgove i suprotstave se pučistima, a narod je poslušao poziv i počeo se okupljati na ulicama i trgovima širom te zemlje, uključujući i trgove kod Generalštaba, Predsjedničke palate, sjedišta vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti) i Komande žandarmerije. Goloruki ljudi na ulicama su se suprotstavili naoružanim pučistima.

Jedno og vozila pregaženo tenkom u stalnoj postavci muzeja Sjećanje na 15. jul u Istanbulu, foto: SNews

Građani su blokirali put i konvoju pučista koji je iz kasarne u Polatliju krenuo ka Ankari, a pučisti su ubili osam građana koji su bili među masom koja se okupila ispred baze Akinci.

Naoružani vojni avioni i dalje su polijetali iz baze Akinci i niskim preletima iznad grada su probijali zvučni zid kako bi zastrašili narod koji im je u tim trenucima blokirao ulice i trgove širom Turske. Pučisti su u Generalštab helikopterima dopremili i polaznike vojne akademije.

Uslijedio je napad kojeg su pučisti izveli helikopterom na sjedište Turksata u Golbasiju, a s ciljem prekida satelitskog emitiranja iz Turske. Ubijena su dva službenika Turksata.

U 00.56 i 01.08 sati uslijedila su nova bombardirana Direkcije turske policije. Dvije osobe su ubijene, a 39 je ranjeno. Pučisti su tenkovima došli pred sjedište policije i ubili još osam građana koji su se protivili pučističkom napadu.

– Historijski zadatak za Halisdemira

Bivši brigadni general Semih Terzi je sa pučistima iz reda specijalnih snaga iz Diyarbakira u Ankaru avionom stigao u 01.13 i to u namjeri da zauzmu sjedište Komande specijalnih snaga u Golbasiju.

Komandant specijalnih snaga Zekai Aksakalli je tom prilikom oficiru Omeru Halisdemiru naredio da ubije Terzija za kojeg je kazao da je izdajnik i pučist. Halisdemir je ubio generala pučistu Terzija koji je došao u sjedište specijalnih snaga, a pučisti iz Terzijeve pratnje su ubili Halisdemira.

Taj čin oficira Omera Halisdemira je promijenio tok pokušaja vojnog udara i postao simbol otpora protiv pučista.

– Sazvana vanredna sjednica turskog parlamenta

Vanredna sjednica Velike narodne skupštine Republike Turske počela je u 01.39 sati i prisustvovali su joj zastupnici iz reda svih parlamentarnih stranaka koji su na taj način stali u odbranu demokracije i ustavnog poretka Turske.

Građani su u tim trenucima blokirali puteve pučistima i doslovno goloruki se penjali na tenkove i oklopnjake, a uspjeli su u 02.21 sat ući i u kompleks Generalštaba, nakon čega su pučisti otvorili vatru na njih.

Na građane su pučisti otvorili vatru i iz helikoptera, a prvi takvi napadi dogodili su se ispred Generalštaba i sjedišta žandarmerije gdje je ubijeno najmanje 38 osoba.

“Nezaboravi” u stalnoj postavci muzeja Sjećanje na 15. jul u Istanbulu, foto: SNews

U tim trenucima je avion F-16 sa udaljenosti od svega nekoliko stotina metara od Generalštaba ispalio projektile na zgradu turskog parlamenta u kojem se održavala vanredna sjednica.

U tim trenucima su legitimne turske snage počele hapsiti pučiste koji su pokušavali zauzeti sjedište TRT-a, a televizijski program je u 03.00 sati vraćen pod kontrolu uredništva te televizije.

Pučisti su potom ponovo bombardirali zgradu parlamenta i Turksata. U parlamentu su ranjene 32 osobe, a naknadnim uviđajem je utvrđeno da je na zgradi parlamenta pričinjena materijalna šteta od 20 miliona lira.

Tadašnji ministar pravde Turske Bekir Bozdag se u tim momentima obraćao turskom parlamentu i pozvao zastupnike da ostanu u dvorani i ne idu u sklonište jer bi to bila loša poruka građanima koji su hrabro izašli na ulice i trgove.

“Ljudi bi rekli da se parlament prepao pučista. Mi ćemo ovdje ostati i umrijeti ćemo ovdje ako treba“, poručio je Bozdag.

Turske snage su hapsile sve više pučista, a u 04.29 sati presječen je dovod struje u bazu Akinci koja je bila sjedište iz kojeg su pučisti dirigirali izdajničkim pokušajem vojnog udara.

– Predsjednička palata bila meta pučista

U prvim trenucima nakon svitanja pučisti su izveli napad na Predsjedničku palatu. Pučisti piloti su avionima F-16 bombardirali i raskrsnicu i most u blizini palate gdje je ubijeno 15, a ranjeno sedam osoba.

I u jutarnjim satima 16. jula te 2016. godine pučisti su niskim letovima izazivali veliku buku u Ankari. Nasuprot tome, piloti turske vojske koji nisu učestvovali u pokušaju vojnog udara izveli su zračne napade na pistu baze Akinci i tako spriječili dalje polijetanje pučističkih aviona.

Kao rezultat borbe turskog naroda i policije, načelnik Generalštaba Akar je oslobođen u 8.26 sati i helikopterom prebačen iz baze Akinci u palatu Cankaya.

Specijalne policijske snage su u tim trenucima oslobodile i sjedište žandarmerije. Pučisti su shvatili da je pokušaj vojnog udara bio neuspješan i počeli su izlaziti iz Generalštaba i predavati se policiji.

Specijalna policija je potom oslobodila i sjedište Generalštaba, a tadašnji premijer Yildirim je u vladinu palatu Cankaya došao u 12.57 sati.

On je tom prilikom službeno saopćio da je spriječen pokušaj vojnog udara, a s njim su pred kamere stali i načelnik Generalštaba Akar, ministar unutrašnjih poslova Efkan Ala, ministar odbrane Fikri Isik i ministar pravde Turske Bekir Bozdag.

Terorističku organizaciju Fetullahci (FETO) predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska zvanično zatražila od SAD-a.

Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turske montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušali procesuirati brojne visoke zvaničnike.

Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Turskoj, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turskoj poginula je 251, a ranjeno oko 2.200 osoba.

Izvor: AA

Društvo Globus Sandžak Srbija

Predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija Mevlud ef. Dudić, u pratnji dekana Fakulteta za Islamske studije Envera Gicića, učestvovao je na Međunarodnoj konferenciji muslimanskih zajednica koja se održala 8-9. maja 2018. godine u Abu Dabiju, na temu „Budućnost islama u nemuslimanskim društvima – izazovi i perspektive“. Na marginama te konferencije, na osnovu ranije objavljenih, informacija i fotografija na internet stranici Islamske zajednice u Srbiji i drugih, toj zajednici, bliskih medija, Dudić se u pratnji Gicića, susreo s Muhammedom Dahlanom, bivšim liderom palestinskog Fataha, danas licem s crvene potjernice za terorizam u Turskoj.

Foto: Mešihat IZ-e u Srbiji, arhiv

Susret s Dahlanom, koji je, nakon dolaska naprednjaka na vlast u Srbiji, održavao redovne susrete s najvišim srbijanskim, ali i crnogorskim zvaničnicima, i postao državljanin i Srbije ali Crne Gore, sve do par mjeseci nije predstavljao poseban predmet interesovanja šire javnosti.

U Beogradu je Dahlan bio redovan gost tadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vučića, predsjednika države Tomislava Nikolića, kao i u Podgorici crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Dahlan, Vučić i Đukanović su čak imali zajedničke susrete “u slobodnoj atmosferi”.

U Abu Dabiju je muftija Mevlud Dudić, u pratnji dekana Envera Gicića, bio Dahlanov gost i, kako se to vidi na jednoj od fotografija, bio mu u zagrljaju. Veza Dudića sa Dahlanom nije bila upitna sve do momenta kada se Dahlan našao na crvenoj potjernici za terorizam koju je raspisala Turska.

Dahlan, Gicić i Dudić “na marginama konferencije o budućnost islama u nemuslimanskim društvima”

Prethodno pokazivane kao dokaz “dave” fotografije Dudića u Dahlanom zagrljaju su sklonjene, ali su, kao materijal dostavljen od strane izvora iz IZuS, ostale u “press clippingu” SNews-a. Uz prethodno zatražene stavove i upućena pitanja prozvanima naša redakcija ih stavlja javnosti na uvid.

– Šutnja o vezama Dudića s Dahlanom

U Turskoj je zbog sumnje da je povezan sa terorizmom za Muhammedom Dahlanom, krajem 2019. godine, raspisana crvena potjernica, a turske vlasti za informacije koje mogu dovesti do njegovog hvatanja nude i novčanu nagradu u iznosu od deset miliona lira (1,7 miliona dolara).

Dahlan je, prema navodima u turskoj javnosti, povezan sa gotovo svim mračnim operacijama na Srednjem istoku, uključujući i Tursku.

Tvrdi se da on stoji iza kulisa trovanja palestinskog lider Jasera Arafata 2004. Spominje se u vezi državnog udara u Egiptu, blokade Katara i krvavog napada u Jemenu.

U turskim medijima Muhammed Dahlan je označen kao “Plaćeni ubica Bliskog istoka” ili “Crni princ Srednjeg istoka”, a na crvenoj potjernici najtraženijih terorista nalazi se zbog sumnji da je finansijski pomagao FETO/Paralelne državne strukture i umiješanost u pokušaj vojnog puča 15. jula 2016. godine.

Mohammed Dahlan 2011. godine pobjegao sa Zapadne obale i nastanio se u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) gdje je dobio politički azil.

SNews je preko e-maila 22. februara 2020. godine pozvao Mešihat IZuS da iznese svoj stav o susretu predstavnika Mešihata IZ-e u Srbiji sa bivšim liderom palestinskog Fataha, Muhamedom Dahlanom, osobom sa crvene potjernice Republike Turske zbog sumnje u povezanost za međunarodni terorizam.

U tom zahtjevu za izjavu/informacije zatraženo je da li se Mešihat IZ-e u Srbiji ogradio od tog susreta, ako jeste, kada, na koji način i gdje?

“Ako nije do sada, da li se danas ograđuje od bilo kakvih kontakata sa Muhammedom Dahlanom?”, pitali smo.

Iz Mešihata IZuS još nije istagao odgovor na ta pitanja. Takođe, nije odgovoreno ko je, uz čuju inijcijativu, posredovao i organizirao susret Muhammeda Dahlana sa muftijom dr. Mevlud ef. Dudićem u pratnji dekana Fakulteta za Islamske studije dr. Envera Gicića.

Javnost je i dalje uskraćena za odgovor li je prije tog susreta izvršena i/ili zatražena bezbjednosna provjera i biografija Muhammeda Dahlana i kako je bilo moguće da se nije znalo o “aktivnostima” Dahlana?

Foto: Mešihat IZ-e u Srbiji, arhiv

Autentične fotografije na kojima se vidi “najviši predstavnik islamske zajednice” u zagrljaju čovjeka sa crvene potjernice u najutjecajnijoj muslimanskoj zemlji pokrenule su pitanje narušavanja ugled i kredilibitet Mešihata IZ-e u Srbiji, posebno dostojanstva njenih pripadnika u očima zvanične Turske i turskog naroda.

“Šta je bio povod i tema susreta Dahlana i Dudića? O čemu su razgovarali? Da li su se zvaničnici Mešihata IZ-e u Srbiji i ranije sretali sa Dahlanom? Ako jesu kada i gdje? Ko je organizirao te, eventualne, susrete? Na koji način Mešiha IZ-e u Srbiji preduzima mjere predostrožnosti i provjere prije nego delegacija otputuje u inostranstvo i prisustvuje raznim sastancima? Da li se konsultuje sa nadležnim državnim službama i traži provjere i preporuke?”, neka su od pitanja na koja Mešihat IZuS još nije odgovorio. Ista pitanja proslijeđena su i Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

– Mozak političko-finansijskih zavjera na Bliskom istoku

Mešihatu IZ-u Srbiji predočen je dio teksta „Od rušioca do regionalnog pučiste – profil Muhammeda Dahlana“, objavljen u medijima, dana 31.12.2019.

12.Juna 2011. g. centralni komitet partije Fatah ga je isključio iz partije, a na temelju kriminalno-finansijskih malverzacija.
3.Januara 2012.g. Dahlanu se po odluci palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa ukida parlamentarni imunitet, a od 14.janura 2016.g. palestinski Sud za borbu protiv korupcije smatra Dahlana bjeguncem od pravde.
Palestinski sud je tada donio presudu da se Dahlan zatvori 3 godine, i uputio zahtjev Dahlanu da vrati 16 miliona dolara u državnu kasu.
U istraživanju kojeg je sproveo francuski „Le Monde“ 2017.g., Dahlan se opisuje kao „mozak političko-finansijskih zavjera na Bliskom istoku.“ List govori o ulozi Muhammeda Dahlana u „sabotaži revolucija arapskog proljeća i opkoljavanju muslimanskih aktivista“, kao i da Dahlanova vršljanja po regionu uživaju „veliku materijalnu podršku i pažnju Muhammeda bin Zajida.“
Tako se u istraživanju „Le Monde-a“ spominje da se je Dahlan zadnjih godina nekoliko puta susretao sa Sisijem; da je učestvovao u Kartumu u pregovorima oko izgradnje brane na Nilu; da je učestvovao u formiranju nove sirijske opozicione partije, na sastanku u Kairu; da je tajnim kanalima stupao u kontakt sa određenim tuniskim političkim faktorima, u toku prelaznog perioda u Tunisu.
Kako navodi „Le Monde“ čvrste veze Dahlana sa Emiratima su prouzrokovale napetost u odnosima između Palestine i Emirata.
„Le Monde“ objašnjava umiješanost Dahlana u dostavljanju oružja generalu Hafteru. Naime, prema pisanju „Le Monde-a“, Dahlan je iskoristio svoje veze u Srbiji i Crnoj Gori, da oružje koje je ostalo iz rata 90-ih kupi i pošalje u Libiju.
„Le Monde“ ističe: „Tokom 2015.g. poljetjelo je najmanje osam aviona krcatih oružjem, iz Srbije za Abu Dabi. Da li je slučajno, da Hafter, u junu iste godine, posjeti Beograd?“
„Le Monde“ dodaje da su „ Muhammed bin Zajid i Dahlan učinili sve da zadrmaju vlast demokrartski izabranog egipatskog predsjednika Muhammeda Mursija, a da su u tu svrhu finansirali demonstracije protiv njega..“

Izvor: Snews, mart 2020.