16 Aprila, 2024
Aktuelno Društvo Prijepolje Sandžak

U Prijepolju obilježena godišnjica zločina u Štrpcima: Pravde, nakon 31 godinu, nema jer se radi o Bošnjacima

Akademijom sjećanja i mimohodom šutnje danas je u Prijepolju obilježena 31 godina od zločina u Štrpcima.

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Misala Pramenković je, obraćajući se porodicama žrtava otetih i ubijenh u Štrpcima, je istakla da 18 žrtava ubijeno isključivo jer su bili Bošnjaci i pravde, nakon 31 godinu nema jer se radi o Bošnjacima.

“Državni organi, tužilaštvo, sudstvo pokazuju svoju nezainteresiranost, neefikasnost, odsustvo profesionalizma, na žalost, isključivo jer se radi o Bošnjacima. Ušli smo u četvrtu deceniju nakon ovog zločina, imamo prvostepenih presuda u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, ali ono što nam fali jested a, u Republici Srbiji Pravda za žrtve ovog zločina, posebno za članove njihovih porodica, mora se po to pitanju nešto uraditi. Dug je period iza nas i kao da se polahko gubi nada u pravdu koja nam je izuzetno potrebna”, kazala je ona.

Ukazala je na važnost suočavanja sa prošlošću i da se stvari nazovu pravim imenom i da su u lancu odgovornosti na prvom mjestu oni koji su osmislili i sproveli ovaj zločin.

“Da se konstatuje da je u tom zločinu, koji je potpuno precizno osmišljen i sproveden, u kome su učestvovale vojne, paravojne i civilne strukture tadašnje države, nešto što je nepravda prema Bošnjacima u Republici Srbiji i prema svakom ljudskom biću. Najodgovorniji su oni koji su osmislili i sproveli ovaj zloči, nalogodavci ovih ubistava. nakon toga državni organi koji su sproveli, bili obavješteni i zločinu, a nisu učinili ništa i spriječili ih. U lancu odgovornosti su svi oni koji sun a lokalnom ili državnom nivou obnašali bilo koju državnu funkciju i nisu dali doprinosa da pravda do danas bude zadovoljena”, poručila je predsjednica BNV-a, dodavši da je to važno zbog istine o žrtvama, njihovim porodicama, bošnjakog naroda ali i cijelog društva.

Podvukla je da društvo u kome se ljudi dijele po nacionalnoj i drugoj pripadnosti ne može očekivati boljitak, prosperitet i napredak.

“U sklopu položaja i statusa Bošnjaka u Republici Srbiji mi dana  ne možemo govoriti, a da ne spomenemo odnos države prema našim stradalima u Sjeverinu, Štrpcima, Kukurovićima. Pojedinačna stradanja naših Bošnjaka, ali i progone na hiljade Bošnjaka koji su se desili. Sve ovo predstavlja položaj jednog manjinskog naroda i sve dok se prema našoj prošlosti ne bude odgovornije ponašalo mi ne možemo imati sliku svjetlije i perspektivnije budućnosti i garant da se ovo više neće ponoviti”, naglasila je ona.

Predsjednik Izvršnog odbora BNV-a Fuad Bćićanin je kazao da je ovo i dana sjećanja Bošnjaka na one koji su vjerovali dželatima, zločincima, krvolocima.

Vjerovali su jer su sami bili povjerljivi, plemeniti. Na drugoj su strani zločinci, ubice… Prošla je 31 godina, a mi još nemamo jasnu osudu države Srbije. Nemamo obeštećenja. Nemamo adekvatne presude. Nemamo nadoknade porodicama ubijenih. Nemamo predstavnika države koji će, makar na ovaj dan, odšutjeti i zatražiti oprost, najprije od porodica otetih i ubijenih, a nakon toga od čitavog bošnjačkog naroda i svih poštenih i savjesnih građana ove zemlje”, kazale je i upitaošta radi država da se nikada više ne ponove Štrpci, da se ne ponovi Sjeverin, da se ne ponovi Bukovica, Kukurovići.

“Da se ne ponove svi oni zločini i progoni Bošnjaka od 1991. godine do danas. Da se nikad više ne ponovi Srebrenica. Da Srbija jasno i bez bilo kakvog kalkulisanja prizna genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Kako da im vjerujemo da nemaju želju da ponove slične zlačine? Zašto im ne vjerujemo? Pa prosto zbog toga što ništa ne rade da se zločini više ne ponove. Žao nam je, ali je to jedina istina”, istakao je Baćićani

Uputio je apel tužilaštvima i sudovima da, kako je naveo, na počtku već četvrte decenije adekvatno tretiraju i da se porodicama žrtava dodjeli status koji im i pripada.

“Ipak, moramo živjeti dalje. Ali se moramo i prisjećati prošlosti da nam se ne bi ponovila. I tražiti adekvatnu osudu, jer zločin koji se adekvatno ne kazni i javno ne osudi može se ponoviti .Neka jedna škola u Prijepolju ponese ime „Stanica Štrpci“. Neka to bude prvi korak i republičke, ali i lokalne vlasti u Prijepolju, da osuđuju i ne planiraju da ponove slične zločine nad Bošnjacima. Da se Štrpci, Sjevernin, Srebrenica, Prijedor, Bijeljina, Zvornik, Kukurovići, Bukovica, Starčevići, Hadžet i svi drugi zločini nikada i nikome više ne ponove.”, poručiop je zvaničnik BNV-a.

– Sva sračunato da planeri i nalogodavci zločina ostanu zaštićeni

Nataša Kandić, koja je kao aktivistkinja za ljudska prava izspred Fonda za humanirano pravo pratila slučaj zločina u Štrpcima naglasila je da je da država još uvijek štiti one koji su donijeli naredbu da se zločin organizuje i izvrši i one koji su po zakonu bili obavezni da se zločin spriječi.

“Imamo presude i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, i u Srbiji, činjenice jesu utvrđene. Činjenice upućuju na one koji su zauzimali najviše pozicije u voojsci, policji i civilnoj vlasti. Svih ovih decenija sve je sračunato kako bi oni bili zaštićeni od krivične odgovornosti, a, eto, za neku pravdu osuđeni su direktni počinioci”, rekla je Kandić.

Ocjenila je da je to samo delić pravde, a da ono što porodicama može da donese neki smiraj, nakon 31 godinu, da je donijet zakon kojim se priznaje status civilnim žrtvama.

Istakla je da u Srbiji nisu sve žrtve jednake jer se za neke organizuju državni skupovi, za neke se dan sjećanja organizuje na nivou grada,  o nekima se ne govori.

Ukazala je da breme sjećanja ne mogu da nose porodice ili Bošnajčko nacionalno vijeće već da moraju da postoje djela i akti koja donose državni organi čime se osigurava kolektivno i društveno sjećanje na ono što se dogodilo u Štrpcima, da se govori u školama i sprovede institucionalno priznanje.

“To jeste diskriminacija žrtava, to je nedopustivo. Ne može biti razlike među žrtvama zbog nacionalne pripadnosti. Svi koji su bili državljani Srbije moraju da imaju jednaki status, a ne da se nekima zbog eničke pripadnosti status ne priznaje”, istakla je aktivistkinja za ljudska prava, ocjenivši da su malo uspjeli da dođu do pravde jer na suprotnoj strani je preovladavala onih koji su politički odgovorni da zaštite one koji su krivično odgovorni.

Na spomeniku žrtvama iz Prijepolja predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, porodice žrtava, predstavnici irganizacija za ljudska prava poližili su cvijeće i odali počast žrtvama.

Danas, 27. februara 2024. godine, navršava se trideset jedna godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza br. 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar, izveli 20 putnika i potom ih ubili.

Deset dana prije otmice u Štrpcima, 18. februara 1993. godine, pripadnici Užičkog korpusa Vojske Jugoslavije granatirali su selo Kukuroviće u opštini Priboj, sa ciljem da protjeraju bošnjačko stanovništvo. Ubijeni su civili i svi mještani protjerani.

Tome je prethodila otmica 17 Bošnjaka, 22. oktobra 1992. godine, iz radničkog autobusa u Sjeverinu, opština Priboj kojima se nakon toga gubi svaki trag.

Pripadnici VRS su 27. februara 1993. godine iz voza izveli 19 građana Savezne Republike Jugoslavije i jedno N. N. lice i potom ih ubili. Žrtve zločina u Štrpcima su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva je imala 59, a najmlađa samo 16 godina.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića je pronađeno krajem 2009. godine, a ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine pronađeni su u jezeru Perućac 2010. godine.

Za zločin u Štrpcima pred sudovima u regionu pravnosnažno je osuđeno 10 lica, dok je postupak koji je od 2019. vođen pred Višim sudom u Beogradu protiv prvobitnih petoro, a potom – nakon smrti Ljubiše Vasiljevića 2021. godine – četvoro optuženih prošlogodišnjom odlukom Apelacionog suda u Beogradu vraćen na početak. Postupak je u januaru počeo iznova, a optuženi Jovan Lipovac preminuo je ovog mjeseca.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava ukazuju da nijedan postupak nije vođen protiv predstavnika vojske, policije i civilne vlasti u Srbiji koji nisu spriječili otmicu civila iz voza, iako su bili obavješteni o planiranoj akciji.

Izor: M.H., Behar TV

Povezane vijesti

%d bloggers like this: