Alarmantni trendovi: SafeJournalists upozorava da su ljudska prava nezamisliva bez slobodnih medija

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje bilježe ozbiljne pritiske na novinare, nedostatak institucionalne zaštite i sužavanje prostora za nezavisno novinarstvo, saopćila je mreža SafeJournalists povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. U godišnjoj analizi navodi se da je 2025. godina potvrdila zabrinjavajući kontinuitet problema koji direktno ugrožavaju slobodu izražavanja – jedno od temeljnih ljudskih prava.

Iako medijska tržišta u većini država regiona formalno djeluju pluralistički, stvarni prostor za profesionalno i nezavisno novinarstvo, prema navodima SafeJournalists mreže, sve je uži. Razlog tome je snažna povezanost politike, biznisa i medija, koja se manifestuje kroz prikrivene pritiske, ekonomsko slabljenje redakcija, ali i direktne pokušaje uticaja na uređivačku politiku. Ovakvo okruženje, ističe se, ozbiljno narušava ulogu medija kao demokratskog nadzornika i povećava rizik od autocenzure.

Napadi i prijetnje postali svakodnevica

U izvještaju se posebno ističe porast napada, prijetnji i pritisaka na novinare. Osim fizičkih incidenata, zabrinjavaju i sve češći slučajevi intenzivnog online uznemiravanja, koji su naročito usmjereni protiv novinarki. Ipak, uprkos ozbiljnosti napada, reakcije nadležnih institucija često su spore, neadekvatne ili bez jasnog sudskog ishoda.

SafeJournalists upozorava da takva institucionalna inertnost dodatno podstiče atmosferu nekažnjivosti i povećava rizik za novinare koji obavljaju javno važan posao.

SLAPP tužbe i pravna nesigurnost

Organizacija skreće pažnju i na rastući broj SLAPP tužbi – pravnih postupaka pokrenutih s ciljem zastrašivanja i ekonomskog iscrpljivanja medija. Problem je dodatno pojačan zastarjelim ili nejasnim zakonodavstvom, te različitim slabostima u regulisanju medija i zaštiti novinarskih prava.

U nekim državama regiona, krize finansiranja i upravljanja javnim servisima dodatno otežavaju situaciju, ostavljajući javnost bez objektivne i pouzdane informacije.

Bez političke volje nema napretka

SafeJournalists zaključuje da će bez snažne političke volje, efikasne institucionalne zaštite i dugoročne podrške nezavisnim i održivim medijima negativni trendovi nastaviti da ugrožavaju demokratiju u cijelom regionu.

„Sloboda medija nije luksuz, već osnovni preduslov svakog demokratskog društva. Bez nje, sva druga ljudska prava postaju krhka i nesigurna“, navodi se u saopćenju organizacije.

SRBIJA

Nezavisno udruženje novinara Srbije, u okviru mreže SafeJournalists, registrovalo je 275 slučajeva u 2025. godini, među kojima je 109 fizičkih napada i 100 prijetnji smrću. Međunarodne platforme poput Mapping Media Freedom bilježe 167 slučajeva u istom periodu, svrstavajući Srbiju na prvo mjesto u Evropi po riziku za novinare, ispred Ukrajine. Verbalni napadi najviših državnih funkcionera i poslanika vladajuće većine postali su sistematski, stvarajući atmosferu linča u kojoj se nezavisni mediji i kritički novinari targetiraju kao „izdajnici”, „strani plaćenici” ili čak „teroristi“.

Tokom novembra 2025. godine, Fondacija „Slavko Ćuruvija“ zabilježila je najmanje 154 slučaja verbalnih napada na kritičke novinare i medije od strane 36 visokih državnih zvaničnika i narodnih poslanika. Samo u oktobru 2025. registrovano je najmanje 163 takva napada. Posebno zabrinjava što policija sve češće postaje izvor rizika: prema zvaničnim podacima tužilaštva, 2024. godine zabilježena su 64 slučaja ugrožavanja sigurnosti novinara, od čega u 34 policija nije postupila po nalozima tužilaštva. Između marta i decembra 2025. dokumentovano je 75 situacija u kojima su policajci direktno primijenili silu i nasilje nad jasno označenim novinarima, pasivno posmatrali napade trećih lica ili odbili pružiti zaštitu.

Policija odbija preuzeti odgovornost za počinjene napade i nepostupanje, zbog čega se incidenti teško procesuiraju. Do kraja oktobra 2025. u tužilaštvima je zabilježeno 98 slučajeva, a osuđujuća presuda donesena je u samo jednom predmetu — što ukazuje na izostanak odvraćajućeg efekta. Problemi u saradnji policije i tužilaštava su očigledni, a prikupljanje informacija i dokaza posebno je otežano kada su počinioci policijski službenici. Ovo predstavlja najveći broj incidenata u jednoj godini od 2016. godine.

Istovremeno, novinare pogađaju prekarni uslovi rada i pravni pritisci: najmanje 20 otkaza i disciplinskih mjera izrečeno je novinarima koji su odbili političku zloupotrebu redakcija, posebno u medijima pod kontrolom Telekoma Srbija i javnih servisa. SLAPP tužbe javnih funkcionera i moćnika te pojavljivanje špijunskog softvera na telefonima novinara uvode nove nivoe zastrašivanja. Najnoviji izvještaj Evropske komisije konstatuje daljnje nazadovanje Srbije u oblasti medijskih sloboda, uz političke i ekonomske pritiske, izostanak napretka u zaštiti novinara i sumnje u nezavisnost regulatornih tijela.

---

ALBANIJA

U 2025. godini medijsko okruženje u Albaniji formalno je ostalo pluralističko, ali je stvarno ograničeno snažnim vezama medija, politike i biznisa. Veliki mediji funkcionišu manje kao nezavisni kontrolori vlasti, a više kao akteri povezani s moćnim interesnim grupama.

Posebno je zabrinjavajuća proizvoljna i netransparentna blokada Focus Media Group/News24, sprovedena kroz državne strukture bez jasnih procedura, što je ozbiljno poremetilo rad redakcija. Istovremeno, odluka Ustavnog suda u slučaju Eltona Qyna — kojom se potvrđuje nepovredivost zaštite novinarskih izvora — predstavlja važnu pobjedu.

Uprkos pokretanju dijaloga EU–Savjet Evrope o pristupu informacijama, radnim pravima i sigurnosti novinara, stvarni napredak u praksi je spor. Nacrt Krivičnog zakonika zadržava krivičnu klevetu i uvodi nejasna krivična djela vezana za govor, što izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog usklađenosti sa čl. 10 EKLJP.

SafeJournalists je u 2025. godini zabilježio 40 incidenata, uključujući fizičke napade, prijetnje i široko rasprostranjeno online uznemiravanje. RTSH, javni servis, ušao je u ozbiljnu upravljačku i finansijsku krizu.

Zabrana TikToka na teritoriji cijele zemlje tokom godinu dana otvorila je pitanja o proporcionalnosti i digitalnim pravima.

---

KOSOVO

Na Kosovu je sloboda medija značajno pogoršana u 2025. godini, izbornoj godini obilježenoj političkim pritiscima. Zemlja je pala na 99. mjesto Indeksa slobode medija, što je najniža pozicija do sada.

Tokom godine zabilježeno je 65 napada i pritisaka na novinare, od kojih je tek mali broj prijavljen institucijama, dok je većinu dokumentovalo Udruženje novinara Kosova. Samo dva slučaja okončana su osuđujućim presudama.

EU misija za posmatranje izbora bilježi sistemske pritiske, agresivnu retoriku i sužavanje prostora za pluralizam tokom kampanje. Posebno je zabrinjavajući pokušaj političkog preuzimanja regulatora – Zakona o Nezavisnoj komisiji za medije – koji je ustavni sud poništio 2025. godine.

Politički i ekonomski pritisci, zavisnost medija od državnih finansijskih struktura i slaba institucionalna zaštita dodatno narušavaju slobodu novinarstva.

---

HRVATSKA

HND je u 2025. zabilježio 27 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare. Hrvatska je prema RSF Indeksu slobode medija pala za 12 mjesta, prvi put ušavši u kategoriju „teška situacija“.

Misija Media Freedom Rapid Response ukazuje na:

• političke i verbalne pritiske
• zastarjelo zakonodavstvo
• ranjivost medija na SLAPP tužbe
• nedovoljnu institucionalnu zaštitu

Ekonomsku krhkost medija dodatno pogoršava pad prihoda od oglašavanja i nestabilno finansiranje. Uz spor napredak u primjeni evropskih standarda (EMFA), i dalje su prisutni napadi, prijetnje i sudski postupci.

Sve ukazuje na značajno sužavanje prostora za nezavisno novinarstvo.

---

CRNA GORA

Do 10. decembra 2025. godine, Sindikat medija Crne Gore registrovao je 28 slučajeva napada i pritisaka. Ovo je najviši godišnji broj otkad se vodi evidencija.

Zabilježeno je:

• 9 prijetnji po život i sigurnost
• 4 verbalna napada od visokih funkcionera
• fizički napad u Gornjem Zaostru na fotoreportere Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića
• prijetnje novinarima tokom obavljanja posla

Novinarke su posebno meta online prijetnji. U slučaju Itane Kaluđerović, počinilac je osuđen na devet mjeseci zatvora — jedna od prvih presuda za teži oblik krivičnog djela „Ugrožavanje sigurnosti“ kada su žrtve novinari.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Situacija je podijeljena između pozitivnih zakonskih reformi i stvarnih strukturalnih problema. Zemlja je pala na 42. mjesto RSF Indeksa, a iako su zakoni unaprijeđeni, praksa ostaje problematična.

Ključni izazovi:

• političko oglašavanje utiče na uređivačku politiku
• kampanje finansirane javnim novcem u privatnim medijima
• niski prihodi novinara i odlazak mladih profesionalaca
• spor napredak istraga, digitalne prijetnje i govor mržnje
• rast SLAPP tužbi

Uprkos formalnom napretku, medijski sektor ostaje ranjiv i opterećen sistemskim slabostima.

---

BOSNA I HERCEGOVINA

Novinari u BiH suočavaju se s rastućim rizicima: prijetnje, zastrašivanje, online uznemiravanje, fizički napadi i SLAPP tužbe sve su učestaliji. Iako je medijska scena brojčano bogata, stvarni pluralizam je ograničen političkim i ekonomskim pritiscima.

U 2025. godini:

• povlačenje USAID podrške ostavilo je desetine novinara bez posla
• gašenje Al Jazeere Balkans u julu dovelo je 200 radnika u neizvjestan položaj
• BiH je pala na 86. mjesto RSF Indeksa slobode medija

Najalarmantniji događaj bio je gotovo kolaps BHRT-a, koji je međunarodna zajednica označila kao prijetnju stabilnosti informacionog sistema države.

SafeJournalists je zabilježio 34 incidenta u 2025. godini — većinom prijetnje i politički pritisci. Fizički napadi su se takođe dogodili, ali institucionalni epilog je uglavnom izostao.

---