Stručnjaci upozoravaju: U požaru smeća nastaju jedinjenja opasna po zdravlje (VIDEO)

Veliki požar na smetlištu “Golo brdo” izbio je 6. jula 2025. godine, foto: Ajet Bećirović, arhiv

U požaru smeća nastaju opasna jedinjenja po zdravlje ljudi koja se ne mjere mobilnim stanicama za kontrolu vazduha, upozoravaju stručnjaci.

“Ne može ta stanica govoriti o koncentraciji onih opasnih jedinjenja kojih sigurno ima u velikoj ili mnogo velikoj mjeri. Ne može da ih nema”, izjavio je Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije (NEA), istakavši da mobilna stanica Agencije za zaštitu životne sredine koja je postavljena kod smetlišta na Golom brdu ne mjeri ta opasna jedinjenja.

On je u razgovoru za SNEWS naglasio da medicinska struka treba da ima informacije u mjerenju vazduha, ali ne mobilnim stanicama već uzorkovanjem čiju analizu rade akreditovane laboratorije kojih u Srbiji nema.

Ocjenio je da u Srbiji postoji neadekvatan tretman otpada i da je na Golom brdu, kao i u većini sličnih mjesta u Srbiji, smetlište, a ne deponija.

“Deponije su u stvari one sanitarne deponije kojih ima desetak u Srbiji i također se ne održavaju kako treba. To govori ona stravična nedopustiva eksplozija, odnosno požari kod Užica. Čak i ono što ne smije da bude to se desilo. Požar se stvara na 10-15, a vjerovatno na svakoj tinja jer je to neminovno. Metan se stvara i u kontaktu sa vazduhom se pali”, pojašnjava on.

Ukazuje da najopasnija jedinjenja ne može da detektuje mobilna stanica Agencije za zaštitu životne sredine, odnosno supstance koje se stvaraju prilikom požara deponije.

“Jednostavno ne postoji automatski detektor, čak u Srbiji to niko i ne mjeri, na pravi način i drugim metodama. Zbog akreditacije, komplikovanosti itd. Ono što je najopsnije se ne mjeri”, ukazuje Jovanović i dodaje da je dobro što je proglašena vanredna situacija u lokalnim samoupravama gdje postoje ovakvi požari, ali da nije dobro da se gradonačelnica, bez maske, fotografiše pored deponije koja je u požaru.

“To je poruka da nije opasno, a stravično je opasno. Jedinjenja koja sigurno postoje, ne znamo u kojoj mjesti, kojoj količini, zato što se to ne mjeri, zazato štp to zavisi od sastava deponije, požarne površine. To se zna da postoji.Građani treba da se opomenu da ne prilaze, zatvore prozore, zabrani i preporuči bez aktivnosti, posebno osjetljiv kategorijama, posebno djeci. Te opasne materije nisu trenutne, mogu se deponovati u tkivima, preko kiše u vodi ili zemlji i preko eko sistema doći na vrhu lanca ishrane ako se tu gaji neko povrće.

Poručuje da “nema spasa” ako se nastavi sa neadekvatnim tretmanom otpada i da će se ovo i dalje dešavati i da ovo nije incident već “ekološki incident” koji je ove godine možda deseti.

“Ne vidi se kraj dokle će to trajati. Kada će se napraviti adekvatna, sanitarna deponija i da li će se ona odgovarajuće održavati, što je prosto nonsens. Građani budite sigurni da je opasno biti blizu požara i sklonite se od aktivnosti ako ste blizu jer mi ne znamo koji će vjetar biti. Bolje da bude cijeli grad oprezan. Za sada se niko ozboljan ne bavi ekološkim incidemtima”, kazao je on.

Ukazuje i da su mobilne stanice za mjerenja kvaliteta vazduha “paušal koji govori da li ima prašine i PM čestica”.

Jovanović je od osnivanja Agencije za zaštitu životne sredine 2004. godine, dio je njenog stručnog tima. Poslednjih osam godina je Načelnik odjeljenja za indikatore, izvještavanje i informacioni sistem, Odjeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha. Koordinator je uspostavljanja državnog monitoringa kvaliteta vazduha na 36 mjernih stanica širom Srbije.

M. Halilović