Globus Kolumna Politika

Filozofija preambule Bečke konvencije o diplomatskim odnosima

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira aktualna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Ambasador dr. Milan Jazbec, profesor diplomatije, poeta i pisac, zaposlen na Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, izvorno i inovativno predstavlja te analizira uvod u jednog najpoznatijih diplomatskih dokumenta tj. Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. Njegov članak »Filozofija preambule Bečke konvencije o diplomatskim odnosima« objavljujemo u cjelini.

 

Ambasador dr. Milan Jazbec, profesor diplomatije, poeta i pisac

Bečka konvencija o diplomatskim odnosima (BKDO), zajedno sa Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima (BKKO), suština je diplomatskog i konzularnog prava, kao i diplomatske teorije i prakse. Obje konvencije su usvojene odnosno zaključene i stupile su na snagu prije više od 60 godina – BKDO 1961. (61 potpisnik) i ratifikovana 1964. (do sada 192 ratifikacije) i BKKO 1963. (49 potpisnika) i ratifikovana 1967. (do sada 182 ratifikacije).

Ako uzmemo u obzir hronološki redoslijed pripreme i donošenja te strukturu i njihovu međuzavisnost, možemo reći da BKKO proizlazi iz BKDO (prim. treću i četvrtu alineju preambule BKKO kao i drugu diplomatsku funkciju), ali njihov odnos se zasniva na komplementarnosti, a ne na hijerarhiji.

Istovremeno, posebno se ističe činjenica da je tako malo međunarodnih pravnih instrumenata postiglo tako nezamisliv veliki broj ratifikacija i koliko ih je malo prihvaćeno, uzeto u obzir i uzeto u praktičnu primjenu u univerzalnom smislu. Stoga su obje konvencije i predmet brojnih tumačenja i rasprava u naučnim i stručnim člancima i studijama. Međutim, ove rasprave se uglavnom fokusiraju na pravne i protokolarne aspekte i tumačenja oba dokumenta. To znači da se bavimo procesom njihove stalne reinterpretacije.

Ova analiza se, međutim, bavi BKDO s namjerom da se otkrije šta se nalazi u tekstu i između njegovih redova posebnog naglaska i značenja, odnosno zanima nas filozofija preambule BKDO.

-Preambula Bečke konvencije o diplomatskim odnosima

Filozofija preambule BKDO pomaže nam da razumijemo interdisciplinarnu, međuzavisnu, strukturnu i kontekstualnu prirodu konvencije i njeno poslanstvo.

Preambula je daleko od toga da bude samo uvod u središnji tekst konvencije. Shvaćen je kao politički manifest država („Države ugovornice ove konvencije”) što odražava njihovu posvećenost održavanju međunarodnog mira i sigurnosti. Posljedično i zbog toga što odražava razumijevanje diplomatije i njeno stalno stremljenje za mirom, sigurnošću i promocijom prijateljskih odnosa između država (peta diplomatska funkcija). Na kraju, ali ne i najmanje važno, preambula pruža široku, jasnu i čvrstu pravnu osnovu za diplomatski rad. Odlikuje je tradicija, kontinuitet, otvorenost i fleksibilnost, izražavanje poštovanja, međusobna suglasnost i etičnost. Sve navedeno predstavlja stalnu ambiciju da bude svakodnevno prisutno u diplomatskoj praksi.

Preambula se sastoji od uvodne i završne rečenice i pet alineja (gdje imamo i uvodnu i završnu alineju i tri središnje). Ovako predstavljena struktura omogućava nam dublje razumijevanje preambule, nudi novi uvid u njene poruke i otkriva majstorstvo autora konvencije, koja se uveliko razlikuje od tipičnog suhoparnog i formalnog pravnog dokumenta. Stoga se svaka alineja može shvatiti i kao samostalna diplomatska i politička poruka sa jasnim političkim naglaskom.

Uvodna rečenica: „Države ugovornice ove konvencije” otvara BKDO i definiše subjekte koji učestvuju. To su nacionalne države, centralni pravni faktori u međunarodnoj zajednici, gdje diplomatija ostaje nezaobilazna institucija. Također usmjerava pažnju čitatelja na alineje i uvodi ih u sadržaj i preambulu kao takve.

Završna rečenica: ‘složile su se u slijedećem’, zaključuje preambulu i otvara središnji dio teksta dokumenta. Također zaključuje preambulu kao samostalan dio, koji bi mogao biti i svojevrsni mini-priručnik diplomatske teorije i prakse. To je posebno vidljivo ako pobliže pogledamo uvodne naglaske u svakoj alineji, a to su: ‘podsjećajući’, ‘svjesne’, ‘uvjerene’, ‘ubijeđene’ i ‘potvrđujući’.

Prva (uvodna) alineja navodi:

„podsjećajući da, od najstarijih vremena, narodi svih zemalja priznaju status diplomatskih agenata”,

Sa svojim uvodnim naglaskom, alineja ulazi u srž stvari i predstavlja izrazito sažetu definiciju diplomatije i gotovo sve što trebate znati o njoj. Diplomatija je staro sredstvo posredovanja između različitih entiteta, koje datira više od 5000 godina („od najstarijih vremena”). Osim što prikazuje vremensku evoluciju diplomatije, alineja naglašava i njenu tradiciju. Diplomatija praktički ne postoji bez tradicije i strpljenja. Osim toga, alineja jača instrument diplomatskog imuniteta (‘priznaju status diplomatskih agenata’), koji je prihvaćen već milenijumima.

Druga alineja navodi:

„svjesne ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih nacija u pogledu suverene jednakosti država, održanja međunarodnog mira i bezbjednosti i razvoja prijateljskih odnosa među narodima,”

Alineja predstavlja samu suštinu diplomatije, tj. održavanje mira i sigurnosti i sprječavanje sukoba i ratova, a to je sve što je diplomatija. Diplomatije suverenih i pravno ravnopravnih država brane ovu misiju i ove principe. Štaviše, razvoj prijateljskih odnosa između država uspostavlja visoki etički cilj.

Treća alineja navodi:

„uvjerene da bi međunarodna konvencija o diplomatskim odnosima, privilegijama i imunitetima doprinijela unapređenju prijateljskih odnosa među zemljama, ma kakva bila razlika između njihovih ustavnih i društvenih sistema,”

Alineja eksplicitno proklamuje dobru volju i namjere država, što predstavlja dodatnu etičku dimenziju, posebno s obzirom na jasno prihvatanje razlika u ustavnim i društvenim sistemima pojedinih država. Ovo ujedno potvrđuje značaj pravnog dokumenta koji će obuhvatiti sve ove specifičnosti i moć diplomatije kao metoda i sredstva za regulisanje odnosa među državama. Alineja stoga jasno naglašava opšte ciljeve država ugovornica ove konvencije.

Četvrta alineja navodi:

„ubijeđene da je cilj navedenih privilegija i imuniteta ne da se daje prednost pojedincima već da se obezbjedi uspješno izvršenje funkcija diplomatskih misija kao predstavnika država”,

Alineja otkriva šta se smatra najvažnijim vidikom BKDO. Naime, da funkcionalnost diplomatskog djelovanja ide ruku pod ruku sa apsolutnim diplomatskim imunitetom, a ne u korist njegovog nosioca, već diplomatske misije. Diplomatija je profesija, ali prije svega je misija poštovanja, a diplomatska misija je u interesu države koja je šalje, a ne njihovih čelnika.

Peta (zaključna) alineja navodi:

„potvrđujući da se u pitanjima koja nisu bila izričito regulisana odredbama ove konvencije treba i dalje upravljati prema pravilima običajnog međunarodnog prava,”

U svojim završnim napomenama, ova alineja će osigurati snagu međunarodnog običajnog prava, kao i povjerenje koje su strane ugovornice ove konvencije uložile u njega i jedna u drugu. Države su slobodne da se pridruže konvenciji, koja tada postaje obavezujuća. Opet, to je etika koja je stalno prisutna u diplomatskom radu i njegovom pravnom uređenju. I dalje, posljednja alineja u potpunosti sažima duh i filozofiju konvencije, kao i njenu poruku i koncept.

To je diplomatija: pažljiv i beskrajan izbor riječi i stalno slanje poruka u pravnom kontekstu koji uvijek mora biti interdisciplinaran, inovativan i pristojan.

O autoru:

Dr. Milan Jazbec je diplomata i profesor diplomatije, poeta i pisac, zaposlen na Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije i pripadnik prve generacije slovenačkih diplomata. Bio je ambasador u Sjevernoj Makedoniji (2016-2020) i u Turskoj (2010-2015, akreditiran i u Azerbajdžanu, Iraku, Iranu, Libanu i Siriji). Objavio je više od šezdeset knjiga i autor je više od 130 članaka o diplomatiji i srodnim temama, na četrnaest jezika. Od 2009 je urednik i suosnivač međunarodnog naučnog časopisa European Perspectives.

Članak predstavlja stav autora in ne odražava nužno stav IFIMES-a.

Članak je objavljen pri DiploFoundation, link: https: https://www.diplomacy.edu/blog/the-philosophy-of-the-preamble-to-the-vienna-convention-on-diplomatic-relations/?utm_source=DiploMail&utm_campaign=62afd2295d-RSS_EMAIL_CAMPAIGN_blogs&utm_medium=email&utm_term=0_4510155485-62afd2295d-120316420 .

Ljubljana/Ženeva, 11. juni 2022

 

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.