Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je kako je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i član državnog Predsjedništva Milorad Dodik, pristao na dokument koji predviđa ukidanje Domova naroda, javlja Anadolu Agency (AA).

”Drago mi je što je Dodik pristao na dokument kojim se predviđa ukidanje Domova naroda“, kazao je Komšić komentarišući izjavu Dodika da je Komšić u Briselu bio najnervozniji.

Komšić je naveo da ponuđeni dokument ima svoja dva dijela: preaumbulu ili uvod u kojem se kaže kakvo je trenutno stanje u ustavnom i političkom smislu u Bosni i Hercegovini.

Tu se citiraju pojedine odredbe Ustava BiH, kao i niz važećih političkih odluka i akata.

”Drugi dio, koji je mnogo važniji, govori o tome kakva bi Bosna i Hercegovina trebala biti, ako hoće dobiti kandidatski status za Evropsku uniju. U tom drugom, važnijem dijelu dokumenta nema ‘legitimnog predstavljanja’ niti ‘konstitutivnosti’ (osim u preambuli koja se izvodi iz Ustava BiH) jer to nije dijelom evropskih standarda“, kazao je Komšić.

Istakao je kako se zato prednost daje svim presudama Evropskog suda za ljudska prava, nakon čega dolazi jedina neprovedena presuda Ustavnog suda BiH u predmetu “Komšić” te preporuke Venecijanske komisije, koja u svom mišljenju iz 2005. godine smatra da treba ukinuti Domove naroda.

”Najzad, navode se i preporuke ODIHR/OSCE koje govore o zaštiti integriteta izbora. Osim toga, dogovoreno je poštivanje i drugih presuda međunarodnih sudova, kao što su one presude o genocidu i ratnim zločinima, kao i presude domaćih sudova, kao što su, između ostalog odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu i druge, ali sve u skladu sa evropskim standardima”, rekao je Komšić i dodao:

”Dogovorena je i ‘glatka’ odnosno nesmetana provedba izbornih rezultata na svim nivoima, a skladu sa zakonom propisanim rokovima, prema tome jedini koji ima razloga za nervozu je Dodik i njegov partner Čović”.

– Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ustanovljena je Ustavom BiH.

Ovaj najviši zakonodavni organ Bosne i Hercegovine sastoji se od dva doma – Predstavničkog doma i Doma naroda a sve zakonodavne odluke donose se usvajanjem u oba doma Parlamentarne skupštine BIH.

Mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine BiH do 2002. bio je dvije godine, a nakon izbora 2002. oni se biraju i delegiraju na mandat od četiri godine.

Parlamentarna skupština BiH donosi zakone, odobrava budžet i odlučuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, potvrđuje imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, daje saglasnost za ratifikaciju međunarodnih ugovora i odlučuje o drugim pitanjima neophodnim za provođenje njenih ovlaštenja ili dodijeljenih sporazumom entiteta.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske.

Nominirane bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

U svom radu, Dom naroda se rukovodi Ustavom BiH, zakonima i Poslovnikom Doma naroda.

Izvor: AA, parlament.ba

Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika

Velika Britanija je danas sankcionirala Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Željku Cvijanović, predsjednicu entiteta Republika srpska, zbog njihovog destabilizirajućeg djelovanja u našoj državi.

Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u nizu sankcija Velike Britanije za BiH, objavio je sarajevski STAV.

Kako se objašnjava, ohrabreni ruskim potkopavanjem međunarodnog sistema utemeljenog na pravilima, obje osobe su iskoristile svoje pozicije vlasti da potiču de facto secesiju Rs-a – jednog od dva entiteta BiH – što je suprotno ustavu zemlje.

Milorad Dodik poduzeo je akciju za povlačenje Rs-a iz ključnih državnih institucija, koristeći se podjelom, opasnom, nacionalističkom retorikom, potkopavajući domaći i regionalni mir i potičući etničku mržnju i poricanje Genocida.

U međuvremenu, u oktobru 2021. godine, Željka Cvijanović koristila je svoju poziciju kako bi potaknula usvajanje zakona u Rs-a kojima se nastoje prenijeti državne nadležnosti na entitetsku razinu. Cvijanovićeva je javno veličala ratne zločince i negirala Genocid u Srebrenici.

Radeći u koordinaciji sa SAD-om i drugim istomišljeničkim partnerima, ministarica vanjskih poslova Lit Truss se nada da će današnja objava potaknuti druge nacije na primjenu sličnih restriktivnih mjera koje političare pozivaju na odgovornost za njihovo destabilizirajuće i opasno ponašanje.

Ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je: “Ova dva političara namjerno potkopavaju teško stečeni mir u BiH. Potaknuti Putinom, njihovo nepromišljeno ponašanje ugrožava stabilnost i sigurnost diljem Zapadnog Balkana. Ovim strogim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost. Postupci i retorika Dodika i Cvijanovićeve prijete poništavanjem 26 godina teško stečenog mira i stabilnosti i potkopavanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir (Daytonski mirovni sporazum), koji je okončao neprijateljstva 1995. godine.”

Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika

Upravni odbor Udruženja BH novinari zahtijeva hitno javno izvinjenje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika zbog njegovog sramotnog ponašanja prema novinarima danas u Sarajevu, te su pozvali novinarske ekipe da obustave praćenje svih Dodikovih aktivnosti dok ne dobiju njegovo izvinjenje.

Kako su prenijeli brojni mediji u BiH i regionu, prilikom današnjeg dolaska ispred zgrade Tužilaštva BiH, Dodik je kroz prozor službenog automobila pokazao srednji prst prisutnim novinarskim ekipama.

“Ovakvim gestom Dodik je još jedanput demonstrirao ponašanje potpuno neprimjereno i nedostojno jednog visokog političkog zvaničnika. Pored toga što je, po ko zna koji put, vrijeđao i ponižavao predstavnike medija, koji su danas ispred Tužilaštva BiH samo radili svoj posao, takvim vulgarnim ponašanjem Dodik nepovratno urušava ne samo vlastiti ugled, već i ugled države koju kao političar i član Predsjedništva BiH predstavlja”, navodi se u saopćenju.

Kažu da Dodikovo „objašnjenje“ na današnjoj press konferenciji da se njegov gest odnosio samo na pojedine medije koji, kako je kazao, „kontinuirano lažu“ izvještavajući o njemu, te da srednji prst nije upućen onim novinarima koji profesionalno izvještavaju, ne može ni na koji način biti opravdanje za njegove postupke

Ukoliko smatra da pojedini mediji i novinari o njemu iznose neistine i klevete, Milorad Dodik na raspolaganju ima mehanizme poput demantija i Zakona o zaštiti od klevete, putem kojih može te medije pozvati na profesionalnu odgovornost, kazali su iz Udruženja BH novinari.

Izvor: Udruženje BH novinari

Foto: BNTV

Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika Sandžak

SDA Sandžaka najoštrije je osudila Milorada Dodika koji je danas 2. marta, u svojstvu člana Predsjedništva BiH javno pred medijima vrijeđao bošnjački narod koristeći uvrijedljive izraze iz velikosrpske terminologije.

“Ovo je očigledan pokazatelj nastojanja velikosrpske ideologije da u javni prostor vrati negiranje bošnjačkog naroda, korišćenjem uvrijedljive terminologije i najava nove ofanzive velikosrpske politike koja je devedesetih godina već donijela nesreću na Balkanu”, saopštili su iz ove stranke.

Kako su naveli, nakon veličanja genocida, ratnih zločina i zločinaca u Srbiji i Republici Srpskoj, prijetnji koje je srpska policija uputila Bošnjacima Sandžaka početkom ove godine i napada na Bošnjake u Republici Srpskoj, sasvim je jasno da je ovo još jedan korak u nastavku projekta stvaranja „Velike Srbije“ koji je u proteklom periodu već proizveo nesreću svim narodima na Balkanu.

“SDA Sandžaka poziva Evropsku Uniju i Sjedinjene Američke Države kao organizatore Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i Dejtonske mirovne konferencije da ovu opasnost shvate krajnje ozbiljno i hitno preduzmu neophodne mjere kako bi se spriječio novi požar na Balkanu”, upozorili su iz SDA Sandžaka.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Politika Regija

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[ iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom aktualnih događanja u Bosni i Hercegovini i sve izvjesnijoj mogućnosti izbijanja oružanih sukoba pripremio analizu aktualne situacije. Iz opsežne analize „Bosna i Hercegovina 2022: Od ‘non-papera’ do puzajućeg rata” izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Politička kriza u Bosni i Hercegovini nije posljedica odluke tadašnjeg visokog predstavnika u BiH (OHR) Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida nego je posljedica duže vremena brižljivo planiranih aktivnosti prvenstveno srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (SNSD) i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića (HDZBiH) na disoluciji države Bosne i Hercegovine. Za ostvarivanje tog cilja dijelom su uspostavili kontakte i osigurali podršku i pomoć susjednih država, preko Evropske narodne stranke (EPP) kao i preko radikalnih desničarskih političkih krugova u Evropi uz korištenje znatnih sredstava, koja potiču od kriminala i korupcije. Očekivanja su, da aktualni visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donese odluku o zabrani javnog djelovanja osobama pravosnažno osuđenim za ratne zločine i zločin genocida, o oduzimanju građanskih prava tim osobama (zabrana kandidiranja i učešća na izborima) što bi im onemogućilo obavljanje bilo koje javne funkcije i prisutnost na javnoj sceni. Takva odluka bi smanjila napetosti unutar BiH i prekinula bi dalje ponižavanje i vrijeđanje žrtava rata.


Vojne prijetnje Rusije upućene prema Ukrajini, koje mogu eskalirati u vojni sukob su trenutni odraz političkog stanja u EU gdje se pod patronatom mađarskog premijera Viktora Orbana (Fidesz) i uz pomoć Rusije okupljaju političko-kriminalne strukture (uglavnom) skrajnje desne političke orijentacije počevši od profašističkih grupacija iz Austrije, Italije, Španije, Poljske, Francuske, Nizozemske, Slovenije, Hrvatske, koje su u funkciji ruskih interesa i djeluju kao političko-kriminalna internacionala.

Cilj navedenih političkih krugova je uspostavljanje novog svjetskog poretka po njihovoj mjeri. Oni sebe nazivaju „suverenistima“, koji se navodno suprotstavljaju „globalistima“. U osnovi radi se o političko-kriminalnim strukturama, koje zloupotrebljavaju etničke, vjerske, civilizacijske i druge osjećaje građana za ostvarivanje svojih ciljeva i interesa. Dolaskom na vlast novog američkog predsjednika Josepha Bidena (D) kao i novog njemačkog kancelara Olafa Scholza (SPD) nanesen je ozbiljan udarac tim političkim krugovima i njihovim namjerama i interesima.

Završnica dijaloga između Beograda i Prištine – posljednja šansa za prekrajanje granica

Završna faza dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine je posljednja šansa za jedan dio političkih krugova, koji pokušavaju izvršiti prekrajanje granica u regionu, iako je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova. U tu svrhu sa određenim ciljem plasirani su u javnost „non-paperi“, koji se pripisuju premijeru Slovenije Janezu Janši (SDS/EPP). Napadi u regionu su usmjereni prvenstveno prema Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.
U Sjevernoj Makedoniji se odvija obavještajna operacija „Konjićev skok“, koja je imala za cilj srušiti legalnu vladu Zorana Zaeva  (SDSM) i dovesti na vlast Nikolu Gruevskog (VMRO-DPMNE), koji se nalazi pod zaštitom Viktora Orbana i utočištem u Budimpešti.

Obavještajna operacija „Konjićev skok” je u zadnjem trenutku osujećena i spriječena, spretno je izvršen manevar makedonskih patriotskih snaga, jer je poslije ostavke Zorana Zaeva formirana nova vlada ponovo sa SDSM na čelu, koju vodi premijer Dimitar Kovačevski (SDSM). U Bosni i Hercegovini se trenutno odvija obavještajna operacija kodnog imena „Kula“, koja je također koordinirana iz Budimpešte.

Federacija BiH – kičma ekonomskog sistema države

U Federaciji BiH (51% teritorije BiH) se odvija 3/4 ekonomskih tokova u Bosni i Hercegovini. Kičma ekonomskog sistema države je Federacija BiH, koja je i u periodu korona krize prošle godine ostvarila budžetski suficit od 120 miliona KM (60 miliona EUR). Preko kriminalne i nezakonite raspodjele prihoda u Upravi za indirektno oporezivanje, kojom u ime Federacije BiH i države upravlja HDZBiH, više od 800 miliona KM (400 miliona EUR) se godišnje neopravdano i nezakonito isplaćuje entitetu Republika Srpska na štetu Federacije BiH. Od tog iznosa jedan dio sredstava namijenjen je i za korupciju stranih zvaničnika, koji djeluju protiv BiH i njenih građana (i privrednih subjekata), koji kao poreski i drugi obveznici uplaćuju ta sredstva. Istraživanje je pokazalo, da je 95% zvaničnika EU-a koji rade u i vezi s BiH izloženo korupciji, a na nju nisu imune ni američke diplomate. Dragan Čović i HDZBiH blokiraju formiranje nove Vlade Federacije BiH odnosno implementaciju izbornih rezultata iako su izbori održani 2018., uvjetujući formiranje nove Vlade Federacije BiH donošenjem novog izbornog zakona po njihovoj želji i mjeri. Radi se o klasičnoj namjernoj opstrukciji i destabilizaciji (učešće u obavještajnoj operaciji „Kula”), jer je Čoviću jasno da se ne može donijeti novi izborni zakon po njegovoj želji i mjeri, kako bi mu se osiguralo, da ponovno bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Prethodno je potrebno sprovesti ustavne promjene, a za to je potrebna politička volja, ali i vrijeme od najmanje godinu dana. Prije usvajanja usklađenog prijedloga ustavnih promjena u Parlamentu BiH potrebno je pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, a postoji i mogućnost podnošenja apelacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu na ponuđena ustavna rješenja. Tek kada se izvrše ustavne promjene može se donijeti novi izborni zakon. OSCE savjetuje državama da ne mijenjaju izborna pravila u izbornoj godini, a Bosna i Hercegovina prema važećem izbornom zakonu Opšte izbore mora raspisati najkasnije u prvoj polovini maja 2022. U djelovanju specijalnih izaslanika Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, koji pokušavaju u sadašnjoj ratnoj atmosferi u BiH postići ostvarenje ciljeva i interesa Dragana Čovića i HDZBiH i „preko noći” donijeti novi izborni zakon detektirani su visoki korupcijski rizici. Načinu donošenja ustavnih promjena “preko noći” suprotstavile su se patriotske političke snage i stručna javnost.

Blokiranje imenovanja novih sudija Ustavnog suda Federacije BiH

Ustavni sud, prema Ustavu Federacije BiH, broji devet sudija, od kojih četiri mjesta nisu popunjena. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je prije više od dvije godine završilo konkursnu proceduru za nedostajuće sudije i sada su na potezu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH. Međutim, predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZBiH) vrši opstrukciju po istoj matrici HDZBiH kao u drugim slučajevima, jer odbija da potpiše imenovanja, usprkos insistiranjima oba potpredsjednika FBiH (Melika Mahmutbegović i Milan Dunović). Zbog toga Ustavni sud Federacije BiH radi na ivici kvoruma.

Istovremeno, Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH, koje se bira iz reda imenovanih sudija Ustavnog suda Federacije BiH, nije popunjeno i ne može da radi. To znači, da svaki put kada dvije trećine jednog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH pokrenu pitanje vitalnog nacionalnog interesa i kada se Vijeće mora očitovati, u redovnoj proceduri (kada je Vijeće funkcionalno) se predmetni zakon povlači sa dnevnog reda do odluke Vijeća.

Kako Vijeće, zbog namjerne opstrukcije predsjednika FBiH Čavare, po nalogu HDZBiH, ne funkcionara, svaki zakon za koji je pokrenuto pitanje vitalnog nacionalnog interesa ne može biti vraćen na dnevni red.

Analitičari smatraju, da HDZBiH na ovaj način drži sve procese u Domu naroda Federacije BiH pod svojom kontrolom. Jedan od glavnih ciljeva HDZBiH i Dragana Čovića je sprečavanje donošenja zakonodavnog okvira za oporezivanje kladioničara, a u konačnici oštećenje budžeta kroz taj vid neoporezivanja. Neizbor sudija je sastavni dio je strategije HDZBiH za blokadu donošenja svih zakona, koje ne žele da se donesu. Zato i postoji „vitalni nacionalni interes kladioničara“. Cilj HDZBiH  je pljačka budžeta odnosno izbjegavanje plaćanja poreza, koji bi trebali biti prihodi budžeta Federacije BiH, a ne čelnika HDZBiH i njegove oligarhije.

Obavještajna operacija „Kula” preko „respiratora” ruši državu BiH

Montirana afera „Respiratori“, kao dio obavještajne operacije „Kula” nema stvarne povezanosti sa nabavkom respiratora i nije uzrok nego povod da se procesuira premijer Federacije BiH Fadil Novalić i dodatno oslabi Vlada FBiH i umanje njeni postignuti rezultati. Konačni cilj je rušenje ekonomskog sistema Federacije BiH, kao faze u rušenju države Bosne i Hercegovine. Odvijaju se napadi na Novalićeve najbliže saradnike i vrši nezakonito prisluškivanje, vrše prijetnje i pritisci od strane tužilaca. Prijetnje zaposlenima u kabinetu premijera Novalića i slične aktivnosti su nezakonita postupanja tužilaca i ometanje pravde. Ne iznenađuju pritisci i zastrašivanje njegovih najbližih saradnika. Sve se radi sa ciljem, da se dodatno oslabi i osami premijer Novalić sa krajnjim ciljem njegovog potpunog slamanja. U tome zasada nisu uspjeli.

Jedan od ključeva za razbijanje BiH su i napadi na ekonomsko/monetarni sistem BiH. Prema premijeru Fadilu Novaliću se primjenjuje sličan način obavještajnog djelovanja, koji je primjenjivan prema Anti Markoviću, predsjedniku Saveznog izvršnog vijeća (Vlade) SFRJ ili u samim počecima izazivajući aferu Agrokomerc u urušavanju ekonomskog sistema jedne države. BiH je blokirana država, a u rukama negatora holokausta i genocida je izvršna, zakonodavna i sudska vlast. U takvim okolnostima Vlada Federacije BiH uspijeva održati BiH „u životu“.

U svrhu obavještajne operacije „Kula” koriste se i internet news portali, kojih u Bosni i Hercegovini ima oko 600, dok je 1/3 tih portala producira lažne vijesti „fake news” i ima sumnjive i netransparentne osnivače i financiranje. Operacijom „Kula” planirano je izazivanje međubošnjačkog sukoba kao uvoda za pokretanje oružanih sukoba u BiH.

Sistematsko ometanje pravde od strane tužilaca u BiH

Načelo fer suđenja, u krivičnim stvarima koje garantira Evropska konvencija, je jedno od temeljnih načela demokratskih društava zasnovanih na vladavini prava.

Ovo načelo se sistematski zloupotrebljava od strane tužilaca u Bosni i Hercegovini. Javnosti su poznati disciplinski postupci protiv glavnih tužilaca Gordane TadićMahmuta Švrake i Mirsada Bilajca, a zbog zloupotrebe elektronske dodjele predmeta tužiocima (TCMS).

Sistematsko ometanje pravde od strane tužilaca u Bosni i Hercegovini se provodi  na najmanje dva načina:

  • Prvi način je, da glavni tužioci u Bosni i Hercegovini zloupotrebljavajući TCMS,  umjesto da se predmeti dodjeljuju pojedinim tužiocima elektronskim putem, predmete lično dodjeljuju sebi podobnim i poslušnim tužiocima.
  • Drugi način sistematskog ometanja pravde jeste u tome, što se elektronski ne vodi popis tužilačkih spisa.
Ukoliko bi se vodio elektronski popis tužilačkih spisa, onda bi odbrana bila u situaciji, da odmah po završetku istrage, kroz popis spisa sazna koji dokazi su pribavljeni u istrazi. To bi imalo za posljedicu da tužioci odbrani ne mogu sakrivati dokaze.

U situaciji ako se ne vodi popis tužilačkih spisa, onda tužioci mogu zanemariti ili čak sakriti dokaze koji idu u korist odbrane. To za rezultat ima ometanje pravde, odnosno da se na sudu ne utvrdi istina.

Ova dva načina zloupotrebe od strane tužilaca otvaraju neograničenu mogućnost montiranja optužnica, progona na političkoj osnovi, progona na osnovu ličnih animoziteta prema optuženima itd. Ovo sve može imati posljedicu, da se na sudu ne utvrdi istina, te da nevini budu osuđeni. Sistematsko ometanje pravde je izašlo na vidjelo u predmetu premijer Federacije BiH „Fadil Novalić i drugi“.

Profesionalnoj pravnoj zajednici je odavno poznato da postoji sistematsko ometanje pravde, na najmanje dva naprijed navedena načina, od strane tužilaca u BiH.

To ometanje pravde se dešava gotovo svakodnevno, jer tužioci sakrivaju ili zanemaruju dokaze, koji idu u korist odbrane.

Međutim to sistematsko ometanje pravde je daleko od očiju javnosti, a pošto se slučaj  „Novalić i drugi” prati u javnosti, to ometanje pravde je izašlo na vidjelo.

Postavlja se pitanje da li za to ometanje pravde postoji zakonska osnova, naravno da ne postoji.

Načela procesnih krivičnih zakona nalažu, da su tužioci dužni dati odbrani dokaze, kako one koji idu u korist, tako i one koji idu na štetu optuženog. U materijalnom krivičnom zakonu je propisano i krivično djelo ometanje pravde, tj. krivično djelo „sprječavanje dokazivanja”.

Ako krivično procesno i materijalno zakonodavstvo štiti od ometanja pravde, zbog čega se onda dešava sistematsko ometanje pravde. Do sada nije poznat slučaj sudske prakse da je tužilac u Bosni i Hercegovini odgovarao zbog krivičnog djela sprječavanje dokazivanja.

Za to ima nekoliko razloga. Pravdu ometaju tužioci koji sakrivaju dokaze. Naravno, oni sami sebe neće istraživati niti krivično goniti, zbog ometanja pravde. Javnosti je poznat slučaj prijave svjedokinje Edite Kalajdžić, da je zloupotrebljavan njen oduzeti mobilni telefonski aparat što se pokušava prikriti negiranjem tih aktivnosti od strane tužilaca i tužilaštva.

Disciplinski tužilac Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) gotovo redovno odbija prijave zbog ometanja pravde, pod izgovorom da bi se time narušila samostalnost tužilaca. Postupajuće sudije u Bosni i Hercegovini redovno ignorišu ometanje pravde, koja se desi u sudnici. Dužnost sudija je, da profesionalno podnesu krivičnu prijavu za ometanje pravde protiv tužilaca koji to čine. Rezultat svega navedenog je da imamo nekažnjivost zbog ometanja pravde u Bosni i Hercegovini.

Šta je rješenje?

Prema mišljenju eksperata, ne postoji drugo rješenje, nego da se konstatira da reforma  pravosuđa utemeljena na anglo-saksonskim načelima nije uspjela. Nužno je vratiti se načelima kontinentalnog prava u krivičnom procesnom zakonodavstvu, kao u Italiji, Francuskoj itd.

Ukoliko bi se ponovo uvelo kontinentalno krivično procesno zakonodavstvo, onda bi postojao istražni sudija kao „nepristrani tribunal“.

Istražni sudija bi izvršio popis spisa i svi dokazi koji su prikupljeni tokom istrage bili bi dostupni i odbrani. To bi nadalje značilo da bi na suđenju bila lakše utvrđivana materijalna istina i bilo bi potpuno onemogućeno sakrivanje dokaza i ometanje pravde.


U ovakvoj situaciji u sudovima u BiH evidentiran je nedostatak fer suđenja. Naime, istina koja se utvrđuje na krivičnom sudu „dozira se” od strane tužilaca, na način da oni  prezentiraju u sudnici samo ono što njima odgovara.

Poseban problem u ometanju pravde je gotovo redovno zastrašivanje svjedoka tokom istrage. To zastrašivanje svjedoka sigurno ne bi vršio istražni sudija kao „nepristrasni tribunal“.

Ovo može imati dugoročne i teške posljedice za vladavinu prava i demokratiju u Bosni i Hercegovini, jer se zbog „doziranja” istine ili sakrivanja dokaza od strane tužilaca, može dešavati da nevini budu osuđeni.

Analitičari upozoravaju, da Misija OSCE u BiH, koja vrši monitoring suđenja, to nije uočila kao problem vladavine prava u Bosni i Hercegovini i poduzela odgovarajuće aktivnosti.

Modifikacija operacije „Kula” – izazivanje međubošnjačkog sukoba

U naelektrisanoj atmosferi u BiH na ulice su početkom decembra 2021. izvedeni rudari, na koje stanovništvo vrlo emotivno reagira. Namjera je bila, da se pokrene talas nasilja za koje će biti optužen bošnjački politički faktor i tako započeti sukob. Jedan dio aktera u Sarajevu je nesvjesno uvučen u obavještajnu operaciju „Kula“, dok se jedan dio svjesno uključio i nagrađen je za to učešće. Tu su pojedinci i iz pravosudnog sistema, posebno tužioci.

Pošto je taj dio obavještajne operacije „Kula” razotkriven došlo je do modifikacije obavještajne operacije „Kula“. Radi se o tome, da će u narednom periodu doći do izbijanja sukoba na području Unsko-Sanskog kantona (USK) u kojem dominanto živi bošnjačko stanovništvo. Već je na djelu destabilizacija kroz pokrenute štrajkove, političku nestabilnost u kantonalnim vlastima, jačanje „autonomaša Fikreta Abdića i to će se intenzivirati u narednom periodu. Tome treba dodati plansko usmjeravanje migranata sa Bliskog istoka u taj kanton. Cilj je pokrenuti oružani sukob među Bošnjacima tog područja, koji je inače i započet ratne 1993.godine, kako bi se bošnjački politički faktor (a ne srpski i/ili hrvatski politički faktor) optužio za početak oružanog sukoba, a Bosna i Hercegovina pokazala neodrživom, jer bi se pokazalo da se u njoj čak i Bošnjaci međusobno sukobljavaju.

Analitičari smatraju, da organi vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH kao i međunarodne vojne snage moraju intenzivirati svoju prisutnost i djelovanje na području Unsko-Sanskog kantona kako bi se preventivnim djelovanjem spriječio međubošnjački (oružani) sukob.

Brčko Distrikt neuralgična tačka za sukobe u BiH

U jedinstvenoj administrativnoj jedinici lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, demilitariziranom području Brčko Distriktu BiH, evidentirane su sigurnosne prijetnje vezane za nepoštivanje odredaba člana 7. Statuta Brčko Distrikta BiH, člana 1, a u vezi sa članom 77. Statuta Brčko distrikta BiH te tačke 13. Konačne arbitražne odluke za Brčko Distrikt BiH tačnije aneksa od 18.avgusta 1999.godine. O tome je upoznat i Supervizor za Brčko Distrikt Michael Scanlan odnosno predstavnici OHR-a, a radi se o prelasku oklopnih vozila, vozila za specijalne namjene i policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) naoružanih dugim cijevima i municije bez prethodnih najava prelaska preko teritorije Distrikta. Evidentiran je neprijavljeni transport naoružanja preko teritorije Distrikta, nezakonito naoružavanje građana i prisutnost paravojnih jedinica. Supervizor Scanlan zadužen je i za vojni aspekt provođenja Konačne arbitražne odluke, a nije reagirao smjenjivanjem šefa policije Distrikta Gorana Pisića,  koji je prikrio i vojni transport i naoružavanje Srba u Brčkom. Evidentirani su i propusti gradonačelnika Brčko Distrikta Eseda Kadrića, koji je napravio niz propusta zbog akta nečinjenja, a jedan od njih je zašto nije smijenio šefa policije Pisića. Supervizor Scanlan šalje izvještaje o stanju u Brčko Distriktu, koji su nevjerodostojni i ne oslikavaju stvarno stanje i time sprječava dolazak i razmještanje američkih vojnih snaga kao vid preventivnog djelovanja na sprječavanju oružanog sukoba. Također gradonačelnik Kadrić svojim izjavama šalje lažnu sliku o zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji u Brčko Distriktu, koji je postao najneuralgičnija tačka za početak oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini. Član 1 stav 4 Statuta Brčko Distrikta propisuje „Ustav Bosne i Hercegovine, kao i važeći zakoni i odluke institucija Bosne i Hercegovine, izravno su primjenljivi na cijelom teritoriju Distrikta. Zakoni i odluke svih vlasti Distrikta moraju biti sukladni s važećim zakonima i odlukama institucija Bosne i Hercegovine[3].” Dakle, odluka Ustavnog suda BiH o proglašenju neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske se mora poštovati u Distriktu. Zbog toga je supervizor Scanlan odgovoran što je dopustio, da se u Distriktu obilježava neustavni Dan Republike Srpske odnosno što nije poduzeo odgovarajuće mjere, koje ima na raspolaganju kao supervizor.

Ovakvi incidenti i praksa se moraju prekinuti, a odgovorni moraju biti sankcionirani. Ne primjenjuje se Protokol o prelascima vojnih i policijskih formacija i efektiva preko demilitarizirane teritorije Distrikta odnosno ne poštuje se Konačna arbitražna odluka za Brčko Distrikt BiH i njeni aneksi.

Analitičari upozoravaju, da Republika Srpska namjerava poslati u Brčko Distrikt BiH laku policijsku brigadu sa oko 1000 specijalaca, koja bi hermetički zatvorila tu teritoriju i omogućila uspostavljanje zaštitnog koridora između istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske.  Supervizor Scanlan ponaša se kao lobista Milorada Dodika i SNSD-a i potrebno je uvesti superviziju nad radom samog supervizora Scanlana. Umjesto da smijeni šefa policije Distrikta Gorana Pisića „supervizor Scanlan je pohvalio rad Policije Distrikta u proteklih nekoliko mjeseci kao primjer profesionalizma i opredijeljenosti za služenje zajednici, na šta bi se svi zvaničnici u Distriktu trebali ugledati.[4]”.

Eliminacija SAD i njenog utjecaja u rješavanju situacije u BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je: „Sudbina BiH je u dijalogu domaćih političara u konstelaciji Erdogan, Vučić i Milanović“. Tu se podrazumijeva neizrečeni dodatak u izjavi „u sadejstvu sa Rusijom“. Dodik je podržao inicijativu turskog i srbijanskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Aleksandra Vučića, koju je ranije iznio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, da oni posreduju u dogovoru o rješavanju postojeće situacije u BiH između Bošnjaka, Srba i Hrvata.  Dodik smatra, da bilo čije drugo miješanje u događanja u BiH neće donijeti ništa dobro.

Analitičari smatraju, da je inicijativa da situaciju u Bosni i Hercegovini rješavaju Srbija, Hrvatska i Turska u sadejstvu sa Rusijom pokušaj eliminiranja utjecaja  SAD-a kao ključne zemlje za osiguranje mira i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu. Radi se o perfidnom pokušaju institucionalnog uvođenja Rusije i Turske na velika vrata u Bosnu i Hercegovinu i region. Turska je članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) i svoje aktivnosti bi trebala koordinirati sa članicama PIC-a. Bez te koordinacije Turska rizikuje da bude uvučena u vrlo opasne akcije prekrajanja granica na Balkanu. Namjere iz inicijative su odmah osujećene, ali stratešku grešku je napravio predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji se nedavno sastao sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem (HDZ) i time ga legitimirao kao aktera za rješavanje situacije u BiH. Šta bi se desilo kada bi se Bosna i Hercegovina uključila u rješavanje pitanja donošenja izbornog zakona u Hrvatskoj kao što se Hrvatska aktivo uključila u donošenje izbornog zakona u BiH i alarmirala EU i međunarodnu zajednicu u vezi tog tipičnog unutrašnjopolitičkog pitanja BiH.

Obavještajna operacija „Kula” je raskrinkana i pokazalo se ko stoji iza nje. Mađarski premijer Viktor Orban nije otkazao najavljenu posjetu Bosni i Hercegovini zbog pandemije korona virusa nego zbog raskrinkavanja obavještajne operacije „Kula” i njegove uloge u njoj te zbog činjenice da je Međunarodni krivični sud (ICC) otvorio predmet o BiH i radi na prevenciji sukoba i evidentiranju svih onih koji svojim djelovanjem potiču mogući oružani sukob u BiH i posljedično nova stradanja. ICC je poslao jasno upozorenje svima onima, koji rade na razbijanju BiH, od plasiranja raznih „non-papera” i poticanja oružanog sukoba, da ih može zadesiti sudbina Slobodana MiloševićaRadovana KaradžićaRatka Mladića i drugih koji su procesuirani i pravosnažno presuđeni na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu (ICTY). Tužilaštvo BiH je obavezno po službenoj dužnosti pokrenuti postupke protiv domaćih i stranih zvaničnika, koji rade na razbijanju Bosne i Hercegovine i koji svojim djelovanjem potiču oružani sukob i ugrožavaju mir i stabilnost odnosno djeluju neustavno i nezakonito.

Analitičari upozoravaju na tešku sigurnosnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini i činjenicu da ključne sigurnosne prijetnje Bosni i Hercegovini ne dolaze samo od Rusije nego od država članica EU i NATO kao što su Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Poljska, kao i nekih drugih država. Te činjenice su ozbiljno pitanje za čelništvo EU i NATO o ulozi njenih članica u poticanju ratnog sukoba u BiH. Činjenica je, da je situacija u Evropi kompleksna i prepletena policentričnim interesima i centrima moći znači da eventualni ratni sukob u BiH ne bi bio lokalni ili regionalni sukob nego bi zahvatio veći dio Evrope. Historija je učiteljica života i ne smije se zaboraviti da je Prvi svjetski rat upravo započeo u glavnom gradu BiH, Sarajevu. Ukoliko se ne zaustavi destruktivno djelovanje Bosna i Hercegovina ide ubrzano od „non-papera” ka „puzajućem ratu” i svi u tom lancu, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, mogu biti sankcionirani. Bosna i Hercegovina ne bi bila dovedena u postojeću situaciju, da su institucije pravosuđa pravovremeno i odgovarajuće reagirale protiv svih onih koji krše ustav i zakone te ugrožavaju mir i stabilnost u toj zemlji.

Ljubljana/Bruxelles/Washington, 23.januar 2022  

(C) 2022 IFIMES
IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.
Aktuelno Bosna i Hercegovina Globus Politika

Sjedinjene Američke Države objavile su danas sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Alternativnoj televiziji iz Banja Luke.

Sjedinjene Države su proširile listu sankcija koje se odnose na radnje koje se povezuju s korupcijom širom svijeta, a od danas se na listi nalaze pojedinci i firme koje djeluju u Bosni i Hercegovini, piše sarajevski Faktor.

“Dodikove destabilizirajuće i koruptivne aktivnosti potkopavaju 26 godina napretka od Dejtonskog mirovnog sporazuma”, poruka je iz Vašingtona.

Kako stoji u pojašnjenju, današnja akcija nadovezuje se na opredijeljenost administracije predsjednika Joe Bidena, da promovira odgovornost za one koji, između ostalog, potkopavaju stabilnost regije Zapadnog Balkana kroz korupciju i dugogodišnje prijetnje mirovnim sporazumom. Dodik je potkopao institucije BiH pozivajući na oduzimanje državnih nadležnosti i pokretanjem stvaranja paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska. Štaviše, Dodik je iskoristio svoju zvaničnu poziciju u BiH da akumulira lično bogatstvo kroz korupciju, mito i druge oblike korupcije. Njegova etnonacionalistička retorika koja izaziva podjele odražava njegove napore da unaprijedi ove političke ciljeve i odvrati pažnju od njegovih korumpiranih aktivnosti. Dodikove akcije ugrožavaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum.

“Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivirani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijelog regiona”, rekao je podsekretar Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson, dodajući:

“Sjedinjene Države neće oklijevati da djeluju protiv onih koji teže korupciji, destabilizaciji i podjelama na račun vlastitog naroda, kao i protiv onih koji omogućavaju i olakšavaju takvo ponašanje.”

Ministarstvo finansija SAD je 17. januara 2017. godine, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, stavilo Dodika na listu zbog aktivnog opstruiranja ili postojanja značajnog rizika aktivnog opstruiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Današnje mjere nadovezuju se na ovo nasljeđe, a usmjerene su na njegovo kontinuirano destabilizirajuće djelovanje u vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i njegovu zloupotrebu službenog položaja s ciljem učestvovanja u široko rasprostranjenoj korupciji koja podriva državne institucije u BiH.

Za Alternativnu Televiziju čije je sjedište u Banjoj Luci, navodi se da je u privatnom vlasništvu kompanije koja je usko povezana sa Dodikovom porodicom. Međutim, sam Dodik vrši ličnu kontrolu nad ATV-om iza kulisa, kao što je zahtijevanje ličnog odobrenja na medijske priče vezane za politički osjetljive teme. Dodik je kupio ATV kako bi svjesno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da ocrni druge političke ličnosti, izgladi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve.

Dodik je ugovore vezane za ATV dodjeljivao direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih preduzeća usmjeravao direktno u ATV u koruptivne svrhe. Dodik je značajno povećao finansiranje ATV-a posljednjih godina i uključio se u kampanje zlonamjernog utjecaja društvenih medija preko ATV-a kako bi objavio sadržaj koji unapređuje njegove političke i lične ciljeve.

Posljedice sankcija

Kao rezultat današnjeg djelovanja, sva imovina i prava na imovinu pojedinca i subjekta koji su gore navedeni, a koji se nalaze u SAD ili ih posjeduje ili kontroliše državljanin SAD, blokirani su i moraju biti prijavljeni OFAC. Pored toga, svi subjekti koji su direktno ili indirektno u vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba, u iznosu od 50 posto ili više, takođe bivaju blokirani. Generalno su zabranjene sve transakcije koje obavljaju državljani SAD, ili unutar Sjedinjenih Država (ili u tranzitu kroz Sjedinjene Države), a koje uključuju bilo koju imovinu ili pravo na imovinu osoba stavljenih na listu ili blokiranih na drugi način, osim ako OFAC nije izdao generalnu ili konkretnu dozvolu, ili izuzeće. Zabrane se odnose na davanje doprinosa ili obezbjeđivanje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist svake blokirane osobe, ili primitak bilo kojeg doprinosa ili sredstava, dobara ili usluga od takve osobe.

Aktuelno Globus Politika

Vlada Njemačke u ponedjeljak je pozvala Evropsku uniju (EU) da uvede sankcije Miloradu Dodiku zbog planova da povuče entitet Republiku Srpsku iz Oružanih snaga, pravosudnog i poreskog sistema Bosne i Hercegovine.

“Napori da se odvoje su neprihvatljivi, a to znači – i za to sam lobirala ovdje – da se postojeći režim sankcija treba upotrijebiti protiv gospodina Dodika odmah – rekla je nova šefica njemačke diplomatije Annalena Baerbock, nakon sastanka s kolegama iz EU u Briselu”, javlja agencija Reuters.

On je samo ponovila stavove svog prethodnika na funkciji Heika Maasa, dan prije najavljene rasprave o BiH.

Također, EU lideri će u srijedu raspravljati o situaciji na Balkanu na samitu s istočnim susjedima bloka, piše Reuters.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika

Zastupnici su izglasali zaključke o povlačenju Republike Srpske iz ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine, nakon višesatnog zasjedanja parlamenta tog bosanskohercegovačkog entiteta u petak u Banja Luci, što su i opozicija i zapadne zemlje ranije ocijenili kao uvođenje zemlje u vrlo nestabilan period.

Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvojio sa 49 od 83 zastupnika, bez opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnose se na izlazak tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane i formiranje entitetskih agencija.

Ovime je planirana i uspostava vojske RS nakon što bi se raspustile oružane snage BiH koje postoje od 2005. godine.

Zaključke, koji zapravo nemaju nikakav direktni pravni učinak predložio je i osmislio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, no oni su zaduženje entitetskoj vladi da u narednih šest mjeseci osmisli cijeli set zakona kojima bi se ova područja uredila na entitetskom nivou a državni zakoni prestali sa važenjem.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), tijela koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, po riječima visokog predstavnika Christiana Schmidta, osudio je postupke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj predvođene Miloradom Dodikom koji “ozbiljno podrivaju daytonski okvir i narušavaju stabilnost u BiH i regiji” i time pokušavaju poništiti sve što je postignuto u proteklih 26 godina, od završetka rata u zemlji.

Zapadni saveznici prijete vrlo snažnim sankcijama za one koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu, dok Rusija podržava Dodika u onom što on naziva „vraćanje nadležnosti koje pripadaju Republici Srpskoj prema Daytonskom mirovnom sporazumu“.

Komšić prvi reagovao

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić oglasio se nakon završetka posebne sjednice NSRS-a te je pozvao Tužilaštvo da pokrene postupak protiv zastupnika koji su usvojili zaključke o prijenosu nadležnosti s države na entitet.

“Komšić je pozvao Tužilaštvo BiH da procesuira Milorada Dodika kao podstrekača i predvodnika grupe koja se udružila u rušenju ustavnog poretka BiH i podrivanju institucija države. NSRS je napustila Dejtonski sporazum”, saopćeno je.

Izvor/foto: Al jazeera, klix.ba

Aktuelno Bosna i Hercegovina Politika Turska

Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika je ispred Predsjedničke palate dočekao potpredsjednik Republike Turske Fuat Oktay, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan primio je danas u Ankari člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, izvještava Anadolija.

Dodika je ispred Predsjedničke palate dočekao potpredsjednik Republike Turske Fuat Oktay.

Radni ručak je održan iza zatvorenih vrata.

 

Foto: TCCB / Murat Çetinmühürdar /AA

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo

Iz Tužilaštva BIH je saopšteno da je formiran predmet protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

“Sasvim je razumljiv interes javnosti za podnesene prijave protiv člana predsjedništva gospodina Milorada Dodika koje su pristigle u posljednje vrijeme, posljednja dana 18.10.2021. Tužilaštvo BiH obavještava javnost da je već po primitku prve prijave formiran predmet i zadužen tužilac, a ostale prijave su također u radu”, ističe se u saopštenju za javnost Tužilaštva BiH.

BHRT prenosi da ovakvo šturo saopštenje nije dalo odogore javnosti zbog čega i zbog koje prijave je formiran predmet protiv člana Predsjedništva BiH je formiran.

“Prijave protiv Dodika su počele pristizati nakon izmjene Krivičnog zakona o negoranju genocida, a kasnije i zbog izjava koje su mnogi okarakterisali kao prijetnja integritetu i institucijama BiH. Pojavio se i zahtjev tužilaca da se predmet protiv Dodika hitno otvori, navedeno je u prilogu BHRT-a.

Najmanje 14 državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika, zbog njegovih najava rušenja institucija BiH, saznaje Istraga.ba.

Nakon što je prošlog petka državni tužilac Džermin Pašić dostavio zahtjev za formiranje predmeta po službenoj dužnosti, u ponedjeljak je njegovu inicijativu podržalo još najmanje deset tužilaca. Kada se tome dodaju još tri tužioca koji su odmah u petak podržali Pašićevu inicijativu, dolazimo do ukupno 14 državnih tužilaca koji su zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika.

Izvor: BHRT, istraga.ba