Aktuelno Društvo Kolumna Politika

Našoj redakciji upućeno je pismo sa informacijama, mšiljenjima i navodima u vezi aktivnosti Stranke pravde i pomirenja, funkcionerima ove stranke i Islamske zajednice u Srbiji. Stavovi u pismu su lični i u interesu su javnosti. Stranci pravde i pomirenja i Islamskoj zajednici u Srbiji je upućen poziv da dostave svoj odgovor i iznesu svoje stavove.

Poštovani uredniče,

Pišem sa nadom da će ove informacije ugledati svjetlo dana i na taj način makar malo spriječiti moguće štete koje se nadvijaju nad bošnjačkim narodom Sandžaka.

Bliže nam se izbori, a vidljivo je da Vučić forsira pored svojih provjerenih argata SDP-a u zadnje vrijeme i SPP.

Rasim Ljajić, Aleksandar Vučić, Usame Zukorlić na otvaranju radova dijela autoputa “Miloš Veliki” u mjestu Brnjica, kod Duge Poljane

Od ovih prvih se narod i čuva, a od ovih drugih se narod raznježio zbog smrti rahmetli Muftije pa će, bojim se, pohrliti za njima kao “ovce na solilo”.

Na svakome je da koliko može spriječi štetu, zato i pišem, a ti vidi šta ćeš i kako ćeš sa ovim informacijama.

Ono što se dešava u SPP ja bi nazvo “Alahumerabi, a svak sebi grabi”.

Trenutno SPP kontrolišu i vode Usame Zukorlić, Jahja Fehratović, Ferid Bulić, Salahudin Fetić i pomaže im Enver Gicić.

Ništa opasno da nijesu svi privezani za državne jasle.

Jahja sem poslaničke plate direktno kontroliše i novac koji je Matica bošnjačka dobila od Ministarstva kulture i informisanja, gdje radi Alma Rizvanović (njegova vjerenica, neki kažu šerijatski vjenčana žena) kao specijalna savjetnica Maje Gojković, radi se o nekoliko desetina hiljada eura. Zato je Jahja sve više forsira u zadnje vrijeme da bi joj produžio mjesto u ministarstvu. Fetić ga besprekorno sluša jer je i njemu obezbjedio značajna sredstva za medijski sektor preko istog ministarstva i ljudi iz dijaspore. Gicić im pomaže jer je član skupštine Željeznica Srbije AD, možeš provjeriti na internetu, imenovala ga Vlada na prijedlog SPP-a i tamo prima ogromnu mjesečnu nadoknadu. (prim aut).

Osim ovoga ova družina se pomaže međusobno da ostane na utjecajnim pozicijama kako bi im šeme funkcionisale. Giciću FIS (Fakultet islamskih studija) i mjesto u Skupštini Železnica, Jahji da bude narodni poslanik i vlasnik Matice bošnjačke, Salahudinu televizija (Sandžak TV, Sandžak Medi DOO, Buliću mjesto zamjenika direktora Kancelarije za vjere u Beogradu, i tako u krug.

Usame im služi da preko njega to pritvrde, a oni njemu da pomognu da dobije stranku i da se domogne većeg kolača u podjeli imovine koja je ostala iza Muftije rahmetli, a koja izgleda nije baš mala. Usame i nije dugoročno zainteresovan da ostane na čelu stranke već samo dok ne podijeli imovinu jer mu je sa pozicije predjsednika stranke lakše da dobije veći dio.

Priča oko Amaneta je samo šarena laža za ahmake. Naročito im zapinje oko univerziteta jer im je Elma tamo izvukla sve konce i rasporedila ljude koje oni ne mogu da kontrolišu. Bulić obezbjeđuje na mjesečnom nivou po nekoliko miliona dinara za mešihat, hajrat medresu od čega, kad se novac prebaci iz Kancelarije za vjere uzima određeni procenat i dijeli sa kim treba od najviših zvaničnika da bi šema radila. Ovu grupu kontroliše direktno Beograd preko toga što su ih pustili da rade sve ovo i “imaju ih u toš”.

– Dudić ima svoju ekipu, uhljebio kćerku, zeta i sinove

Nešto nisu mogli sa (Mevludinom) Dudićem da se nagode pa on pravi i ima svoju ekipu. Kako je preselio Muftija rahmetli pokušava da nadoknadi sve što se nije pito nizašta pa je postavio ćerku na mjesto zamjenika urednika Glasa islama, a namjerno stavio Seada Šaćirovića za urednika jer njega može da makne kad mu se kahne i postavi nju.

Zeta je uposlio u kancelariju ovog formiranog Instituta za historiju i demografiju. Jednog sina je postavio da mu je vozač i tjelohranitelj, a drugog je zaposlio u Poreskoj upravi u Pazar. Ovoga u Poreskoj ubacio je preko Samira Tandira koji sad traži utočište u islamskoj zajednici, da ga ne bi skroz izbacili iz svega. Zato mu je Samir preko Krsta Janjuševića zaposlio sina u Poreskoj. Osim Poreske sin mu je i član Republičke izborne komisije (RIK) i to su mu dali Usame i Jahja da bi Dudić podržao njih oko izbora, jer više niko nikog ne podržava bez nekog računa.

Sve ovo kad se malo bolje poveže i zagleda vidi se da Beograd preuzima kontrolu i još sa ovim izmirenjem sa Rasimom (Ljajićem) pojašnjava kud se Sandžak gura.

Učinimo koliko je do nas da javnost ovo sazna pa neka dobro promisli i probere šta će.

Izvor: novinar-amater

Foto: https://www.facebook.com/SPPstranka/photos

Aktuelno Crna Gora Društvo Sandžak

“Bilo bi logičnije, realnije i iskrenije da je u spomenutom statusu navedeno da je riječ o ‘vanrednoj’, a ne ‘redovnoj’ sjednici tzv. Muftijstva sandžačkog u Petnjici. Da, u pitanju je vanredna sjednica koju je zakazao muftija sandžački Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Abdurrahman ef. Kujević kako bi na indirektan i podmukao način zloupotrebljavajući vjeru, Kur'an i Sunnet u političke svrhe, par dana prije lokalnih izbora u Petnjici dao podršku Stranci pravde i pomirenja u Crnoj Gori koja učestvuje na tim izborima”, navdeno je u reagiranju dostavljeno našoj redakciji nakon što je na Facebook stranici “Muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević” objavljen  status pod naslovom “Sjednica Muftijstva sandžačkog u Petnjici”

U nastavku statusa stoji:

“Dana 01. 12. 2021. godine održana je redovna sjednica Savjeta Muftijstva sandžačkog u Bošnjačkom kulturnom centru “Sandžak” u Petnjici na Bihoru. Na sjednici su bili prisutni glavni imami i predsjednici medžlisa IZ-e sa teritorije Sandžaka.

Razmatrani su važni razvojni projekti na polju dave i vakufa. Jedinstvo dina i ummeta na principima prioritet je svih prioriteta. Sandžak je domovinski prostor Bošnjaka i svih dobrih ljudi koji podjednako žele opće dobro svima. Prisutni su se dovom sjetili rahmetli Muftije Akademika Muamera ef. Zukorlića i izrazili jasnu spremnost i odlučnost za ustrajnost na putu znanja i djela dostojanstveno, slobodno i autonomno.

Informativna služba Muftijstva sandžačkog”

Postavlja se prvo pitanje: O kojem je ovdje muftijstvu riječ? Muftijstvo sandžačko u Crnoj Gori? Poznato nam je da na teritoriji Crne Gore djeluje Islamska zajednica u Crnoj Gori na čijem se čelu nalazi reis Rifat ef. Fejzić. Riječ je o Islamskoj zajednici čije je osnivanje podržao lično Mustafa ef. Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Islamskoj zajednici koja ima izuzetno dobre odnose i saradnju sa Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njenim reisom dr. Husejinom ef. Kavazovićem.

Postavlja se drugo pitanje: Gdje su Medžlisi Islamske zajednice tzv. Muftijstva sandžačkog u dijelu Sandžaka koji se nalazi u Crnoj Gori? Gdje su glavni imami i predsjednici Medžlisa tog muftijstva koji predstavljaju gradove u dijelu Sandžaka koji se nalazi u Crnoj Gori? Na slikama koje su podijeljene u prilogu spomenutog statusa na spomenutoj Facebook stranici mogu se uglavnom vidjeti glavni imami, imami i vjerski službenici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji iz dijela Sandžaka koji se nalazi u Srbiji, tačnije imami i vjerski službenici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji iz Novog Pazara, Sjenice i Tutina.

Institucija koja se u Crnoj Gori predstavlja kao “Muftijstvo sandžačko” očigledno nije ništa drugo do servis Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori uz čiju je pomoć i podršku Dritanu Abazoviću došlo do promjena u Crnoj Gori koje su se negativno odrazile na Bošnjake u cijeloj Crnoj Gori, a pogotovo na Bošnjake koji žive u dijelu Sandžaka koji se nalazi u Crnoj Gori i promjena čije se negativne posljedice po bošnjački narod u toj zemlji još uvijek osjećaju i traju.

Postavlja se treće pitanje: Zašto sjednica tzv. Muftijstva sandžačkog baš u Petnjici i zašto baš 1. decembra? Onaj koji ne prati politički život u Crnoj Gori rekao bi da je to baš redovna sjednica tzv. Muftijstva sandžačkog. Međutim, onaj koji prati politički život u Crnoj Gori dobro zna da se 5. decembra tekuće godine u Petnjici, Mojkovcu i na Cetinju održavaju lokalni izbori na kojima će učestvovati i Stranka pravde i pomirenja u Crnoj Gori. Iz tog razloga bi bilo logičnije, realnije i iskrenije da je u spomenutom statusu navedeno da je riječ o ‘vanrednoj’, a ne ‘redovnoj’ sjednici tzv. Muftijstva sandžačkog u Petnjici. Da, u pitanju je vanredna sjednica koju je zakazao muftija sandžački Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Abdurrahman ef. Kujević kako bi na indirektan i podmukao način zloupotrebljavajući vjeru, Kur'an i Sunnet u političke svrhe, par dana prije lokalnih izbora u Petnjici dao podršku Stranci pravde i pomirenja u Crnoj Gori koja učestvuje na tim izborima.

Postavlja se četvrto pitanje: Poznato nam je da Abdurrahman ef. Kujević s jedne strane stalno govori kako je institucija u kojoj on radi i djeluje dio Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a s druge strane javno i transparentno sarađuje sa vjerskim licima iz Bosne i Hercegovine koja ne djeluju u sastavu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini tako što tim licima u Sandžqku otvara širom vrata Muftijstva sandžačkog koji djeluje u sastavu Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Zašto to dozvoljava njegov nadređeni, to jest predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji muftija Mevlud ef. Dudić? Zašto to dozvoljava nadređeni Mevluda ef. Dudića, to jest reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husejin ef. Kavazović? Ovo je pitanje o kojem bi njih dvojica dobro trebali razmisliti ukoliko ih uopće interesuje budućnost tradicionalnog islama na ovim prostorima za koji se oni dvojica bar deklarativno zalažu i kako bi na taj način suzbili polarizaciju bošnjačkog naroda na ovim prostorima i kako bi se u doglednom vremenu moglo doći do minimalnog jedinstva ili do pregovora o ujedinjenju muslimanima u Sandžaku koje trenutno predstavljaju dvije Islamske zajednice, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i Rijaset Islamske zajednice Srbije.

“Hafiz Abdurrahman ef. Kujeviću! Allaha radi te molimo da malo razmisliš o tome da li je ispravno ovo što radiš! Valja mrijeti i polagati račun za svaki sekund svog života! Ti to bolje znaš!”, poručeno je u reagiranju neformalne grupe “Istina pravda”.

Foto: mesihat.org (arhiv)

Aktuelno Društvo Srbija

Islamska zajednica u Srbiji (IZuS) saopštila je da je na spoljašnjem zidu zgrade Medžlisa i sjedišta Muftijstva u Novom Sadu osvanuo grafit kukastog krsta.

IZuS ocjenjuje da „fašistički grafit… svakako predstavlja svojevrsnu provokaciju i prijetnju“.

„Očekujemo od nadležnih organa hitnu reakciju, pronalaženje vinovnika ovog sramnog čina i njihovo adekvatno kažnjavanje, što bi svakako ulilo sigurnost predstavnicima i pripadnicima muslimanske zajednice“, navodi se u saopštenju.

Iz ove Islamske zajednice ističu da muslimani u Novom Sadu žive „u jako dobrim i korektnim komšijskim odnosima sa većinskim srpskim stanovništvom, kao i ostalim manjinskim zajednicama“, zaključuje se u saopštenju.

Foto:Media centar Islamske zajednice u Srbiji

Aktuelno Društvo Sandžak

Prije trideset dana u komentarima teksta “Nova hajka botova na Arap džamiju”, na divljem portalu sandzakpress.net, skoro 15 sati trajao je otvoren poziv na ubijanje. Redakcija našeg portala uputila je Višem javnom tužilaštvu u Beogradu Odjeljenju za visokotehnološki kriminal zahtjev za izjavu informacije o preduzetim mjerama u vezi ovog slučaja.

Iz tog tužilaštva 9. aprila 2021. godine je stigao odgovor u kojem je navedeno da je za tražene informacije, potrebno da se obratimo Posebnom odjeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Republičkog javnog tužilaštva i istom smo ista pitanja proslijedili. Odgovor nije stigao do momenta objavljivanja ovog teksta.

U objavi 24. marta 2021. godine, nakon što su ispod tog naslova objavljene fotografije sa imenima novinara i građana, na tom portalu, po sadržajima bliskom Islamskoj zajednici u Srbiji (IZuS) i Stranci pravde i pomirenja (SPP) Muamera Zukorlića, aktuelnog potpredsjednika Skupštine Srbije, u komentarima se našao otvoren poziv na ubijanje.

U vezi ovog poziva na ubijanje podnešene su prijave, a od nadležnih državnih organa zatraženo je da u hitnom roku otkriju identitet osobe koja je ostavila ovaj javni poziv na ubistvo na sajtu sandzakpress.net i da ga privedu pravdi i kazne.

Iz MUP-a Republike Srbije, PU Novi Pazar je potvrđeno da su službene bilješke o obavještenju primljenom od građana proslijeđene Odjeljenju za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštvu u Beogradu, po čijem nalogu će se preduzimati dalje mjere i radnje.

Uvidom u pretraživač pružanja hostinga lahko je utvrditi da za sajt “sandzakpress.net” usluge hostinga pruža beogradska firma Dreamweb.

SNews je od policije i tužilaštva zatražio zvanične informacije o otkrivanju, odnosno utvrđivanju identiteta osumnjičenih i svakodnevno će, sve do saopštavanja ovih informacija, baneremom “Ko ovo štiti”, uz broj proteklih dana, podsjećati javnost na ovaj slučaj.

 

 

 

 

Kolumna

Piše: Nexhmedin Ademi

Sposobnost čovjeka da prirodne resurse prilagodi svojim potrebama i projektovanju svoje budućnosti učinila je njega pametnim, inteligentnim bićem ili na drugi način poznatim kao homo sapiens, za razliku od drugih bića koja sve što u prirodi nađu koriste samo kako bipreživjela i ispunila najsonovnije biološke potrebe. Homo sapiens je političko biće jer ima politički um. Čovjek bez političke misli ne bi zaslužio pažnju jer bi se pretvorio u stvorenje bez misije i vizije. Ko bi bio Muhamer Zukorlić bez političkog mišljenja? Ako Zukroliću svlačite političku “odoru”i politiku koju zastupa, on bi sigurno ostao anoniman i nebitan kao i mnogi drugi “smrtnici”.

Njegov uspon u karijeri, politički sjaj, trasiran je na različite načine. Njegov odnos sa javnim mnjenjem započinje kulturnim formiranjem kao teologa, sa tvrdnjama da postane lider na polju vjerskog organizaovanja – muftija, važan akter društvenog i kulturnog života odlikovan humanitarnom solidarnošću, istaknut kulturnim i obrazovnim aktivnostima – rektor univerziteta, do političke ambicijene profesionalnog političara koji je završio u zagrljaju političkog monstruma poput Šešelja i njegovih bivših političkih saradnika, aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika parlamenta IviceDačića. Dominantna srpska politička scena trenutno je proizvod političke misli bivšeg diktatora Miloševića, koju karakteriše politička homofobija, etnocentrizam, ksenofobija sa fašističkim elementima koji su izazvali genocide i etnocid u bivšoj Jugoslaviji, posebno u Bosni i na Kosovu. Gajenje historijskih nacionalističkih osjećanja u Srbiji proizvelo je politički mentalitet koji se u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka, odlikuje sa agresivnim šovinističkim nacionalizmom prema svemu što nije srpsko. Zukorlić je sada potpredsjednik parlamenta na čijem čelu je Ivica Dačić.

Ako pravilno i precizno prikažete Zukorlićevu ličnost, treba pomenuti obje strane medalje. Njegov uspon obilježava uspjeh institucionalne organizacije vjerskog života i negovanje osjećaja za kulturni identitet bošnjačke manjine u Srbiji. Druga strana te medalje je instrumentalizacija moralnog autoriteta za osnaživanje političkog subjektiviteta. Moralni autoritet prepun vjerskog idealizma u mnogim je slučajevima dekonstruisao političara. Trenutno najtipičniji primjer ovog političkog mentaliteta je Zukorlić. Nije problem zato što je aktivan u politici, problem leži u tome što on gradi sliku političkog lidera pod senkom diskursa o vjerskom moralu. Političar Zukorlić govori kao Zukorlić kada je bio muftija. Nije bitno što u ulozi političara dekonstruiše samog sebe od prethodne uloge muftije. Svi to razumiju, to razumije i on sam, ali za to ne haje, kao što ne haju ni mnoge njegove kolege iz političke porodice.

“Političar dobija bitku na političkoj areni vještinom”, rekao je Nietzsche. Zukrolić se obraća građanima kao što se obraća vjernicima u džamiji. Tipični populistički političar, koji na ljude ne gleda kao na publiku već kao na gomilu. Pošto je ubijedio džemat sa pozicije muftije, sada želi da isto tako ubijedi i biračko tijelo sa mjesta političara! Građanina doživljava kao džematliju (podanika); traži poslušnost bez pružanja dokaza. Nesavjesni političar doživi političku ekstazu kada se uvjeri da mu je suveren postao podanik, a ne kao razumno biće koja umije da zatraži i odgovornost.

Nije teško dekonstruisati Zukorlićevu političku demagogiju. U zavisnosti od političkog trenutka, on se ujutru pojavljuje i predstavlja se da je ilirsko-pelazgijskog porijekla, u podne jača identitet patriote bosansko-turskog gazije (ratnika), dok uveče, na jednoj od srpskih provladinih nacionalnih televizija u Beogradu, hvali uspješnu izgradnju građanskog modela srpske države, sa progresivnim standardima socijalne i nacionalne ravnopravnosti. Ako mu je potrebna nacional – patriotska retorika uobličena u vjersku odoru, to mu je lahko; stavi imamov turban na glavu i, noseći vojničku uniformu u otomanskom stilu, instrumentalizuje mlade da paradiraju kao gardisti vojne parade u centru grada Novog Pazara.

Zukorlić je kao političar shvatio da na političkoj sceni ne možete preživjeti ako ste istrajni u odbrani principa. Njegov nastup na srpskoj nacionalnoj televiziji u vezi sa Kosovom je skandalozan. Jedan od njegovih sagovornika, klevetničkim jezikom punim otrova, u svom govoru je iznio neistine kako su Islamska zajednica Kosova, a posebno njen lider Naim Trnava, umiješani u podršci terorističkim, ekstremističkimi kriminalnim grupama na Bliskom Istoku. On ne poriče ovaj plaćenički jezik pred javnošću. Suprotno tome, kao da ova optužba nije dovoljna, Zukorlić manipuliše javnim mnjenjem da bi dodatno teretio istinu. On, optužuje muftiju gospodina NaimaTrnavu za političku podršku koju navodno nudi Islamskoj zajednici u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. Što je jedna čista neistina, i čista laž.

On koristi lik muftije ef. Trnave, za političku korist u ime borbe protiv ekstremizma i terorizma, i aktuelizuje političku dimenziju vjerskog rivalstva za malu političku korist na složenoj sceni vjerskeo rganizacije u Srbiji. Kao političar, izgubio je osjećanja islamskog vjerskog jedinstva, jer vrlo dobro zna ulogu Islamske zajednice u izgradnji države Kosova tokom i poslije rata.

Uloga Islamske zajednice na Kosovu u izgradnji klime međusobnog povjerenja u izgradnji ravnopravnosti među zajednicama bez obzira na etničku, vjersku i drugupripadnost. S tim u vezi, uloga Islamske zajednice Kosova i autoritet muftije g. Naima ef. Trnava je neprocjenjiva. Islamska zajednica Kosova bila je u središtu islamofobnih javnih napada plaćeničkih grupa i novinara, koji su svoje materijalno obogaćenje i medijski uspon postigli gajenjem osjećaja islamofobije prema muslimanskim Albancima, Islamskoj zajednici Kosova i njenom lideru gospodinu Naimu ef. Ternavi. Ovi napadi su moralno niski udarci, politički podli i nepošteni. Zukorlić takođe zaboravlja ulogu i doprinos Islamske zajednice Kosova i medrese „Alauddin“u Prištini u njegovanju vjerskog i nacionalnog života u region Sandžaka. Zaboravio je da je čak i muftija njegove Islamske zajednice gospodin Mevludin Dudić bivši učenik Medrese „Alauddin“ u Prištini. Ako je Zukrolić ovo zaboravio, naravno da to nije zaboravio Dudić.

Svojim avanturističkim političkim stavovima bio je meta turskog javnog mnjenja, takođe optuženog za narušavanje geostrateških političkih ravnoteža zvanične politike turske države za  očuvanje teritorijalnog jedinstva Bosne i Hercegovine.

Zukorlić je štetno učestvovao u političkom životu Preševske doline. On je zasijani sindrom političkih i vjerskih podjela, koje je podmetnuo u region Sandžaka, prenioi na Preševsku dolinu. Albanci u Preševskoj dolini i dalje vode otvorenu bitku sa Beogradom za ostvarivanje nacionalnih ipolitičkih prava. Postoje drugačije historijske, kulturne, sociolingvističke okolnosti i konteksti, etnička teritorijalna geografijaAlbanaca, od onih koje postoje u Sandžaku. Njegovo političko partnerstvo u Preševskoj dolini kroz instrumentalizaciju podijeljenog vjerskog organizovanja u Dolini radi političke pozicije, u kontekstu potrebe jačanja njegovog političkog djelovanja,veoma je štetno.

Postoji vjerovatnoća da će to u narednom periodu dodatno oslabiti političku poziciju Albanaca u Preševskoj dolini, kako bi svoju političku volju ostvarili sa minimalističke pozicije; ka jednakom status ustavnog političkog i pravnog entiteta sličan kosovskim Srbima ili ka maksimalističkoj težnji za sprovođenjem političke volje kroz zahtjev za pripajanje Kosovu.

Moralnu devalvaciju Zukorlićeve političke aktivnosti razotkrila je njegova ideološki neprofilisana politika. Sa stanovišta vremena, Zukorlićevo kreiranje politike ostavilo bi bez riječi čak i Makijavelija. Nema ekstremnijeg makijavelizma od uspona napolitičku scenu zahvaljujući političkim savezima sa poricateljima srebreničkog genocida u Bosni i policijskih i vojnih zločina na Kosovu.

Ako bi se Zukorlić obavezao na promovisanje liberalne politike kojima bi se težilo da političko djelovanje u Srbiji premjesti u drugi kontekst u kome se ne bi razgovaralo o ratu, međuetničkoj mržnji, i gdje bi antropocentrizam, ksenofobija, etnocentrizampri padali prošlosti. Proces političke akulturacije pomogao bi političkoj sceni u Srbiji i na Balkanu da se izvini za ratne zločine, izgradi mir, razumijevanje za život u miru, prosperitetu i ekonomskom napretku. To bi bilo u redu. Međutim do sada Zukorlić to nije uradio.

U svojim javnim nastupima često se poziva na zdrav razum. Poziv da izgleda teracionalno ne mora vas učiniti razumnim. U Hegelovoj logici uobičajeni ljudski razum često je utočište raznih obmana.

Kao muftija, Zukorlić će ostati uvažena ličnost, dok će u politici biti pamćen kao propali političar i čovjek.

– Autot teksta  Nexhmedin Ademi je diplomirani teolog, master sociologije, imam i predsjednik edukativne organizacije Dituria u Preševu

Aktuelno Društvo Sandžak Srbija

Komisija Savjeta za štampu jednoglasno je izrekla javnu opomenu Novinskoj agenciji SANA iz Novog Pazara zbog prekršaja Kodeksa novinara Srbije.

Ovaj medij nakon pet dana od obljavljivannja ove odluke istu nije objavio na svom sajtu.

Kako je navedeno u odluci sa 109. sjednice Komisije za žalbe Savjeta za štampu, održane 25.02.2021. godine, tekstom “Halilović: Nisam vrijeđao muftiju Dudića; Media centar: Uputili smo žalbu Savjetu za štampu“, objavljenim 22.januara 2021. godine, portal „Sanapress“ prekršio je tačku 6 Odeljka IV (Odgovornost novinara) Kodeksa novinara Srbije, o obavezi novinara da njeguje kulturu i etiku javne riječi, poštuje pravo na odgovor, izvinjenje i ispravku i da blagovremeno objavi odgovarajuću ispravku, objavljeno je 8. marta na sajtu Saveta za štampu (www.savetzastampu.rs) i dostupno je javnosti.

U obrazloženju odluke dalje se navodi da je Medin Halilović podnio žalbu jer je, po njegovom mišljenju, portal povredio njegovo pravo i ineteres time što nije na propisan način odgovorio na njegov zahtev da objavi odgovor.

„Promjenom sadržaja dijela odgovora, čak i nepravilnom upotrebom upravnog govora, jasno naznačenog u odgovoru, i ‘poklapanjem‘ od druge strane u istom sadržaju, na početku i kraju ‚vijesti‘ zaključuje se pristrasnost i neobjektivnost prilikom ‚objavljivanja odgovora‘“, naveo je, između ostalog u žalbi. Halilović je smatrao da je ovim prekršeno više tačaka Kodeksa iz poglavlja Istinitost izveštvanja, Nezavisnost od pritiska, Sprečavanje korupcije i sukoba interesa, Odgovornost novinara i Novinarska pažnja.

U odgovoru na žalbu Rejhan Zećović je naveo da su iz odgovora prenijeti svi dijelovi koji su se odnosili na saopštenje za javnost Islamske zajednice, te da je izbačen samo jedan dio rečenice u kojoj Halilović opet vrijeđa ličnost prvog čovjeka Islamske zajednice. Drugi dio odgovora koji nije objavljen nije se ni odnosio na pomenuto saopštenje.

“Halilović se također žali da smo u objavljivanju njegovog odgovora dali naš komentar na njegov odgovor, što nije tačno. Po istom pitanju kontaktirali smo predstavnike Islamske zajednice koji su dali kratak odgovor da ne žele dalje da se raspravljaju sa njim javno, nego da će ovaj slučaj rješavati pred nadležnim regulatornim tijelima tj. Savjetom za štampu”, istakao je Zećović. Dodao je i da su Haliloviću, kada im se ponovo obratio, objasnili zašto njegov odgovor nisu objavili u cjelini i ponudili mu da objave novi odgovor koji bi napisao, nakon čega im se on više nije javio.

“Obzirom da smo željeli provjeriti ispravnost naših postupaka, zahtjevom za izjašnjavanje obratili smo se NUNS-u, čiji smo kolektivno članovi, sa zahtjevom da nam ukažu da li smo ispravno postupili u ovom postupku ili ne. Međutim odgovor nismo dobili”, kaže se u odgovoru na žalbu.

Komisija za žalbe je jednoglasno ocjenila da portal „Sanapress“ u ovom slučaju nije postupio u skladu sa odredbama Kodeksa novinara Srbije.

Portal je objavio samo dio Halilovićevog odgovora, iako on nije bio duži od teksta na koji se odnosi, i to bez konsultacije sa njim u vezi sa skraćenjem teksta. Redakcije, smatra Komisija, nemaju obavezu da svaki odgovor objavljuju u cjelosti, ali u ovom slučaju nije bilo posebnog razloga da se to ne uradi ili bar da se od Medina Halilovića ne zatraži da sam skrati demanti.

“Mnogo ozbiljniji propust redakcije je, međutim, to što je uz njegov odgovor, odmah (u istom tekstu) objavljen i odgovor Islamske zajednice u Srbiji na taj odgovor. Komentarisanje odgovora u istom broju medija, odnosno na dan objavljivanja odgovora zabranjeno je i članom 97 Zakona o javnom informisanju i medijima. Na demanti se može odgovoriti u naredom broju, odnosno narednog dana, a nikako objavljivanjem zajedno odgovora i odgovora na taj odgovor”, stoji u obrazloženju odluke Komisije za žalbe Savjeta za štampu.

Pojašnjava se i da, takođe, “nije prihvatljiva ni odluka redakcije da odmah zatraži komentar Islamske zajednice na Halilovićev tekst, tim prije što isti princip nije primjenjen u slučaju objavljivanja njihovog saopštenja u vezi sa Halilovićevim tekstom”.

“Zbog svega toga, Komisija je odlučila da izrekne javnu opomenu zbog prekršaja Kodeksa novinara Srbije.

– Javna ličnost mora da bude spreman da istrpi kritiku

Komisija je na istoj sjednici donijela odluku da portal SNews, čiji je urednik Medin Halilović, nije prekršio Kodeks novinara u tekstu-kolumni “’Muftija’ dr Melvud ef. Dudiću, to ne bi pas s’ maslom“ objavljenim 9. januara 2021. godine.

Media centar Islamske zajednica u Srbiji podnio je žalbu, uz saglasnost muftije Melvuda Dudića, jer je autor spornog teksta, kako je navedeno, upotrebio uvredljive izraze za vrhovnog poglavara muslimana u Srbiji poput „to ne bi ni pas s’ maslom”, “velikodostojnik malog rasta, Dudić doktor muftija ef. Mevlud (in) je svoj govor ovog puta toliko opoganio”, “Ne budi kao Mevlud(in) budi mumin (vjernik)”, zatim da muftijina izjava nije preporučljiva za mlađe od 18 godina.

Članovi Komisije za žalbe ocjenili su u toj odluci da Kodeks novinara nije prekršen.

“Autor kolumne je iznio svoje (negativno) kritičko mišljenje o izjavama muftije Dudića, što je potpuno u skladu sa formom teksta. Tekst sadrži isključivo vrednosne sudove i, po priznanju i samog podnosioca žalbe, u njemu nema netačnih činjenica koje bi se mogle demantovati. Kako je riječ o ličnim stavovima autora, a ne o saopštavanju informacija javnosti, ne može se zaključiti da je narušeno načelo nepristrasnosti. Kvalifikacije koje podnosilac žalbe ocjenjuje kao uvredljive odnose se ili na ono što je Dudić rekao ili na njegov rad, a ne na njega lično. Vjerski poglavar, kao javna ličnost, ima suženo pravo na privatnost i mora da bude spreman da istrpi kritiku koja se odnosi na stavove koje iznosi”, zaključeno je u obrazloženju te odluke.

Podsjećamo da je Mevlud Dudić 19. januara izdao saglasnos direktoru Media centar Islamske zajednica u Srbiji, Salahudinu Fetiću da može zastupati tu islamsku zajednicu pred Savjetom za štampu, “u konkretnom slučaju protiv novinara Medina Halilovića i portala SNews na tekst “’Muftija’ dr Melvud ef. Dudiću, to ne bi pas s’ maslom”. Prema pravilma Savjeta za štampu žalba se ne podnosi protiv novinara već protiv medija.

Salahudin Fetić, crnogorski državljanin, je prema Rješenju iz Registra medija APR-a iz 2019. godine, glavni urednik Sandžačke novinske agencije SANAPRESS, a osnivač je Sandžak Media doo, sa sjedištem u ulici Dimitrija Tucovića bb u Novom Pazaru.

Internet portal “sandzakpress.net”, po sadržajima blizak stranci Muamera Zukorlića i Islamskoj zajednici u Srbiji (IZuS), za koji se do skora u javnosti zvanično nije znalo kome pripada i na koga je registrovan, na osnovu sudskih spisa i državnog registra iz 2109. godine, upravlja takođe preduzeće Sandžak media d.o.o iz Novog Pazara, Dimitrija Tucovića bb, kojeg zastupa državljanin Crne Gore Salahudin Fetić.

Pored divljeg portala sandzakpress.net i NA SANAPRESS, na osnovu uvida iz izvoda APR-a, Fetić je direktor Sandžak Media d.o.o. U Registar medija, u toj “medijskoj grupi” koja se neformalno vezuje za aktuelnog potpredsjednika Skupštine Srbije i lidera SPP-a Muamera Zukorlića, su i Ref-ref radio, Glas islama, Sandžak revija i marketing služba Sandžak media.

Salahudin Fetić (na fotografiji) u ulozi snimatelja tokom incidenta i nakon upada pristalisa Stranke pravde i pomirenja (SPP) na sjednicu gradske skupštine Novog Pazara, sredinom oktobra 2018. godine. (Foto: SNews, arhiv)

Ime Salahudin Fetić zvani Ćatko, kao aktiviste Islamske zajednice u Srbiji, spominjano je na RTV Novi Pazar još 2017. godine “u aferi vezano pronevjere novčanih sredstava među uposlenicima Islamske zajednice u Srbiji”.

Sudski epilog ove afere kao i još nekoliko procesa u kojem je Fetić bio okrivljem javnosti za sada nisu poznati.

Aktuelno Društvo Novi Pazar

U Osnovnom javnom tužilaštvu u Novom Pazaru za danas je zakazano ispitivanje u postupku protiv Nedžada Šaćirovića, osumnjičenog da je u ranim jutarnjim satima 23. februara ove godine sa bagerom porušio berbersku radnju Ramiza Dugopoljca, u Prvomajskoj ulici u Novom Pazaru.

Kako je navedeno u pozivu upućenom Ramizu Dugopoljcu ispitivanje u svojstvu svjedoka biće održano u četvrtak 21. maja 2020. godine u 11.00 sati.

Postupajući u postupku zamjenik javnog tužioca Samir Bakić, kako staoji u pozivu dostavljenom redakciji SNewsa, sumnjiči Šaćirovića za nasilničko ponašanje, članu 344 st. 1 KZ, prema kojem ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem drugog, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem značajnije ugrožava spokojstvo građana ili teže remeti javni red i mir, kazniće se zatvorom do tri godine.

Iz PU Novi Pazara je ranije za SNews potvrđeno da je po nalogu tužilaštva protiv muškarca (48) podnešena krivičnu prijavu zbog izazivanja opasnosti.

On se sumnjiči da je 23. februara upravljajući bagerom više puta udario u objekat u Prvomajskoj ulici i devastirao ga.

Takođe je predočeno da Policijskoj upravi u Novom Pazaru nije dostavljen nikakav zahtjev za pružanje asistencije, odnosno policijske pomoći, prilikom rušenja ovog objekta.

Prema zvaničnim informacijama nije postajao nikakv pravni akt za rušenje tog objekta i za sada u ovom slučaju nije poznata pravna odgovornost onih koji su, preuzimajući zakon u svoje ruke, izdali nalog i preuzeli odgovornost za rušenje.

Medžlis Islamske zajednice Novi Pazar Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) potvrdio je da je građevinska služba te islamske zajednica porušila berbersku radnju u ulici 1. maj u Novom Pazaru.

Ramiz Dugopoljac je poznati novopazarski berberin, a objekat u prvomajskoj ulici sedamdesetih godina kupio je njegov otac.

U vezi objekta i zemljišta u Prvomajskoj ulici pred Osnovnim sudom u Novom Pazaru vodi se parnični postupak između Ramiza Dugopoljca i Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) .

Aktuelno Društvo Sandžak Srbija

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) Mevlud Dudić izdao je fetvu (pravnu odluku u islamu) kojom je haram (strogo zabranjeno), svim pojedincima i organizacijama, sakupljanje zekata i sadekatu-l-fitra, bez ovlaštenja nadležnih organa islamske zajednice koju on zastupa.

Na sajtu IZuS objavljena je fetva sa datumom od 10. jula 2014. godine

Na listi organizacija koje su između ostalog navedene i optužene za haram nalazi se i “Put sredine” u čiji rad su uključeni i aktivni imami islamske zajednice koju predstavlja Dudić, kao i humanitarna organizacija “Otvorena ruka” iz Novog Pazara, bliska vladajućoj Sandžačkoj demokratskoj partiji (SDP).

On je u o obrazloženju te fetve naveo da “vrlo često, od strane nesavjesnih, pohlepnih i nedobronamjernih pojedinaca i grupa doživljava kao prilika da ova vjerska davanja iskoriste za svoje lične i jednostrane interese”.

“Obzirom da je i Sandžak prostor koji nije pošteđen ovakvih dešavanja, odgovorni smo prenijeti stav vjere po ovom pitanju obveznicima i davaocima zekata i sadekatu-l-fitra, jer od poštivanja ovog stava će zavisiti ispravnost njihovog ibadeta”, navodi Dudić u tom aktu ne

Kako se ističe ova fetva se odnosi na sve pojedince i organizacije koje paralelno jedinoj legitimnoj i legalnoj, tradicionalnoj Islamskoj zajednici u Srbiji, vrše različite vjerske aktivnosti, kao i sakupljanje zekata.

Poput sljedećih nabrojanih vladinih ili nevladinih, domaćih i stranih organizacija, Dudić navodi da je to “paravjerska tvorevina Adema Zilkića”, odnosno Islamska zajednica Srbije (IZS), “Svetionik”, “Put sredine”, “Otvorena ruka”, “Horizonti”, Edukativni centar „Ebu Hanife”, “Ilm”, “Merhamet”, kao i, kako je objavljeno na sajtu te islamske zajednice, sve druge njima slične, koje vrše istu, nelegalnu aktivnost.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji (IZuS), Mevlud Dudić (Foto: mesihat.org)

U toj fetvi koju je izado Dudić stoji da je “Islamska zajednica je emanet naših predaka kojeg ne smijemo iznevjeriti. Ona je sigurni bedem odbrane naše vjere i naše slobode. Islamska zajednica mora biti sa svojim narodom, snažna i odlučna da brani njegove interese”.

Podsjećamo da je islamska zajednica među Bošnjacima postoji na osnovu menšure koju je 1882. godine istanbulski šejhul-islam predao prvom reis-ul-ulemi u Bosni i Hercegovini Hilmi-ef. Omeroviću.

Od 2007. godine u Srbiji djeluju dvije islamska zajednice, Islamska zajednica Srbije (IZS) i Islamska zajednica u Srbiji (IZuS).

U svijetu, pogotvo u muslimanskim zemljama postoje na hiljade humanitarnih i drugih organizacija i zajednica (džemata) koje se između ostalog bave i prikupljanjem zekata i sadekatu-l-fitra.

Davanje zekata je treća od pet osnovnih obaveza svakog muslimana, ustanovljena pripisima Kur'ana i Sunneta, te je, poslije namaza, najvredniji ibadet (bogobojaznost), određen prije posta mjeseca ramazana.

Prema islamskim propisima, a i stavovima alima (prihvaćenih islamskih učenjaka) zekat može prikupljat svak onaj koji ga namjeni i preda siromašnima ili za neko dobročinstvo. U praktičnom smislu to znači da neka zajednica, muftija, niti bilo koji zastupnik neke zajednice nema monopol na prikupljanje zekata niti može izdavati fetve u kojima se bez prethodnog dokaza da je zloupotrebio prikupljeni zekat označavat da čini haram (strogo zabranjeno djelo).