Aktuelno Crna Gora Društvo Srbija

Crna Gora planira da naredne godine nastavi gradnju auto-puta, krak prema Srbiji, od Mateševa do Andrijevice, koja je procijenjena na oko 400 miliona eura, a projekcija je da će se autoput od Bara do Beograda na granici Srbije i Crne Gore sastaviti u narednih pet godina, prenose podgorički mediji.

Kompletna trasa auto-puta predstavlja pravi infrastrukturni poduhvat sa više desetina mostova, tunela, a o kompleksnosti projekta svjedoči i to što se na auto-putu drastično mijenja i nadmorska visina, te će se vozači u nekom trenutku nalaziti na 63 metara nadmorske visine, a na sljedećoj dionici će biti i na 1.100 metara, piše Srbija Danas i dodaje da će projektovane brzine na dionici kroz Crnu Goru biti 100 kilometara na čas, a kroz Srbiju od 80 do 130 kilometara na čas, u zavisnosti od terena.
Putanju od Beograda do Boljara, Srbija je u velikoj mjeri uradila. U novembru 2016. godine otvorena je dionica Ljig – Preljina od 40 kilometara, dok je dio od Obrenovca do Čačka završen u avgustu 2019. Dionica od Preljine do Požege još je u izgradnji, a rok za njen završetak zakazan je za januar 2022. godine, a vrijednost radova je 450 miliona eura.
Ostala je da se uradi i najteža dionica puta, a to je 107 kilometara od Požege do crnogorske granice.
Crna Gora planira da naredne godine nastavi gradnju auto-puta, krak prema Srbiji, od Mateševa do Andrijevice, koja je procijenjena na oko 400 miliona eura.

Radovi na prvoj dionici auto-puta Bar-Boljare u Crnoj Gori mogli bi biti završeni do kraja godine, ako samo tehnički parametri budu uticali na njihovu dinamiku, saopštio je prošlog mjeseca  zamjenik šefa nadzora izgradnje na tom projektu Jovan Ivanović.

Autoput Bar-Boljare dio je Koridora 11 koji će Crnu Goru i Srbiju, preko općina Bijelo Polje i Sjenica, povezati sa Evropskom unijom.

Prema posljednjim najavama Saobraćajnog instituta CIP iz Beograda autoput preko Pešteri, dionica od Požege preko Ivanjice do Boljara, dužine 107 km, može početi da se gradi 2021. godine.

Poslednja je dionica Koridora 11 koja bi spojila Beograd sa Crnom Gorom je najskupllji dio te saobraćajnice kroz Srbiju.

Trasa Požega-Boljare ide od Požege preko Arilja, Ivanjice i sredinom Peštera do Boljara gdje treba da se poveže s Crnom Gorom.

Prolazak auto put kroz regiju Sandžak se vidi kao mogućnosti za razvoj regije, posebno nerazvijene općine Sjenica. Pored autoputa, kroz Peštersku visoravan planirana je izgradnja četiri petlje, deset benzinskih pumpi, 18 odmorišta i 107 retenzija.

Prvi dio Koridora 11 kroz Srbiju, u dužini od 40,4 kilometra, od Ljiga do Preljine, otvoren je početkom novembra 2016. godine.

Od projektne dokumentacije za ovih 107 kilometara Koridora 11 do sada je urađena preliminarna studija izvodljivosti sa generalnim projektom.

Auto-put E763 Beograd – Južni Jadran, u narodu poznatiji kao Koridor 11, će povezivati Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju. Protezaće se od Temišvara, preko Vršca, proći će kroz Beograd, pa dalje preko Čačka, Požege, Podgorice do Bara, a onda morskim putem, preko Jadrana biće povezan sa Barijem u Italiji.

Aktuelno Crna Gora Društvo Sandžak Srbija

Skyscrapers Construction Serbia (SCS) objavio je dio plana i video-animaciju trase budućeg autoputa Požega – Boljare koju im je, kako je navedeno, dostavilo Ministarstvo građevinarstva Srbije.

Kako se vidi na video prikazu trase autoput u ovom dijelu Sandžaka prolazi kroz Petlju Duga Poljana, između sela Brnjica i Štavalj, zatim kroz Žitniće, Kamešnicu gdje je planirano putno odmorište, zatim kroz Raškoviće, Petlju Rasno, pored Tuzinja, presjeca postojeći regionalni put i između Karajukića bunara i Bioca, preko Dolića završava se u Boljarama gdje je, nakon naplatne rampe, planirana izgradnja servis centra, hotela i tržnog centra.

Na sajtu SCS-a je navedeno da će autoput ići preko Požege, Arilja, Ivanjice, Sjenice i na kraju Boljara.

Planirana je izgradnja jednog parkirališta, odmorišta i kompleksa sa benzinskom stanicom, hotelom, šoping centrom i restoranom (Service Area)

Naplatna rampa će biti izgrađena nedaleko od graničnog prelaza Boljare.

Crvenom bojom je označena trasa budućeg autoputa.

Autoput na ovoj trasi je ukupne dužine 107 kilometara, biti projektovan za brzine od 80 do 120 km/h, a visinska razlika je 910 metara.

Projektovano je 6 tunela ukupne dužine 6320 metara kao i 73 mosta ukupne dužine 20 520 metara, predočio je

Skyscrapers Construction Serbia (SCS) koji je za SNews ustupio pravo emitovanja medijskih sadržaja na ovu temu, ali i ranije.

Autoput Bar-Boljare dio je Koridora 11 koji će Crnu Goru i Srbiju, preko općina Bijelo Polje i Sjenica, povezati sa Evropskom unijom.

Prema posljednjim najavama Saobraćajnog instituta CIP iz Beograda autoput preko Pešteri, može početi da se gradi 2021. godine.

Poslednja je dionica Koridora 11 koja bi spojila Beograd sa Crnom Gorom je najskupllji dio te saobraćajnice kroz Srbiju.

Prolazak auto put kroz regiju Sandžak se vidi kao mogućnosti za razvoj regije, posebno nerazvijene općine Sjenica. Pored autoputa, kroz Peštersku visoravan planirana je izgradnja četiri petlje, deset benzinskih pumpi, 18 odmorišta i 107 retenzija.

Prvi dio Koridora 11 kroz Srbiju, u dužini od 40,4 kilometra, od Ljiga do Preljine, otvoren je početkom novembra 2016. godine.

Od projektne dokumentacije za ovih 107 kilometara Koridora 11 do sada je urađena preliminarna studija izvodljivosti sa generalnim projektom.

Auto-put E763 Beograd – Južni Jadran, u narodu poznatiji kao Koridor 11, će povezivati Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju. Protezaće se od Temišvara, preko Vršca, proći će kroz Beograd, pa dalje preko Čačka, Požege, Podgorice do Bara, a onda morskim putem, preko Jadrana biće povezan sa Barijem u Italiji.

Izvor i foto: https://skyscrapersconstructionserbia.com/vesti/kuda-%C4%87e-prolaziti-autoput-po%C5%BEega-boljare, SNews

Aktuelno Crna Gora Društvo

Radovi na prvoj dionici auto-puta Bar-Boljare u Crnoj Gori mogli bi biti završeni do kraja godine, ako samo tehnički parametri budu uticali na njihovu dinamiku, saopštio je zamjenik šefa nadzora izgradnje na tom projektu Jovan Ivanović, prenosi podgorička Pobjeda.

 

On je u emisiji ABS na Televiziji Crne Gore (TVCG) rekao kako očekuje da će se u periodu povoljnih vremenskih uslova za rad unaprijediti dinamika radova, kako bi se ostvario napredak na terenu.

Govoreći o tome kada bi radovi mogli biti završeni, budući da je rok sa septembra pomjeren na kraj novembra, Ivanović je rekao da se kraj radova može očekivati do kraja godine, ako samo tehnički parametri budu uticali na dinamiku, prenosi portal RTCG.

„Ako određeni sporovi koje strane imaju, a za to postoji ugovorena procedura, ne bi trebalo, a mogu da utiču na recimo planiranu dinamiku, u tom slučaju može doći na kašnjenja u odnosu na novi datum kada je izvođač obavijestio investitora da može završiti radove“, objasnio je Ivanović.

On je saopštio da su radovi na prvih 20-ak kilometara auto-puta, na sekcijama jedan i dva, u završnoj fazi.

„Građevinski radovi su uglavnom završeni. Dva sloja asfalta, a ponegdje i završni sloj, je već odrađen. Paralelno sa tim urađeni su elektromašinski radovi, opremanje auto-puta raznim instalacijama, u tunelima ventilacija, rasvjeta, protivpožarna zaštita, vertikalna i horizontalna signalizacija, sve je završeno“, rekao je Ivanović.

Na drugoj polovini prve dionice auto-puta, odnosno preostalih 20-ak kilometara, stepen gotovosti nije kao na sekcijama jedan i dva.

„Vremenski uslovi tokom zime su diktirali planiranu dinamiku. Izvode se završni radovi, pripremamo kolovoznu konstrukciju za asfaltne radove. Na nekim dionicama asfalt je već odrađen, u tunelima pogotovo na dionicama tri i četiri“, dodao je Ivanović.

Podsjećamo da su prema ranijim najavama radovi na prvoj dionici prvog autoputa u Crnoj Gori trebali biti završeni u junu ove, 2021. godine.

Radovi na izgradnji autoputa Bar – Boljare (169,2 km) zvanično su počeli 11. maja.2015 godine. Izgradnja prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo, bilo je planirano da traje četiri godine. Izvođač radova, kineska kompanija CRBC trebala je, prema zvaničnim informacijama, u roku od 48 mjeseci avršiti izgradnju ove dionice, dužine 41 kilometar, sa 45 mostova i vijadukata i 32 tunela.

Jedno od građevinskih čuda u regionu i šire, most “Moračica” na dionici Autoputa Bar – Boljare, spojen je 11. oktobra 2019. godine.

Most „Moračica“, najveći pojedinačni objekat na prioritetnoj dionici Autoputa Bar – Boljare, visok je 175 m (od dna korita Morače do kolovoza od 205 m), širok 23,4 m, i dug 960 m.

Crna Gora je jedina zemlja na Balkanu koja nema autoput. Na autoputu Bar-Boljare je planirana gradnja 42 tunela i 92 mosta i vijadukta. Prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mateševo, autoputa Bar-Boljare sa 63 metra nadmorske visine kod Smokovca autoput u Mateševu dolazi na preko 1100 metara.

Prosječni dnevni, odnosno godišnji saobraćaj na postojećim putevima od Bara do granice sa Srbijom na pojedinim dionicama kreće se od 5,1 do 8,3 hiljade vozila sa izraženim sezonskim godišnjim intenzitetom koji dostiže i do 20 hiljada vozila.

Kako je ranije bilo objavljeno na sajtu autoput.me izgradnja prve dionice autoputa će koštati 809,6 miliona eura. Od tog iznosa, 85 procenta t.j. 688,16 miliona eura će obezbjediti Exim banka kroz kredit, a 15 odsto t.j. 121,44 miliona eura je učešće države Crne Gore. Rok otplate kredita je 20 godina, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva posto. Period povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije pokazala je socio – ekonomska analiza tog projekta.

Autoput Bar-Boljare dio je Koridora 11 koji će Crnu Goru i Srbiju, preko općina Bijelo Polje i Sjenica, povezati sa Evropskom unijom.

Prema posljednjim najavama Saobraćajnog instituta CIP iz Beograda autoput preko Pešteri, dionica od Požege preko Ivanjice do Boljara, dužine 107 km, može početi da se gradi 2021. godine.

Poslednja je dionica Koridora 11 koja bi spojila Beograd sa Crnom Gorom je najskupllji dio te saobraćajnice kroz Srbiju.

Trasa Požega-Boljare ide od Požege preko Arilja, Ivanjice i sredinom Peštera do Boljara gdje treba da se poveže s Crnom Gorom.

Prolazak auto put kroz regiju Sandžak se vidi kao mogućnosti za razvoj regije, posebno nerazvijene općine Sjenica. Pored autoputa, kroz Peštersku visoravan planirana je izgradnja četiri petlje, deset benzinskih pumpi, 18 odmorišta i 107 retenzija.

Prvi dio Koridora 11 kroz Srbiju, u dužini od 40,4 kilometra, od Ljiga do Preljine, otvoren je početkom novembra 2016. godine.

Od projektne dokumentacije za ovih 107 kilometara Koridora 11 do sada je urađena preliminarna studija izvodljivosti sa generalnim projektom.

Auto-put E763 Beograd – Južni Jadran, u narodu poznatiji kao Koridor 11, će povezivati Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju. Protezaće se od Temišvara, preko Vršca, proći će kroz Beograd, pa dalje preko Čačka, Požege, Podgorice do Bara, a onda morskim putem, preko Jadrana biće povezan sa Barijem u Italiji.

Izvor: pobjeda.me. SNews

 

Aktuelno Crna Gora Društvo Regija Sandžak

Radovi na prvoj trasi auto-puta kroz Crnu Goru su u završnoj fazi. Firma BEMAX je sredinom aprila objavila snimak dronom na kojem se vidi da se izvode finalni radovi na prvoj dionici Smokovac- Mateševo. To je središnji dio i prva od četiri faze puta koji povezuje Podgoricu i sjever Crne Gore. To je i najbitnija dionica koja obilazi Kanjon Morače, od Podgorice do Kolašina treba da bude gotova do kraja godine, čime će zaživjeti saobraćajna vena kucavica, objavili su mediji u regionu.

Usljed nepredviđenih okolnosti na koje izvođač radova nije mogao da utiče, kakva je u prvom redu pandemija virusa korona, radovi na auto-putu Bar – Boljare trebalo je da budu gotovi na jesen ove godine. Završetak radova je prethodno najavljivan za jun ove godine.

Druga faza je dionica Mateševo-Andrijevica i obilaznica oko Podgorice, treća Andrijevica Boljare, a četvrta Podgorica-Đurmani (Bar).

Dionica od Smokovca do Mateševa duga je 41 kilometar i trebalo bi da bude završena u novembru ove godine, a cijeli put tokom 2022.

Na toj trasi, koja je prikazana na snimku, izgrađeno je 20 mostova ukupne dužine 6,09 kilometara, 16 dvocijevnih tunela ukupne dužine 17,74 kilometara, a otvorena trasa je projektovana na dužini od oko 17,17 kilometara.

Sa 63 metra nadmorske visine kod Smokovca, auto-put u Mateševu dolazi na preko 1.100 metara, što govori o kompleksnosti projekta.

Projektovana brzina na ovoj dionici auto-puta je 100 kilometara na sat, a vrijeme putovanja između Podgorice i Kolašina skraćuje se sa sadašnjih sat i po na samo 25 minuta.

Auto-put Bar-Boljare povezivaće crnogorsko primorje, Podgoricu i sjever Crne Gore. Kada bude izgrađen, povezivaće i Crnu Goru sa cijelom Srbijom, preko auto-puta Beograd-Boljare, čiji dijelovi su završeni, a neke dionice su u izgradnji i planu.

Radovi na izgradnji autoputa Bar – Boljare (169,2 km) zvanično su počeli 11. maja.2015 godine. Izgradnja prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo, bilo je planirano da traje četiri godine. Izvođač radova, kineska kompanija CRBC trebala je, prema zvaničnim informacijama, u roku od 48 mjeseci avršiti izgradnju ove dionice, dužine 41 kilometar, sa 45 mostova i vijadukata i 32 tunela.

Jedno od građevinskih čuda u regionu i šire, most “Moračica” na dionici Autoputa Bar – Boljare, spojen je 11. oktobra 2019. godine.

Most „Moračica“, najveći pojedinačni objekat na prioritetnoj dionici Autoputa Bar – Boljare, visok je 175 m (od dna korita Morače do kolovoza od 205 m), širok 23,4 m, i dug 960 m.

Crna Gora je jedina zemlja na Balkanu koja nema autoput. Na autoputu Bar-Boljare je planirana gradnja 42 tunela i 92 mosta i vijadukta. Prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mateševo, autoputa Bar-Boljare sa 63 metra nadmorske visine kod Smokovca autoput u Mateševu dolazi na preko 1100 metara.

Prosječni dnevni, odnosno godišnji saobraćaj na postojećim putevima od Bara do granice sa Srbijom na pojedinim dionicama kreće se od 5,1 do 8,3 hiljade vozila sa izraženim sezonskim godišnjim intenzitetom koji dostiže i do 20 hiljada vozila.

Kako je ranije bilo objavljeno na sajtu autoput.me izgradnja prve dionice autoputa će koštati 809,6 miliona eura. Od tog iznosa, 85 procenta t.j. 688,16 miliona eura će obezbjediti Exim banka kroz kredit, a 15 odsto t.j. 121,44 miliona eura je učešće države Crne Gore. Rok otplate kredita je 20 godina, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva posto. Period povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije pokazala je socio – ekonomska analiza tog projekta.

– Veza sa EU

Autoput Bar-Boljare dio je Koridora 11 koji će Crnu Goru i Srbiju, preko općina Bijelo Polje i Sjenica, povezati sa Evropskom unijom.

Prema posljednjim najavama Saobraćajnog instituta CIP iz Beograda autoput preko Pešteri, dionica od Požege preko Ivanjice do Boljara, dužine 110 km, može početi da se gradi 2021. godine.

Poslednja je dionica Koridora 11 koja bi spojila Beograd sa Crnom Gorom je najskupllji dio te saobraćajnice kroz Srbiju.

Mapa Koridora u Srbiji

Trasa Požega-Boljare ide od Požege preko Arilja, Ivanjice i sredinom Peštera do Boljara gdje treba da se poveže s Crnom Gorom.

Prolazak autoputa kroz regiju Sandžak se vidi kao mogućnosti za razvoj regije, posebno nerazvijene općine Sjenica. Pored autoputa, kroz Peštersku visoravan planirana je izgradnja četiri petlje, deset benzinskih pumpi, 18 odmorišta i 107 retenzija.

Prvi dio Koridora 11 kroz Srbiju, u dužini od 40,4 kilometra, od Ljiga do Preljine, otvoren je početkom novembra 2016. godine.

Od projektne dokumentacije za ovih 107 (110) kilometara Koridora 11 do sada je urađena preliminarna studija izvodljivosti sa generalnim projektom.

Auto-put E763 Beograd – Južni Jadran, u narodu poznatiji kao Koridor 11, će povezivati Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju. Protezaće se od Temišvara, preko Vršca, proći će kroz Beograd, pa dalje preko Čačka, Požege, Podgorice do Bara, a onda morskim putem, preko Jadrana biće povezan sa Barijem u Italiji.