Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Novi Pazar Sandžak Zdravlje

Članovi timova ljekara i medicinskog osoblja iz Bosne i Hercegovine danas popodne doputovali su u Novi Pazar kako bi pomogli kolegama u liječenju oboljelih od koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon obilaska Opšte bolnice Novi Pazar i susreta sa koordinatorom OB-a dr. Mirsadom Đerlekom, na konfeernciji za novinare je rečeno da će bosanskohercegovački ljekari, infektolozi, anesteziolozi i ostalo medicinsko osoblje pomoći u respiratornom centru, infektivnom odjeljenju i trijažnom centru u Novom Pazaru.

Šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu doc. dr. Rusmir Baljić rekao je da će biti tu koliko bude potrebno, ocijenivši da je u Novom Pazaru epidemija dostigla vrh.

“Sada se stabilizuje stanje i možete, vjerovatno u Novom Pazaru i okolini, očekivati da dođe do pada broja novooboljelih. Međutim, mi smo tu da pomognemo, da zamijenimo te ljude. Dolazimo sa velikim iskustvom, i u Sarajevu i u Tuzli, i mi smo nadomjestili jedan dio”, rekao je doc. dr. Baljić, dodavši da je tokom obilaska bolnice u Novom Pazaru zaključio kako ne nedostaje opreme i kako su ljudi ključni.

On je kazao da je terapija u liječenju oboljelih od COVID-19 ista svugdje u svijetu i protokoli su napravljeni na osnovu kliničkih iskustava.

“Na prostoru bivše Jugoslavije nema razlike po pitanju pristupa i terapije. Svi pokušavamo iskoristiti lijekove koji su već dostupni, registrovani i koji nemaju nusefekata. Sve je na ljekarima kliničarima da odluče šta bi moglo pomoći u određenom trenutku. Većina pacijenata nije bolesna samo od COVID-a niti je samo COVID uzrok smrti, a oboljenja od ranije i budu razlog smrti. Upitno je da li je to od COVID-a ili sa COVID-OM”, rekao je dr. Baljić, dodavši kako se u ovom slučaju ljekari trude da liječe primarno oboljenje i saniraju infekciju koronavirusa.

Ekipe iz Sarajeva će biti angažovane u OB Novi Pazar koja je dobila status regionalnog COVID centra i liječi i hospitalizuje pacijente iz Sjenice i Tutina.

“Ako kod nas bude neko stabilno stanje, mi ćemo biti tu dok se ovo baš ne stabilizuje u potpunosti”, poručio je dr. Baljić.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je ranije danas izjavila da na poziv bolnice iz Novog Pazara, uz saglasnost Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije, tri tima medicinskog osoblja putuju danas za Sandžak, dva iz Sarajeva i jedan iz Tuzle, sa ukupno 25 vrsnih stručnjaka.

Republika Srbija je 6. jula odlučila dati saglasnost za dolazak ljekara iz BiH, koji su ponudili pomoć Novom Pazaru, gdje je veoma teška situacija u vezi sa koronavirusom.

Iz Bosne i Hercegovine danas je za OB Novi Pazar stigao i šleper sa bolničkom opremom u vidu 40 novih bolničkih kreveta, od kojih deset električnih, sa dušecima i pratećom opremom i već od danas će biti instalirani u respiratornu jedinicu.

Tokom prethodnog dana u OB Novi Pazar preminulo je deset pacijenata, pretežno starijih osoba, liječenih od bolesti izazvane koronavirusom i ranijih težih oboljenja, deset pacijenata je bilo na respiratorima, a ukupno 290 oboljelih od COVID-19 nalazi se na liječenju.

Koordinator regionalne COVID bolnice dr. Mirsad Đerlek je saopštio da je u protekla dva dana otpušteno blizu 90 izliječenih ljudi, kao i da se prema predviđanjima epidemiologa može očekivati “još sedam dana teške borbe s koronavirusom”.

“Prije neki dan smo imali 380 hospitaliziranih pacijenata. Ljekarska ekipa iz Bosne je izuzetno važna pomoć za nas”, rekao je Đerlek, izrazivši zahvalnost zbog dolaska ljekara, ali i donacija pristiglih iz Bosne i Hercegovine.

Đerlek je ocijenio da će sa još 45 ljudi, koji će u ponedjeljak doći iz raznih dijelova Srbije, za OB Novi Pazar to biti fantastično pojačanje u ljudstvu.

Prije dvije sedmice Novi Pazar, Sjenicu i Tutin, ali i ostala mjesta na području Sandžaka u Srbiji zahvatio je talas pandemije koronavirusa tokom kojeg je došlo do naglog povećanja broja inficiranih, teško oboljelih i preminulih građana.

Izvor: AA

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Zdravlje

Medicinski timovi iz Sarajeva i Tuzle a ukupno 25 medicinskih stručjaka danas treba da doputuje u Novi Pazar i druga sandžačka mjesta kako bi pomogla u liječenju oboljelih od koronavira.

Ljekarski tim je upućen nakon poziva u pomoć koji su proteklih sedmica stizali iz Sandžaka zbog velikog broja zaraženih novim koronavirusom. Ono što predstavlja najveći problem je činjenica da je i veliki broj zdravstvenih radnika u Novom Pazaru obolio od COVID-19.

Planirano je da medicinski timovi iz Sarajeva i Tuzle ostanu 14 dana. Iako je prethodno odbila pomoć koja je ponuđena iz BiH, ipak, Srbija je naknadno dala saglasnost da bh. ljekari dođu i pomognu u Novom Pazaru, gdje je situacija sa koronavirusom izuzetno složena.

Sedam zaposlenika KCUS-a nalazi se u timu ove zdravstvene ustanove koja ide za Sandžak. Predvodi ih šef Klinike za infektologiju doc. dr. Rusmir Baljić, zatim dr.sci.med. Refet Gojak, infektolog Semir Hrvo, ljekar specijalizant infektologije, prim.dr. Ilijaz Aslani, anesteziolog, dr. Tarik Hajro, fizijatar, dr. Ernest Redžović, ljekar specijalizant anesteziologije intenzivne medicine i reanimatologije i Muhamed Kubat, ljekar specijalizant anesteziologije intenzivne medicine i reanimatologije.

Generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović za Sarajevo.ba izjavila je kako je logističku podršku dao gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, koji je osigurao prijevoz za ljekare.

“Moram istaći da je i Islamska zajednica u BiH dala 100.000 KM za nabavku zaštitne opreme za naše ljekare koji odlaze u Sandžak, a koja će koristiti i ljekarima koji tamo rade”, naglasila je Izetbegović.

Ona je dodala će se doktori na licu mjesta dogovoriti o način rada i smjenama, te načinu na koji će najbolje moći pomoći, a da pri tome budu zaštićeni.

„Sretni smo što možemo pomoći narodu Sandžaka. Mi smo još prije deset dana bili spakirani, no za deset dana se promijenila situacija u Sarajevu pa smo morali malo promijeniti ekipu, ali spremni smo da pomognemo i nadam se da će naše kolege mnogo doprinijeti, jer oni imaju izvanredno iskustvo, odlični su medicinski znalci koji se mogu nositi sa ovom pandemijom“, poručila je Izetbegović.

Iz Hitne pomoći Kantona Sarajevo odabrana su tri zaposlenika, i to direktor ove zdravstvene ustanove mr. sci. med. dr. Adem Zalihić, kao i medicinski tehničari Sedin Popara i Adnan Salčin.

„Nadamo se da ćemo biti od velike pomoći, naš cilj je da pomognemo kolegama iz Sandžaka, veliki broj njihovih medicinskih radnika je obolio, mi pokušavamo napraviti bajpas da budemo na pomoći dok se oni ne vrate. Ja sam prebolio koronavirus i znam šta to znači”, rekao je Zalihić dodavši kako je svjestan da i u Sarajevu nije idealno te da su zbog toga vagali koliko ljudi da pošalju.

Prva grupa bh. medicinskih radnika u Novom Pazaru bi trebala ostati 14 dana koliko traje jedan inkubacioni ciklus.

Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH istakla je da na poziv bolnice iz Novog Pazara, uz saglasnost sa Ministarstvom vanjskih poslova Republike Srbije, danas putuje tri tima ljudi za Sandžak.

„Jutros je jedan tim krenuo, drugi tim ljudi kreće iz Tuzle i treći tim kreće popodne, ukupno 25 vrsnih stručnjaka ide da pomogne. Očekujemo da sve prođe u najboljem redu“, poručila je Turković.

Podsjećamo, Republika Srbija je 6. jula odlučila dati saglasnost ljekarima iz BiH koji su ponudili pomoć Novom Pazaru gdje je veoma teška situacija u vezi sa koronavirusom.

Foto: Grad Sarajevo

Izvor: https://www.sarajevo.ba/bs/article/9605/ljekarski-tim-iz-sarajeva-krenuo-u-novi-pazar

Aktuelno Bosna i Hercegovina Novi Pazar Sandžak Srbija

Republika Srbija je dala saglasnost Bosni i Hercegovini da pošalje ljekarski tim koji će pomoći zdravstvenim radnicima u Novom Pazaru u borbi protiv koronavirusa, saznaje Faktor.

“Saglasnost još nije stigla u pismenoj formi, ali trebalo bi da stigne. Nazvali su ambasadoricu našu u Beogradu i prenijeli su joj odluku, s tim što bi zvanično obavještenje tek trebalo doći”m potvrdila je za Faktor ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Prethodno je, podsjećamo, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije odbilo ponuđenu pomoć iz BiH. Naša zemlja je ponudila pomoć u vidu dva medicinska tima koja su bila spremna otići u Novi Pazar, koji se suočava sa velikim rastom broja osoba zaraženih koronavirusom, te pomoći tamošnjim zdravstvenim radnicima.

“Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije izražava svoje poštovanje Ambasadi BiH u Republici Srbiji i ima čast da, u vezi sa notom Ambasade BiH i notom Ministarstva vanjskih poslova BiH, obavijesti da se Republika Srbija zahvaljuje na ponuđenoj pomoći nadležnih institucija BiH i istovremeno obavještava da za sada kapaciteti zdravstvenog sistema Republike Srbije, uključujući i Opću bolnicu u Novom Pazaru, u potpunosti zadovoljavaju potrebe pacijenata, što podrazumijeva dovoljnu količinu medicinske opreme i potreban broj zdravstvenih radnika”, navodi se u dopisu Ministarstva vanjskih poslova Srbije od 1. jula ove godine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je, podsjećamo, ponudio pomoć institucija BiH Sandžaku u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Izvor: https://faktor.ba/vijest/faktor-saznaje-srbija-dala-odobrenje-da-doktori-iz-bih-pomognu-novom-pazaru/89408

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Novi Pazar Politika Sandžak Srbija

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković nakon današnjeg susreta u Beogradu najavili su otvaranje konzulata Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru.

Kako je saopšteno iz srbijanskog ministarstva vanjskih polsova nakon održanog sastanka, ministri Dačić i Turković istakli su da su saglasni da u regionu treba da postoji zajednički dogovor o otvaranju granica kako bi građani znali na koji način mogu da putuju.

Dačić je rekao da je posjeta ministrice iz BiH prva zvanična posjeta Srbiji nakon relaksacije mjera koje su donijete usljed korona virusa, navodeći da se sada aktivnosti nastavljaju i da će se on već sutra u Nišu sastati sa ministrom spoljnih poslova Sjeverne Makedonije, da će ići u posjetu Italiji i Grčkoj, te da Srbiju treba da poseti i Sergej Lavrov.

On je rekao da se nada da će mandat Vijeća ministara u BiH biti obilježen razvojem odnosa dvije zemlje i dodao da su dogovoreni redovni sastanci na visokom nivou.

Dačić je apelovao na sve zemlje regiona da imaju isti pristup temi otvaranja granica, podsjetivši da je Srbija donijela odluku da otvori svoje granice i bez testova i mera izolacije.

Zahvalio je BiH jer je donijela takvu odluku, te dodao da nema napretka sa Crnom Gorom, a još se ne zna način na koji može da se putuje u Hrvatsku.

„Sa Severnom Makedonijom to pitanje će biti razmotreno sutra, a danas ću obaviti razgovore sa ministrom spoljnih poslova Rumunije”, naveo je Dačić i poručio da Srbija pridaje veliku važnost odnosima sa BiH, da želi da ih razvija, da je zainteresovana za posjete na svim nivoima, kao i da podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

“Srbija je suštinski zaintresovana za stabilnost u celom regionu uključujući i bezbednost u BiH. Želimo dobrosusedske odnose”, poručio je šef srbijanske diplomatije i dodao da je BiH važan ekonomski partner Srbije sa robnom razmenom od oko dvije milijarde evra.

Dačić je rekao da želi praktično da rješava sva, pa i otvorena pitanja sa BiH, kao što su nestala lica, granične linije, stara devizna štednja.

Ministrica Turković je zahvalila Dačiću na pozivu i ocjenila da je to dobar početak saradnje, a pozdravila je i njegov otvoren pristup.

“Mi imamo dobrosusjedske odnose i do sada, i to treba dalje njegovati”, rekla je Turković.

– Prvo diplomatsko predstaništvo u Sandžaku

Pomenula je i da je jedna od gorućih tema za BiH otvaranje konzulata u Novom Pazaru uz podsjećanje da Srbija ima konzulate u Mostaru, Banjaluci, Drvaru.

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, foto: mfa.gov.rs

“Naš dogovor je da u svetlu dobrosusjedskih odnosa rješavamo sva otvorena pitanja, da dajemo podršku jedni drugima, posebno kada je riječ o članstvu u međunarodnim organizacijama. Voljeli bismo više regionalne saradnje i stavova poput onih šta je sve građanima potrebno kada putuju a dne bi bili zbunjeni”, rekla je ona.

Podsjećamo da je predsjedništvo BiH donijelo 19. juna 2019. godine odluku o pokretanju postupka za otvaranje generalnih konzulata BiH u Novom Pazaru i u Rijeci.

Kako je tada saopšteno iz Predsjedništva BiH donesena je odluka o pokretanju postupka za otvaranje Generalnog konzulata BiH u Srbiji, sa generalnim konzulom na čelu, sa sjedištem u Novom Pazaru i konzularnim područjem koje obuhvata teritoriju opština Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš i Priboj.

Generalni konzulat Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru bio bi prvo diplomatsko predstavništvo jedne zemlje u najvećem sandžačkom gradu i u Srbiji.

Otvaranje svog konzulata najavila je još 2016. godine Republika Turska, a to je tokom posjete Srbiji potvrdio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Foto: mfa.gov.rs

Aktuelno Crna Gora Društvo

Nadležni organi Crne Gore ponovo treba da aktuelizuju proces povodom nezakonitog hapšenja civila bošnjačke nacionalnosti i njihovog deportovanja u ratom zahvaćenu BiH, kako bi se pred lice pravde doveli svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u ovom zločinu, saopšteno je večeras iz Bošnjačke stranke (BS).

Ovih dana je tačno dvadeset osam godina od hapšenja civila bošnjačke nacionalnosti koji su potom deportovani u Bosnu i Hercegovinu, zahvaćenu ratom.

Više desetina izbjeglih Bošnjaka – muslimana nezakonito je uhapšeno u Crnoj Gori i predato vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini u svojstvu talaca. Samo dvanaest deportovanih osoba je uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima, a posmrtni ostaci većine stradalih još nisu pronađeni, podsjećaju iz Bošnjačke stranke.

“Ovaj ratni zločin još uvijek nije kažnjen u skladu sa međunarodnim pravom. Tražimo od nadležnih organa da se ovaj proces ponovo aktuelizuje, kako bi se svi koji su u njemu na bilo koji načun učestvovali doveli pred lice pravde. Riječ je o teškom i nezamislivom zločinu, suprotnom svim međunarodnim konvencijama,  i kao takav treba da dobije potpuni sudski epilog”, ističu iz BS-a i apeluju na poslenike javne riječi da se prestane s negiranjem ratnog zločina izvršenog prema izbjeglim bošnjačkim civilima, te da se kroz sudski epilog utvrdi krivična odgovornost počinitelja i nalogodavaca.

Iz Bošnječka stranke su izrazili očekivanje da će nakon izbora novog Vrhovnog državnog tužioca doći do ponovne tužilačke istrage u ovom slučaju.

“Takođe, podržavamo ideju da se u Herceg Novom izgradi spomen obilježje, gdje je najveći broj izbjeglih civila i uhapšen”, poručeno je iz Bošnjačke stranke.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava godinama podsjećaju da je crnogorska policija je u maju 1992. godine nezakonito uhapsila najmanje 66 osoba, civila, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i predala ih vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Dana 25. maja 1992. godine, jedna grupa uhapšenih izbjeglica je autobusom iz sabirnog centra u stanici policije u Herceg-Novom upućena u KPD Foča koji je već tada imao sva obilježja koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo, kako je utvrđeno i u presudi Haškog tribunala protiv upavnika tog logora, Milorada Krnojelca. Samo nekolicina ih je preživjelo mučenja kojima su tamo bili izloženi. Dva dana kasnije, 27. maja 1992. godine, druga grupa uhapšenih izbjeglica je iz Herceg-Novog sprovedena autobusom na teritoriju Republike Srpske ”gdje je trebalo da uđu u sastav grupe Muslimana za razmjenu za zarobljene srpske teritorijalce.Svi su oni ubijeni na teritoriji BiH, pri čemu još uvijek nisu pronađena sva njihova tijela, niti se zna tačno mjesto njihovog stradanja.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo Život

Od sutra na snagu stupa instrukcija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donesena na sjednici Rijaseta 30. aprila 2020. godine.

“Ova instrukcija predviđa otvaranje džamija za dnevne namaze (džuma, podne i ikindija) uz poštivanje važećih preporuka i propisa nadležnih organa i ranijih instrukcija Rijaseta o poštivanju mjera zaštite tokom boravka u džamijama”, objavljeno je na zvaničnoj stranici Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Aktuelno Bosna i Hercegovina Društvo

Prije 28 godina, 2. maja 1992. godine, održana je presudna bitka za obranu glavnog garad i države Bosne i Hercegovine.

Bila je to prva velika bitka za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. I prva velika pobdjeda, piše NA Patria.

Tog dana specijalne jedinice tadašnje JNA i paravojnih formacija SDS-a pokušale su zauzeti zgradu Predsjedništva BiH, a najžešća borba se vodila 150 metara dalje, na Skenderiji.

Presudne bitke vodile su se između 10 i 15 sati, pucalo se iz automatskog naoružanja, padale su granate, grad je ostao bez struje, vode i hrane.

Te 1992. godine oko 13 sati tenkovi JNA krenuli su prema zgradama Predsjedništva RBiH i Skupštine Grada Sarajeva. Zaustavljeni su zahvaljujući hrabrim braniocima Sarajeva. Svijet je obišla slika tramvaja na Skenderiji u plamenu. Tog dana je zapaljena i izgorjela i zgrada Glavne pošte u Sarajevu.

Napadale su jedinice bivše JNA i paravojnih formacija SDS-a žestoko, a cilj je bilo ući u zgradu Predsjedništva koja je bila simbol države nezavisne i međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine.

U vrijeme dok su se vodile borbe u gradu, na Sarajevskom aerodromu je zarobljen prvi predsjednik Predsjedništva R BiH Alija Izetbegović. Po povratku sa pregovora u Lisabonu, na aerodromu su ga zarobili pripadnici bivše JNA i odvezli u kasarnu u Lukavici.

Uspostavljene su veze sa tadašnjom TV Sarajevo. U direktnom prijenosu bosanskohercegovačka i svjetska javnost saznala je da je Predsjedništvo BiH napadnuto i da se glavni grad razara iz svih artiljerijskih oruđa. Saznali su tada svi da je predsjednik države zarobljen.

Javnost je slušala dramatičan dijalog između zarobljenog Izetbegovića i člana državnog Predsjedništva Ejupa Ganića: “Alija, saslušaj jednu stvar… Zašto ti ne dođeš u Predsjedništvo?” Alija Izetbegović: “Zato što mi ne daju da dođem!”

Predsjednik Izetbegović razmijenjen je za komandanta 2. vojne oblasti JNA Milutina Kukanjca. Tog 2. maja 1992. godine nije vođena bitka samo za Sarajevo, već i za cijelu BiH. Osam dana kasnije, 10. maja, bivša JNA deklarativno se povlači iz Bosne i Hercegovine mada suštinski ostaje uključena u rat u BiH sve do njegovog kraja.

Izvor: NA Patria

Aktuelno Intervju Politika

Intervju: Emir Ašćerić, funkcioner SDA Sandžaka

Piše Almir Mehonić, STAV

MOJ STATUS OGOLIO JE NAMJERE VUČIĆEVA REŽIMA I PODRŽALA ME JE CIJELA SLOBODNOMISLEĆA SRBIJA

  • Da budem iskren, nisam očekivao ovoliku podršku javnosti Srbije. Iznio sam lični stav, koji je, ujedno, i stav moje stranke, ali i stav apsolutne većine intelektualaca i građana Srbije koji su svjesni ove situacije. Taj stav poprimio je karakteristike državnog bunta jer ga je iznio neko s javne pozicije, ko se usudio da prkosi režimu, ne plašeći se da izgubi i posao zbog toga

Kad bi se moglo vratiti vrijeme, s naknadnom pameću, onaj što je naložio smjenu Emira Ašćerića s mjesta pomoćnika gradonačelnika Novog Pazara, čini se, danas to ne bi učinio. Tim je činom relativno nepoznatog mladog politi­čara učinio žrtvom režima Aleksandra Vučića, ali i regionalno poznatom lič­nošću, a narod, usred opće nepravde, voli nagraditi one koji vladaru kažu istinu u lice, s njima saosjeća i podr­žava ih jer u njima prepoznaje vlastito stanje. Podsjetimo, razlog Ašćerićeve smjene s pozicije pomoćnika gradona­čelnika bio je njegov status na Facebo­oku u kojem je kritizirao srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zbog “brutalne političke kampanje” prili­kom posjete Novom Pazaru i dodjele medicinske opreme povodom situaci­je nastale pandemijom virusa korona.

Emir Ašćerić rođen je 1988. godine u Novom Pazaru. Magistrirao je na Ar­hitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Nakon toga, završava još jedan dvogodišnji postdiplomski studij i stječe zvanje mastera energetske efikasnosti, ob­novljivih izvora energije i zaštite životne sredine. Trenutno je na doktorskom stu­diju Univerziteta u Nišu, kao doktorand tehničkih nauka u istraživačkoj oblasti energetske efikasnosti i zaštite život­ne sredine u urbanom planiranju. Prije političkog djelovanja ovaj Novopazarac aktivno je bio uključen u nevladin sek­tor, a kao sarajevski student bio je član Predsjedništva Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu u tri mandata, senator-student Univerziteta u Saraje­vu u dva mandata i predsjednik Asoci­jacije studenata arhitekture u Sarajevu u tri mandata.

Dakle, Ašćerić pripada onoj grupi politi­čara koji ulaze u ovu društvenu djelatnost s biografijom i rezultatima, zbog, kako ističe, ideoloških razloga. U predvečerje srbijanskih izbora, koji su odloženi do normalizacije situacije izazvane virusom korona, čini se da je upravo Emir Ašće­rić najveći adut na kojem Stranka demo­kratske akcije Sandžaka može pridobiti podršku Sandžaklija.

STAV: Rekli ste da je Vašu smjenu na­redio direktno Vučić? Da li je baš došlo do toga da Vučić zbog statusa na Face­booku naređuje smjenu?

AŠĆERIĆ: Sve ove godine vladavine Aleksandra Vučića pokazuju da je vlast lična, a on doživljava vladavinu kao samoj sebi cilj. On je u stanju da bude dvadeset četiri sata dnevno u medijima, pokazu­jući građanima Srbije da mu ne promiče nijedna situacija u zemlji i da se u sva­ku mora umiješati barem komentarom. Najsvježiji su nam i primjeri s respira­torima koje lično dostavlja gradovima, ali i daje uputstva ljekarima kako se tim aparatima rukuje.

Prvi pokazatelj da je moj stav došao na razmatranje do samog vrha državnog apa­rata jeste i taj da je iste večeri, kad sam i objavio svoj status na Facebooku, uži­vo u emisiji na televiziji s nacionalnom frekvencijom, premijerka Srbije Brnabić sa svog mobitela ukazala na ovu “vijest”, opisujući je kao najčitaniju tog dana u zemlji. Očigledno je čitava kampanja oko “pomoći” Novom Pazaru zasjenjena jednim mišljenjem “nekog funkcionera SDA Sandžaka”, kako je premijerka i sama tom prilikom rekla.

Reakcija režima trebala je biti munje­vita, da se na primjeru pokaže šta se dešava s onima koji se drznu da kažu nešto “negativno“ za njihovu garnitu­ru i njihovu kampanju, pa makar i to bilo legalistički. Mojom smjenom se šalje poruka svima drugima koji žele iznijeti svoje mišljenje da će snositi sankcije, neko gubitkom posla, neko slobode.

STAV: Srbijanska opoziciona javnost re­agirala je i podržala Vas. Da li ste očeki­vali da će se ovaj Vaš slučaj reflektirati i na politiku na državnom nivou?

AŠĆERIĆ: Da budem iskren, nisam očekivao ovoliku podršku javnosti Sr­bije. Iznio sam lični stav, koji je, ujedno, i stav moje stranke, ali i stav apsolutne većine intelektualaca i građana Srbi­je koji su svjesni ove situacije. Taj stav poprimio je karakteristike državnog bunta jer ga je iznio neko s javne pozi­cije, ko se usudio da prkosi režimu, ne plašeći se da izgubi i posao zbog toga. Poseban revolt kod građana izazvalo je i to moje razrješenje, koje je dodatno podgrijalo čitavu misleću Srbiju da me okarakterizira kao još jednu žrtvu reži­ma. Cijela Srbija svjedoči slučajevima u kojima se ljudima oduzima pravo na slobodu mišljenja i govora, pa čak i li­šavanju slobode.

Također, bilo je neočekivano da i jedan mladi čovjek iz jedne bošnjačke stranke toliko uzdrma temelje laži od lokalne do državne vlasti, te na taj način ujedini i na isto mjesto dovede sve one koji godinama u Srbiji nisu znali oko čega se treba uje­diniti. Osjećam da su shvatili da je bilo nenormalno lahko jer istina okuplja nor­malnu Srbiju, pa makar to shvatili i od jednog Emira. Javili su se mnogi mediji, prenijevši taj javno izrečeni stav, istinu i fakat koji svi znaju, ali je rijetki izgova­raju. Oglasili su se i bivši predsjednici države, bivši premijeri i ministri, bivši poslanici i javni uposlenici u Srbiji, te mnogo onih koji su prošli i opet bi doš­li, ali sad preko ove istine.

“Prvi pokazatelj da je moj stav došao na razmatranje do samog vrha državnog aparata jeste i taj da je iste večeri, kad sam i objavio svoj status na “Facebooku”, uživo u emisiji na televiziji s nacionalnom frekvencijom, premijerka Srbije Brnabić sa svog mobitela ukazala na ovu “vijest”, opisujući je kao najčitaniju tog dana u zemlji. Očigledno je čitava kampanja oko “pomoći” Novom Pazaru zasjenjena jednim mišljenjem “nekog funkcionera SDA Sandžaka”, kako je premijerka i sama tom prilikom rekla”.

STAV: Šta je to za vlast posebno sporno u tom statusu na Facebooku?

AŠĆERIĆ: Sporna je istina! I zabolje­la je istina! Zaboljela je sve od lokalnih, nazovikoalicionih partnera i sitnijih funkcionera pa sve do premijera i pred­sjednika države. Status je ogolio namjere režimske garniture, da se svede na “spa­sioce” naroda u ovoj krizi, a na račun svih građana koji uredno plaćaju poreze i doprinose državi. Pokazao je i da ljudi razmišljaju, da ne dozvoljavaju da im se vrijeđa inteligencija time što se ono što je naše, što nas sljeduje, naziva sadakom nama samima. Da dobro znamo pročitati kada se radi o kampanji, politici, popu­lizmu. Jednostavno – da građani misle.

Ako kažem da ne vidim predsjednika dr­žave kao čovjeka koji je “dostavljač” bol­ničke opreme i da smatram da to treba biti zadatak ljudi nadležnih za raspoređiva­nje opreme po bolnicama, dakle ja štitim ustavnost ove države. Ako kažem da je to dostavljanje respiratora trebalo biti sprove­deno direktno u bolnice, a ne ispred zgrade Gradske uprave, pred medijima, uz krše­nje zabrane okupljanja i propisane distan­ce među ljudima, ja zapravo ukazujem na besmisao takvih događaja. Ako kažem da ovo ne treba okarakterizirati kao “pomoć” Novom Pazaru, kada je bolnica u sistemu republičkog zdravstva, zapravo čuvam le­galitet i jednakost sistema i ukazujem na politiziranje situacije u vanrednom stanju.

Da se razumijemo, imalo je i prije raznih “spornih” statusa, komentara, izjava na temu kritike vlasti, a u cilju očuvanja vladavine prava i jednakosti pred zako­nom. Međutim, dodatnu težinu za vlast donijelo je i to što je ovog puta taj stav imao svoju ličnost, svoje ime i prezime, svoj identitet, koji se ne boji da plati ci­jenu slobode. Kao takvog, prepoznala ga je cijela Srbija, ljudi svih nacionalnosti i političkih opredjeljenja.

STAV: Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava u Srbiji, posebice u Sandžaku, u doba vanrednog stanja?

AŠĆERIĆ: U političkoj teoriji prepozna­jem termin koji za mene najbolje oslika­va ovaj režim, a to je cezarizam. Danas se cezarizmom smatra režim u kojem for­malno postoje demokratske institucije, ali je sva vlast maksimalno personalizi­rana i faktički koncentrirana u rukama pojedinca. On vlada uz pomoć podrške zanesene mase. Podržavaju ga najviše niži društveni slojevi i neuki ljudi, a najveći protivnici su mu intelektualci i viši slojevi, kao i bivši politički moćnici. Predstavnici režima shvataju vanredno stanje kao mehanizam za suspendiranje demokratije i slobode mišljenja. U Srbiji je bilo nekoliko primjera hapšenja ljudi zbog kršenja samoizolacije, ali i zbog po­stojanja sumnje da su pojedinci učinili krivično djelo izazivanje panike i nereda, a zbog navodnih statusa na Facebooku, ili tekstova u medijima kod novinara.

U vanrednom stanju državni organi, osim slobode kretanja i okupljanja, mogu ogra­ničiti i veliki korpus ljudskih prava, poput zaštite podataka o ličnosti, slobode medija, prava na informiranost. No gdje je granica između ograničenja u vanrednom stanju i kršenju ljudskih prava? U Sandžaku nije bilo posebnih primjera koji se razlikuju u odnosu na ostatak Srbije. Međutim, sama činjenica da je oko bolnica vojska, a da nerijetko iznad sandžačkih gradova nad­lijeću i vojni avioni i helikopteri dodatno uznemirava građane Sandžaka, naročito kada uzmemo u obzir i evociranje sjeća­nja na loša iskustva iz devedesetih godina.

STAV: Da li Vaša smjena može ugroziti Sporazum o partnerstvu sa SDP-om?

AŠĆERIĆ: Ovdje se radi o jednostranom poništavanju koalicionog dogovora, gdje jedna strana, bez ikakvih konsultacija, donosi odluku o kadriranju druge stra­ne. Smjena je donijeta kao “Blitzkrieg” odgovor, bez ikakvog valjanog obrazlo­ženja, niti zvaničnog niti nezvaničnog. SDA Sandžaka odmah je nakon tih do­gađaja i reagirala zvaničnim saopćenjem za javnost, pokazujući da je moj izneseni stav ujedno i stav stranke. Također, stran­ka je, nedvosmisleno, postupak gradona­čelnika okarakterizirala kao netoleran­tan, isključiv i neprijateljski stav prema drugačijem mišljenju i slobodi govora.

Iskreno, iznenađen sam postupkom gra­donačelnika Nihata Biševca, budući da se nikad nije žalio na moj rad, niti meni niti mojoj stranci. Smatram da sam svoj posao obavljao s punom predanošću i odgovor­nošću, te sam siguran da je razlog njegove odluke čisto politički. Žao mi je što je gos­podin Biševac, kao gradonačelnik glavnog grada Sandžaka, pristao da bude izvršilac u obračunima Vučićevog režima s neisto­mišljenicima. Odnosi između dvije stran­ke svakako neće biti iste kao prije. U ko­joj mjeri će se poremetiti, zavisi od daljih pregovora koji su najavljeni. Svakako idu izbori nakon prekidanja vanrednog stanja, a na njima svaka od stranaka ide odvojeno, sa svojim listama. SDP je već na listi Alek­sandra Vučića, koja je predata prije uvođe­nja vanrednog stanja, a SDA Sandžaka izaći će sama na izborima kao bošnjačka lista. Građani će na izborima pokazati kojoj će opciji dati više povjerenja – autentičnoj sandžačkoj ili Aleksandru Vučiću.

STAV: Kako SDA Sandžaka promatra politička kretanja u Srbiji. Stječe se utisak da ste podjednako daleko i od vladajuće garniture, ali i od opozicionih blokova i stranaka.

AŠĆERIĆ: SDA Sandžaka je, neposred­no prije raspisivanja izbora, razmatrala okolnosti i uvjete u kojima se planiraju održati izbori prvobitno zakazani za 26. april. Razmatrani su razlozi za izlazak ili bojkot: s aspekta pitanja Bošnjaka i pitanja Sandžaka. Na Glavnom odboru je jednoglasno odlučeno o izlasku SDA Sandžaka na izbore. Jedan od glavnih ra­zloga našeg učešća jeste odlučnost da se suprotstavimo ovom režimu i pokažemo da taj režim i njegovi izvršioci nemaju uporište u Sandžaku, o čemu građani Sandžaka treba da se izjasne na izbori­ma. Bez obzira na pritiske, ucjene i loše izborne uvjete, nećemo dozvoliti da nas neko bez borbe izbaci iz političkog ži­vota. SDA Sandžaka izlazi s ciljem da bi Bošnjaci u Sandžaku imali moguć­nost izbora.

Što se tiče same opozicije Srbije, neki od najglasnijih opozicionara također su desničari, kao i sam režim. Rađanje ovakve opozicije jedna je od posljedica radikalizacije društva. Program SDA Sandžaka jasno je definiran i temelji se na postulatima – decentralizacije Srbije, specijalnog statusa za Sandžak, evropske i NATO integracije; zalažući se, pri tome, za tržišnu ekonomiju i konkurentnu privredu, demokratiju, vladavinu pra­va, jednakosti pred zakonom i društva jednakih mogućnosti.

Smatram da postoje stranke u opoziciji koje ne osporavaju nijedan od postulata iz programa SDA Sandžaka. Trenutno su među njima i stranke s kojima smo bili u zajedničkom poslaničkom klu­bu – LDP Čedomira Jovanovića i LSV Nenada Čanka. Siguran sam da u Srbi­ji postoji mnogo ljudi koji će učiniti da se stanje popravi. Posebno očekujem od mladih ljudi, koji još nisu okaljali svoj obraz i ruke, da daju novu nadu i svje­tlost za jednu međunacionalnu harmo­niju i državu koja je po mjeri svih njenih građana. Ideja slobode nosi energiju koja će pobijediti i pružiti šansu mojoj i bu­dućim generacijama da izgrade slobod­no, ravnopravno i prosperitetno društvo.

“Predstavnici režima shvataju vanredno stanje kao mehanizam za suspendiranje demokratije i slobode mišljenja. U Srbiji je bilo nekoliko primjera hapšenja ljudi zbog kršenja samoizolacije, ali i zbog postojanja sumnje da su pojedinci učinili krivično djelo izazivanje panike i nereda, a zbog navodnih statusa na “Facebooku”, ili tekstova u medijima kod novinara”.

STAV: S obzirom na to da ste studirali u Sarajevu i vjerovatno poznajete bliže bošnjačku političku i intelektualnu eli­tu, kako ocjenjujete saradnju zvaničnog Sarajeva i Sandžaka?

AŠĆERIĆ: Saradnja postoji, međutim, ne možemo se pohvaliti da je ona na ni­vou na kojem bi trebala biti. Mislim da bošnjačka elita iz Sarajeva ne pokazu­je dovoljno osjećaja za Bošnjake izvan granica Bosne i Hercegovine. Često to pravdam nedostatkom institucionalne osnove. Najvažnija stvar u odnosima države Bosne i Hercegovine i Sandžaka jeste i najavljeno otvaranje generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru. Ovo je za Bošnjake i sve građane Sandžaka veoma bitna odluka koja je plod višegodišnjih dogovora osnivača i dosko­rašnjeg predsjednika Bošnjačkog nacio­nalnog vijeća dr. Sulejmana Ugljanina s ranijim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem, ali i sa sadašnjim, gospodinom Šefikom Džaferovićem. Odluka je donesena prošle godine, a nadam se i njenom sprovođe­nju u skorije vrijeme. Konzulat bi mo­gao itekako utjecati na podizanje nivoa saradnje, ali i svijesti građana Sandžaka o državi Bosni i Hercegovini. Također, inicijativa za rješavanje statusa Sandžaka preduvjet je za mir u regiji. Očekujemo da će i Srbija i Crna Gora shvatiti realnu potrebu za implementacijom ove inici­jative. Podršku u njenom sprovođenju, svakako, očekujemo jer bi to bilo vrlo razumno i u skladu s evropskim princi­pima o ravnopravnosti i poštivanju pra­va svakog čovjeka. Uspostavljanje insti­tucija Sandžaka na legitimnoj i legalnoj pravnoj osnovi i u skladu s pomenutom inicijativom mora biti glavni cilj na ko­jem treba ulagati najviše energije.

STAV: Postoji li prostora da se saradnja na relaciji Sarajevo – Novi Pazar podi­gne na viši nivo i u kojim bi segmentima ona mogla uznapredovati?

AŠĆERIĆ: Lična mi je želja i osnivanje bošnjačkog kulturnog centra u Novom Pazaru, ali uz ozbiljno napravljen plan i program te institucije i strateško dje­lovanje uz podršku intelektualaca i in­stitucija Bosne i Hercegovine. Pri tome, želim spomenuti i podršku BKZ “Prepo­rod” iz Sarajeva, koja, u skladu sa svojim mogućnostima, radi na mnogim kultur­nim projektima u saradnji s Bošnjačkim nacionalnim vijećem. Ne smijemo zabo­raviti i našu dijasporu. Mi smo jedan od rijetkih naroda u svijetu čijih ljudi više ima izvan granica domovine. Dijaspora mora osjetiti da ima maticu, kao čvrstu nacionalnu potporu za sve aktivnosti u cilju izgradnje i očuvanja identiteta kod mladih u dijaspori.

Što se tiče politike, veliku nadu polažem i u koordinaciju SDA stranaka u regiji. Zajednička ideja pokreta SDA, nastala pri osnivanju stranke, mora biti prisutna kao prioritetna u svim bošnjačkim po­litičkim organizacijama u regiji, a to je, prije svega, unapređenje statusa Bošnja­ka u svim državama u kojima žive. Ključ opstanka i razvoja Bošnjaka na ovim pro­storima jeste da sve te organizacije, bilo da su političke ili ne, usvoje stavove za koje postoji najviša moguća saglasnost u bošnjačkom narodu. Moramo imati osnovu oko koje se svi slažemo i koja je neupitna, sve ostalo može se kasnije na­dograditi.