Aktuelno Politika Sandžak Srbija

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka Sulejman Ugljanin saopštio je da Bošnjaci u Srbiji od danas mogu da dobiju lična dokumenta na svom maternjem bosanskom jeziku i pismu.

On je u obraćanju medijima istakao de MUP Srbije, na zahtjev ove stranke, otklonio prepreke i omogućio podnošenje zahtjeva za izdavaje ličnih dokumenata na bosanskom jeziku i da ovakav odgovor MUP-a otvara nadu da je u Republici Srbiji moguće uspostaviti pravnu državu, vladavinu prava i pravnu sigurnost.

 “Danas imam priliku, čast i zadovoljstvo da saopštim građanima ove zemlje da je prema Bošnjacima izvršena ispravka, u sistemu Republike za izdavanje ličnih dokumenata. Bošnjaci u Republici Srbiji od danas mogu da dobijaju dokumenta na svom jeziku i pismu…Dokazano da ima, i kadrova i znanja i volje za to”, istakao je on.

Ugljanin je predočio da su članovi predsjednišvta SDA Sandžaka posjetili Policijsku upravu u Novom Pazaru i utvrdili da, stvarno i u praksi Bošnjaci mogu podnijeti zahtjev i dobiti dokumenta na bosanskom jeziku i pismu.

 “Ovo je zaista velik radost da smo mi doživjeli, ovdje. Prilika je da se ja, zajedno sa vama nasmijem, da nam bude još mnogo ovakvih veselih vijesti iz MUP-a i drugih ministarstava i time je potvrđeno ono što je, predsjednik Republike Srbije, na inauguraciji rekao da želi da razvija dobre odnose sa Bošnjacima i da, ono što je bilo u Priboju da se nikad više ne ponovi. Ovo je prvi korak ka tome. Čestitam. Neka je svima sretno”, poručio je.

Podsjetio je da je SDA Sandžaka 14. aprila ove godine ustanovila da Bošnjaci u ovoj državi ne mogu da podnesu zahtjev za izdavanje ličnih dokumenata na svom maternjem bosanskom jeziku, obraćala se javnosti i  26. aprila uputila pismo ministru unutršnjih poslova, obavjestila ga o tome i predložila rješenje.

 “To je ono čime treba da se bave bošnjačke stranke. Prije nekoliko dana Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije nas je obavjestilo da, citiramo, Sve tehničke prepreke za izdavanje lične karte na bosanskom jeziku i pismu su otklonjene, te pripadnici bošnjačke nacionalne manjine mogu da podnose zahtjeve i dobiju lične karte, ukoliko žele, i na bosanskom maternjem jeziku i pismu”, naveo je lider SDA Sandžaka te ocjenio da je, ne samo za Bošnjake, nego za autoritet države u svijetu, veliki dan i veliki korak u vraćanju povjerenja Bošnjaka u državne organe Srbije.

Govoreći o političkom organiziranju Bošnjaka Ugljanin je istakao da političke stranke i Bošnjačko nacionalno vijeće preuzimaju kompletnu odgovornost za predstavljanje i zastupanje bošnjačkog naroda u Republici Srbiji.

 “SDA Sandžaka, u skladu sa Ustavom zakonom i međunarodnim standardima, statutom i programom stranke zalaže se za priznanje i poštovanje nacionalnog identiteta Bošnjaka koji kao autohton narod u Srbiji čine brojčaneo izraženiju manjinsku nacionalnu zajednicu. Član 1. Statuta. Ova stranka je osnovana sa jasim ciljem da predstavlja i zastupa interese Bošnjaka”.

Prema riječima Ugljanina država je, osnivanjem ove stranke i još nekih stranaka koje žele da budu bošnjačke, skinula sa sebe odgovornost i prebacila je na rukovodstva stranaka koje žele zastupati bošnjačke nacionalne interese, isto kao što to u ovoj državi radi Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV).

SDA Sandžaka je prethodno saopštenjima i na konferencijama za medije ukazivala na problem neizdavanja ličnih dokumenata na maternjem bosanskom jeziku i pismu, pozivajući se na ustavne i zakonske obaveze državnih organa.

Izdavanje ličnih dokumenata za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice bila je tema razgovora diplomata OEBSA i SAD i predstavnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, tokom njihove posjete Novom Pazaru, prošle sedmice.

Aktuelno Društvo Politika Sandžak

Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) obratilo se danas delegacijama Evropske unije, Savjeta Evrope i OEBS-a u Srbiji sa molbom da se shodno njihovom mandatu zauzmu da Bošnjaci u Republici Srbiji mogu ostvariti pravo na službenu upotrebu bosanskog jezika i latiničnog pisma prilikom izdavanja javnih isprava.

“Povodom ovakvog nezakonitog i diskriminatornog ponašanja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Bošnjačko nacionalno vijeće se obratilo i nadležnim državnim organima i jedinicama lokalne samouprave na čijoj teritoriji je u službenoj upotrebi bosanski jezik i latinično pismo i pokrenulo je odgovarajuće postupke kod nezavisnih regulatornih tijela, Zaštitnika građana i Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti”, saopšteno je danas iz BNV-a.

Bošnjačko nacionalno vijeće kao najviše predstavničko tijelo Bošnjaka u Republici Srbiji obavljajući poslove iz svoje nadležnosti i zakonom povjerenim mu ovlaštenjima konstatovalo je da u policijskim upravama Ministarstva unutrašnjih poslova Bošnjacima u Republici Srbiji nije omogućeno izdavanje javnih isprava na njihovom maternjem, bosanskom jeziku.

Podsjeća se da je Republika Srbija Zakonom o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima prihvatila bosanski jezik kao jezik Bošnjaka u Srbiji i time se obavezala na primjenu odredaba Povelje u odnosu na bosanski jezik, a da su bosanski jezik i latinično pismo u službenoj upotrebi svojim statutima potvrdili i Grad Novi Pazar i opštine Tutin, Sjenica i Prijepolje.

Aktuelno Politika Sandžak

Predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin saopštio je da je Bošnjacima u Srbiji onemogućeno ostvarivanje prava na lična dokumenta, na maternjem bosanskom jeziku i latiničnom pismu, javlja Anadolu Agency (AA).

Ističući da je ovo pravo garantovano ustavnim načelima kao i zakonom o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima koje je Srbija usvojila još 2006. godine, Ugljanin je pozvao Bošnjake da insistiraju na izdavanje dokumenata na bosanskom jeziku i latiničnom pismu i ministra unutrašnjih poslova Srbije da to pravo omogući.

“Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje ličnih dokumenata u MUP-u Srbije, u sistemu za unos podataka, u ponudi jezika za izdavanje ličnih dokumenata, jedino ne postoji bosanski jezik i latinično pismo. Bosanski jezik je izbačen. To je grubo kršenje osnovnih prava koje je ova država prihvatila”, ocijenio je Ugljanin na konferenciji za medije, govoreći na temu “Institucionalno brisanje bošnjačkog identiteta u Srbiji”.

Podsjetio je da je ranije, kada su građani sami upisivali podatke u obrazac za izdavanje lične karte postojala mogućnost da sami izaberu bosanski jezik i latinično pismo, ali da je to ukinuto uvođenjem elektronskih obrazaca u sistemu MUP-a Srbije.

“Nekad smo sami upisivali ručno i uspijevali smo nešto da dobijemo, neko jeste neko nije, ali sad ne može niko. To može da ispravi ministar unutrašnjih poslova kada uvrsti bosanski jezik u listu jezika za podnošenje zahtjeva za izdavanje ličnih dokumenata i tako omogući Bošnjacima da u Republici Srbiji ostvare svoje zakonsko pravo na izdavanje dokumenata na maternjem bosanskom jeziku i latiničnom pismu. Pozivam Bošnjake da insistiraju na ostvarivanje svojih prava. Tako će očuvati svoj identitet i ostvariti svoja prava”, naveo je Ugljanin.

On je istakao da je SDA Sandžaka kao parlamentarna stranka uložila 31 godinu rada kako bi Bošnjaci mogli da ostvaruju svoja prava ali da je “drskošću nekog iz paralelnih struktura države nije ispoštovana Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima koju je Srbija prihvatila”.

Lider SDA Sandžaka je ovim povodom podsjetio da je Srbija prihvatila da su u Republici Srbiji manjinski jezici albanski, bosanski, bugarski, mađarski, romski, rumunski, rusinski, slovački, ukrajinski i hrvatski jezik, usvojila, posljednjim izmjenama iz 2018. godine, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih majina i Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, te da je Dejtonski sporazum sklopljen na bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku.

Aktuelno Društvo Sandžak Srbija

Zaštitnik građana obavijestio je Bošnjačko nacionalno vijeće o završetku postupka u vezi udžbenika za srpski jezik za osmi razred u kojima se negira postojanje bosanskog jezika tako što će se sporni udžbenici ispraviti.

Kako se prenosi iz BNV-a u obavještenju stoji da će Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja po pitanju udžbenika koji negira bosanski jezik, postupiti prema preporuci Zaštitnika građana koja je upućena u januaru ove godine, te da će se sporni udžbenik ispraviti, a da su izdavači dužni da dostave ispravku date definice o bosanskom jeziku i odštampaju nove stranice koje će se pripojiti udžbenicima koji su i dalje na tržištu.

Napominje se da je u toku prošle godine Vijeće reagovalo na tekst iz udžbenika za osmi razred „S reči na dela“ u kojem se osmišljeno umeće naučno netačna, krajnje apsurdna i uvredljiva teza kako je bosanski jezik samo jedan od naziva srpskog jezika.

Zaštitnik građana se u ovom obavještenju zahvalio Bošnjačkom nacionalnom vijeću na ukazanim propustima, čime je, kako stoji, ostvaren doprinos u unaprijeđenju rada organa uprave i zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji.

Republika Srbija je, još 2005. godine, ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima u kojoj je jasno naznačeno da je bosanski jezik maternji jezik Bošnjaka. U skladu sa tim Bošnjačko nacionalno vijeće aktivno radi i djeluje na polju obrazovanja i zalaganja za edukaciju kako o bosanskom jeziku tako i na bosanskom jeziku.

Obavještenje koje je stiglo Bošnjačkom nacionalnom vijeću od strane Zaštitnika građana možete pročitati na linku ispod:

Aktuelno Društvo Nauka i tehnologija Sandžak Srbija

Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) saopštilo je danas da je Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, izdala Mišljenje u kojem stoji da je Ministarstvo prosvjete povrijedilo prava pripadnika nacionalnih manjina, time što je odobrilo udžbenik za osmi razred osnovne škole u kojem se negira postojanje bosanskog jezika.

“U toku prošle godine Vijeće je reagovalo na tekst iz udžbenika za osmi razred „S reči na dela“ u kojem se osmišljeno umeće naučno netačna, krajnje apsurdna i uvredljiva teza kako je bosanski jezik samo jedan od naziva srpskog jezika”, navode iz BNV-a.

U Mišljenju stoji da je Povjerenik za zaštitu ravnopravnosti dao Ministarstvu preporuku da preduzme mjere iz svoje nadležnosti propisane Zakonom o udžbenicima i Pravilnikom o načinu i postupku davanja stručne ocjene i stručnog mišljenja o kvalitetu rukopisa udžbenika i nastavnih materijala  u cilju izmjene sadržaja koji negira bosanski jezik, novode iz ove krovne institucije Bošnjaka u Srbiji.

Dalje se ističe da Ministarstvo treba postupiti po preporuci Povjerenika u periodu od 30 dana, od kada je izdato Mišljenje i Preporuka te da žalba nije moguća, konstatujući da je pored Povjerenika mišljenje dao i Zaštitnik gradjana.

“Podsjećamo da je ratifikovanjem Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima prepoznat bosanski jezik kao manjinski jezik. Bošnjačkoj nacionalnoj manjini priznata su prava koja su Ustavom Republike Srbije i zakonom zagarantovana pripadnicima nacionalnih manjina, među kojima je i pravo na upotrebu maternjeg jezika i pisma, školovanje na maternjem jeziku, pravo na njegovanje kulture i tradicije, objavljivanje zakona i javno obavještavanje na jeziku nacionalne manjine”, zaključuje se u saopštenju BNV-a i navodi da su oba mišljenja javno dostupna na zvaničnim glasilima ovih dveju institucija.

Aktuelno Društvo Sandžak

Izvršni odbor Bošnjačkog nacionalnog vijeća na svojoj 71. sjednici donio je odluku da raspiše Javni konkurs za dodjelu sredstava iz budžeta Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji za podsticanje projekata od opšteg interesa Bošnjaka koje realizuju pravna lica.

Kako je saopšteno iz predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji javni konkurs se raspisuje u oblasti kulture, obrazovanja i službene upotrebe jezika i pisma i trajat će 20 dana, od 11. do 31. marta tekuće godine.
Za projekte je prema Finansijskom planu iz budžeta BNV-a izdvojeno 4 miliona dinara.
Prijedlozi projekata se dostavljaju na bosanskom jeziku.
Aktuelno Kultura Nauka i tehnologija

U subotu, 26. februara u Bošnjačkom nacionalnom vijeću u 12 sati biće dodjeljene nagrade najuspješnijim učenicima na literarnom konkursu „Moj bosanski, moje bogatstvo“.

Prvo mjesto u kategoriji za osnovce, osvojila je učenica osnovne škole Bratstvo – jedinstvo iz Duge poljane, Belma Gudžević, a prvo mjesto u kategoriji srednjoškolaca, osvojila je učenica iz Tehničko poljoprivredne škole iz Sjenice, Amina Kalender.

Drugo mjesto za kategoriju osnovaca osvojila je Hana Bojadžić iz Osnovne škole Jovan Jovanović Zmaj iz Novog Pazara, drugo mjesto za kategoriju srednjoškolaca osvojila je Ajša Mušić iz Novopazarske Gimnazije.

Komisija u sastavu: prof. dr. Nadija Rebronja, Elvira Đekić i Samir Hanuša pregledala je ukupno 94 pristigla rada i odlučila da je treće mjesto osvojila Selma Jašarević iz Osnovne škole Avdo Međedović iz Novog Pazara, dok treće mjesto u kategoriji za srednjoškolce dijele dvije učenice, Sara Dolovac iz Medicinske škole „Dva heroja“ iz Novog Pazara i Atifa Jusufović iz Gimnazije iz Tutina.

Dobitnicima će ove godine biti uručene diplome uz nagradne vaučere u iznosu od 10. 000 dinara, 20. 000 dinara i 30. 000 dinara. Također, nastavnicama Samri Bešić I Elzani Baždar čije su učenice osvojile prva mjesta bit će dodijeljena nagrada u iznosu od 10.000 dinara.

Bošnjačko nacionalno vijeće je u okviru obilježavanja Dana školstva na maternjem jeziku, raspisalo literarni konkurs na temu „Moj bosanski, moje bogatstvo“.

Konkurs je bio raspisan od 27. januara do 15. februara 2022. godine i to za učenike sedmog i osmog razreda osnovne i učenike prve i druge godine srednjih škola u Sandžaku u nastavi na bosanskom jeziku.

Aktuelno Društvo Kultura

Srbi > srpski jezik : Hrvati > hrvatski jezik : Bošnjaci > X. Šta je X? Prvi pogled. Zbilja, šta je X? Drugi pogled: X je bosanski jezik. Zašto?

Piše Halid BULIĆ

Služenje jezikom, složenim sistemom znakova za komuniciranje, jedna je od najznačajnijih sposobnosti kojima su ljudi kao vrsta uspjeli ovladati. Budući tako važan, jezik je često tema svakodnevnih razgovora, medijskih izvještaja, političkih govora, naučnih rasprava i kolumnističkih mudrovanja. Jedna od najčešćih “jezičkih” tema u svim tim diskursima jeste imenovanje jezika u Bosni i Hercegovini. Tema najčešće nosi naziv bosanski jezik.

Ta je tema bila posebno aktualna u vrijeme pred popis stanovništva Bosne i Hercegovine iz oktobra 2013. Neki napisi i izjave iz tog vremena imali su cilj učvrstiti određena uvjerenja, dok su drugi imali cilj praviti zabunu i nesigurnost ondje gdje ih uopće nema. Mnogi napisi i izjave iz tog vremena nisu bili dobronamjerni prema bosanskom jeziku, a neki su zapamćeni tako da ih zlonamjernici koriste u svakoj prilici i postoji opasnost da imaju i trajne efekte.

Ovdje ćemo govoriti o jednoj od takvih pojava. Najprije podsjećamo na neosporivu istinu da maternji jezik pripada onima koji se služe njime i njihovo je pravo da ga imenuju onako kako oni misle da je najbolje, i na popisu stanovništva i u svakoj drugoj prilici. Čisto lingvistički gledano, jezik bi postojao i bez lingvista, i bez političara, čak i bez svoga vlastitog imena. Ali jezik nije puka naučna činjenica, puki predmet jedne nauke. Jezik je i politička i psihološka činjenica i nerijetko se shvata kao nacionalno blago i razlog za ponos.

U Bosni i Hercegovini, gdje se koriste standardni idiomi slične materije, a različitog imena, značaj imenovanja maternjeg jezika postaje mnogo veći nego što bi bio u sredini u kojoj među idiomima postoji velika razlika i nerazumljivost. Zato se često pojavljuju određeni “subjekti” koji zbog političkih razloga nastoje “poučiti” druge kako da “ispravno” nazivaju svoj jezik. Konkretno, najčešće se trude da govornike bosanskog jezika uvjere da je naziv bosanski jezik neprikladan i pogrešan te da svoj jezik treba da zovu bošnjačkim. To je, naravno, problem, ali svakako mali problem, jer osobe i organizacije koje su protiv naziva bosanski jezik uglavnom jasno daju do znanja da su njegovi protivnici, pa njihovi “savjeti” malo vrijede.

Veći problem predstavljaju lingvisti i “lingvisti” koji se nenaučno upuštaju u osporavanje prava govornika bosanskog jezika da ga zovu tako – bosanski jezik. Oni se trude uvjeriti javnost da govornici bosanskog jezika na neki način žele prinuditi sve ljude u Bosni i Hercegovini da svoj jezik zovu bosanskim i tako ih ugnjetavati. Međutim, dokazi koji se za to navode, ako se ikako i navode – smiješni su. Tako se neki lingvisti, težeći da dokažu svoje tvrdnje, pozivaju na lingvistiku 19. stoljeća, razgovore koje su vodili na željezničkoj stanici ili na neke “navodne profesore” koji su nešto izjavili u medijima, a neki “dokaze” i inspiraciju pronalaze u nacionalističkim raspravama na internetskim forumima. Ipak, jedan od trikova kojima se koriste protivnici bosanskog jezika može na prvi pogled izgledati uvjerljiv. Ali samo na prvi pogled.

Riječ je o proporciji: Srbi > srpski jezik : Hrvati > hrvatski jezik : Bošnjaci > X. Šta je X? Prvi pogled. Zbilja, šta je X? Drugi pogled: X je bosanski jezik. Zašto? Zato što jezik, lingvistika, imenovanje jezika pa ni jezička politika nisu matematika. A nisu ni logika. Tvrdnje da narušavanje navedene proporcije nije logično ili da takve pojave nema nigdje u svijetu nisu ništa drugo do obmana. “Svi se jezici (srpski, hrvatski…) zovu prema narodu koji ih govori, a samo navodni bosanski zove se po državi”, reći će. Svijet je, srećom, mnogo veći od prostora na kom se govore bosanski, hrvatski i srpski i ne treba otići daleko tražeći nazive koji su izvedeni kao i bosanski. Uzmimo za primjer Poljsku, čiji se stanovnici zovu Poljaci, a govore poljski, a ne *poljački jezik. Isto je i sa nizovima IracIrskairskiFinacFinskafinskiJapanacJapanjapanski. Beznačajnost ovakvih proporcija pokazuju i riječi ŠpanacŠpanijašpanski. Naziv jezika nije ni *španijski niti *španački.

Naziv jezika je, kao što se da vidjeti, stvar opredjeljenja i tradicije. Govornici bosanskog jezika (i Bošnjaci i svi drugi koji ga prihvataju kao svoj) za taj su se naziv već jedanput opredijelili. A što se tradicije tiče, bosanskom jeziku ni toga ne manjka. Prije svega, naziv bosanski jezik obilno je potvrđen tokom historije i to se lahko da provjeriti u svakoj ozbiljnijoj studiji koja se bavi tim pitanjem. A zatim i nešto još važnije: čak i da nije tako, čak i da je naziv bosanski “izniknuo” preko noći početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, on je tad dokazan kao izbor velikog broja ljudi, a do danas je postigao ogroman napredak u vidu međunarodnog priznanja, uvođenja u školski sistem pod pravim imenom, izrade normativnih priručnika i monografija koje opisuju njegov razvoj i sadašnje stanje te mnogo drugih naprednih projekata, koje prati plodna književna produkcija.

I to traje već preko dva desetljeća, ispunjena naprestanim razvojem i jačanjem svijesti o bosanskom jeziku, što bi se i bez detaljnijeg analiziranja ranije historije moglo smatrati značajnom tradicijom. Svjesni činjenica i realne sociolingvističke situacije u Bosni i Hercegovini, govornici bosanskog jezika neće dopustiti da naziv bosanski jezik postane žrtva neke izmišljene proporcije.

(Tekst je na webu Stava objavljen 9. aprila 2017, autor je profesor bosanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Izvor: https://stav.ba/vijest/zasto-bosanski-jezik-nije-bosnjacki-jezik/7729?fbclid=IwAR35qMgXImnlhQLTNbE5RguKlkp3UZ4sq-trxqzrJ5fX8lXueADlpfcFWxA

Aktuelno Društvo Sandžak Srbija

Zaštitnik građana dao je Mišljenje u kojem je utvrđeno da je srbijansko Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja povrijedilo prava pripadnika nacionalnih manjina jer je odobrilo udžbenik za srpski jezik, za osmi razred, u kojem se negira postojanje bosanskog jezika, predočilo je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV).

U toku prošle godine Vijeće je reagovalo na tekst iz udžbenika za osmi razred „S reči na dela“ u kojem se osmišljeno umeće naučno netačna, krajnje apsurdna i uvredljiva teza kako je bosanski jezik samo jedan od naziva srpskog jezika.

U Mišljenju, između ostalog, stoji i to da je Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja prilikom ocjene rukopisa udžbenika morao da uzme u obzir da način na koji je Odbor za standardizaciju srpskog jezika definisao podjelu južnoslovenskih jezika može za poslijedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u Republici Srbiji u neravnopravan položaj.

Zaštitnik građana je, na kraju Mišljenja, dao preporuku Ministarstvu prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja da povuče iz upotrebe udžbenike za osmi razred, u kojima se negira postojanje bosanskog jezika, do početka školske 2022/2023. godine, u cilju poštovanja prava pripadnika nacionalnih manjina i poštovanja jezika koji su priznati u Srbiji.

Kako je saopšteno Bošnjačko nacionalno vijeće traži prekidanje dalje asimilatorske politike zvaničnih državnih organa i srpskih nacionalističkih institucija i poštovanje zakona, Ustava Republike Srbije i odredbi međunarodnog prava.

Bošnjačko nacionalno vijeće podsjeća javnost da je Republika Srbija, još 2005. godine, ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima u kojoj je jasno naznačeno da je bosanski jezik maternji jezik Bošnjaka.

Aktuelno Društvo Novi Pazar Sandžak

Autorica nastavnih programa za nastavu na bosanskom jeziku, učiteljica O.Š. “Rifat Burdžević Tršo” u Novom Pazaru, optuživana od strane srbijanskih ministara i medija zbog objavljivanja bošnjačke himne “Ja sin sam tvoj”, snimljene tokom redovnog časa u nastavi na bosanskom jeziku, profesorica Adela Karaahmetović Melaja, čestitala je Dan Sandžaka i istakla da je danas za nju i njenu porodicu svakako blagdan.

“Pripadnicima mog naroda u Sandžaku i van granica: Sretan nam mubarek dan”, navela je Adela.

Ona je za SNews potvrdila da je Više tužilaštvo u Novom Pazaru zatvorilo njen slučaj, ali da zvanično nije obavještena pod kojim okolnostima i zbog čega je bila osumnjičena.

“Za ova tri mjeseca nijednom nisam odgovorila ni na jedan ogavan i ružan komentar o meni, na prozivke i na prijeteće i uznemirujuće poruke. Trudila sam se da budem što kraća, a imaka bih roman napisati. Ali i to da sam optužena da širim nacionalnu mržnju i netrpeljivost, a zapravo sam ja žrtva toga”, navela je ona dodavši da i danas trpi pritiske.

U objavi na fb-u je poručila da želi oprostiti, ali da ne može zaboraviti torturu, javni i medijski linč kome su je izložili dvojica ministara, bez prethodne istrage o tome da li je prekršila zakon.

“Zakon nisam prekršila, niti na bilo koji način povrijedila i uvrijedila državu u kojoj živim, u kojoj pošteno zarađujem platu predanim radom, redovno plaćajući porez i doprinose. Svih ovih godina sam se u svom radu pridržavala nastavnih programa i programa nastave i učenja, poštujući i boreći se za prava djece i njihovu ravnopravnost. Kako svoj posao obavljam u nastavi na bosanskom jeziku, predano i odgovorno, tako bih isto i svaku drugu nastavu bez obzira na kom se jeziku sprovodila”, navela je Adela.

Ona se na podršci zahvalila svim Bošnjacima Sandžaka, Srbije, BiH i širom svijeta, pripadnicima drugih naroda koji su, kako je naglasila, nezadojeni mržnjom, političkim predstavnicima i njihovim partijama koji su iskreno stali u odbranu njene časti, nevladinim organizacijama i udruženjima, a naročito svojoj porodici koja je u svakom trenutku bila uz nju.

– Posebna zahvalnost bosanskim i sandžačkim medijima

“Posebnu zahvalnost dugujem bosanskim i sandžačkim medijima i portalima koji su ovu situaciju predstavljali u najobjektivnijem svjetlu. Teško je zaboraviti osjećaj da u trenucima užasa nisi sam, ali još teže ko je i zašto izazvao taj užas. Sretna sam što sam pripadnica miroljubivog, dostojanstvenog i ponositog naroda. Naroda koji cijeni i čuva svoje, ali poštuje tuđe. Sretan nam Dan Sandžaka”, poručila je Adela.

Učiteljica u O.Š. “Rifat Burdžević Tršo” Adela Karaahmetović Melajac je djeci u nastav na bosanskom jeziku 1. septembra, na času pustila bošnjačku himnu “Ja sin sam tvoj”, te je, kako nezvanično saznajemo, na te okolnosti 5. septembra, nakon što joj je uručen poziv po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru dovedena da u svojstvu građanima da izjavu u PU Novi Pazar.

Policijska uprava (PU) Novi Pazar zvanično je za SNews potvdila da je o događaju od 1. septembra ove godine, pet dana prije nego je uručen poziv da Adela Melajac dođe u prostorije te policijske uprave, obavjestila Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru.

Adela Melajac je dugogodišnj saradnica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u implementaciji nastave na bosanskom jeziku, autor i koautor je velikog broja nastavnih sadržaja i udžbenika za nastavu na bosanskom jeziku.